MEĐUNARODNO EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI CENTAR KBC-a ZAGREB OTOK RAB

1. MEĐUNARODNO EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI CENTAR KBC-a ZAGREB OTOK RAB Eva Pavić, univ.spec., dipl.ing.

2. Naziv projekta: Međunarodni edukacijsko-rehabilitacijski centar KBC Zagreb, Rab • Lokacija projekta: Primorsko-goranska županija, Grad Rab • Naziv podnositelja: Klinički bolnički centar Zagreb • Odgovorna osoba: Zlatko Giljević, Sanacijski upravitelj KBC Zagreb • Adresa: Šalata 2, 10 000 Zagreb • Kontakt: Tel.: +385 (1) 2368 729 • Mob.: +385 91 4920 700 • Fax.: +385 (1) 2379 922 • E-mail:zlatko.giljevic@kbc-zagreb.hr • Web stranica:www.kbc-zagreb.hr

3. Opis projekta Specifični ciljevi projekta Relevantnost projekta Ciljana skupina Krajnji korisnici Projektni pokazatelji Održivost Pisma potpore

4. OPIS PROJEKTA • Prenamjena prostora u Međunarodni edukacijsko-rehabilitacijski centar KBC-a Zagreb • Ideja od 6. mjeseca prošle godine kroz projekte MZ-a, uz njihovu suglasnost • Projekt je u izradi, završetak izrade planiran krajem godine • Namjena projekta je organizacija edukacijsko –rehabilitacijskog kampa prvobitno za djecu, kasnije i za odrasle s mogućnošću proširenja sadržaja • Postoji mogućnost sufinanciranja iz EU fondova OPĆI CILJ: • Realizacijom projekta pridonijelo bi se i razvoju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj, ali i turističkoj zajednici otoka Raba, produženjem sezonske ponude.

5. Specifični ciljevi projekta • Preuređenje i osposobljavanje objekta za provođenje aktivnosti. • Smanjiti bihevioralne rizične čimbenike kao što su nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna masa i pretilost u RH. • Povećati stručnu osposobljenost zdravstvenih i drugih djelatnika u zdravstvu. • Poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika.

6. RELEVANTNOST PROJEKTA • Područje projekta ubraja se pod poglavlje 3. STANJE I TRENDOVI U ZDRAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE, točka 3.12 Zdravstvo i turizam. • Projekt bi obuhvatio 5 od 12 najvećih javnozdravstvenih problema u RH premaNacionalnoj strategiji zdravstva 2012.-2020. • U poglavlju 2. POKAZATELJI ZDRAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Pod točkom 2.2 opisuju se odrednice zdravlja među kojima su prehrana i prehrambene navike, povećana tjelesna masa i pretilost, tjelesna aktivnost. Pod točkom 2.6 opisuju se značajni javnozdravstveni problemimeđu kojima su bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća, rijetke metaboličke bolesti i sl.

7. U poglavlju 3.STANJE I TRENDOVI U ZDRAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE Točka 3.1.2. opisana povezanost zdravlja, sustava zdravstva i razvoja gospodarstva. Točka 3.5.12. u sklopu Nacionalnog preventivnog zdravstvenog programa opisuje - 3.5.12.15. Program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima, - 3.5.12.16. Prevenciju prekomjerne tjelesne mase, sukladno Akcijskom planu za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne mase, - 3.5.12.17. Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, - 3.5.12.19. Suradnju s civilnim društvom (nevladinim udrugama). Točka 3.12. Zdravstvo i turizamopisana je interferencija koncepta turizma i zdravlja, - 3.12.4.3. Nedovoljna konkurentnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

8. 3. U sklopu poglavlja6. SWOT ANALIZA I STRATEŠKI PROBLEMI • pristupanjem u EU pruža se prilika za povećanjem tržišta za zdravstvenim i medicinskim turizmom i mogućnosti unapređenja infrastrukture i razvoja ljudskih resursa u zdravstvu upotrebom strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, 4. U poglavlje4. IMPLIKACIJE PRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE U EU NA HRVATSKI ZDRAVSTVENI SUSTAV poglavlje4.2 Europska kohezijska politika na području zdravstva.

9. 5. Poglavlje 7. STRATEŠKI RAZVOJNI PRAVCI, PRIORITETI I MJERE • Prioritetom broj 2 Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, uz mjeru 2.8 omogućava se rad zdravstvenim djelatnicima i nakon dobi za umirovljenje, onima koji to žele i na mjestima gdje postoji potreba. • Prioritet broj 8 Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini, opisuje suradnju s drugim resorima i društvom u cjelini, vezano uz mjere • 8.1 Jačanje međuresorne suradnje (među ministarstvima), • 8.2 Jačanje suradnje s lokalnom samoupravom i • 8.3 Suradnja s civilnim društvom i medijima.

10. CILJANA SKUPINA • zaposlenici koji rade u sustavu zdravstvene skrbi i drugi članovi stručnog tima, • osobe koje rade u odgojno obrazovnim ustanovama, • članovi civilnih udruga RH i zemalja EU, • sezonski zaposlenici za vrijeme trajanja kampa, • te uprava KBC-a.

11. KRAJNJI KORISNICI • Bolesnici koji se liječe u KBC-u Zagreb • Potencijalni turisti RH • Stanovnicima otoka Raba • Svim korisnicima zdravstvene zaštite na području RH, civilnim Udrugama u svim županijama vezanim uz određene bolesti te Udrugama bolesnika s istim poveznicama koje su članovi EU-a • Razvijanje edukacijskog centra za sve stanovnike RH s ciljem razvijanja programa i trajnog provođenja sustava cjeloživotne edukacije

12. KRAJNJI KORISNICI • Djeca, adolescenti, odrasle osobe, umirovljenici s dijabetesom • Pretila djeca/adolescenti i njihove obitelji • Djeca i adolescenti s dišnim problemima i alergijama • Djeca, adolescenti, odrasle osobe s fenilketonurijom i njihove obitelji • Djeca s epilepsijom • Djeca s malignim bolestima • Djeca i adolescenti sa srčanim bolestima • Djeca s celijakijom • Adolescenti i odrasli s poremećajima u prehrani • Djeca sa razvojnim odstupanjima i poremećajima iz autističnog spektra

13. Svrha kampa • U centru bi se tijekom boravka bolesnika provodila edukacija uz nadzor multidisciplinarnog tima stručnjaka: liječnika, medicinskog osoblja (sestara/tehničara), psihologa, nutricionista/dijetetičara, kineziologa, fizioterapeuta i dr. stručnjaka. • Izvodila bi se praktična vježba kojom bi se korisnici poučavali o vlastitoj bolesti, teorijski i praktično, samostalno kontrolirali i mijenjali terapiju prehranom i/ili lijekove, tj. učinkovito nadzirali svoju bolest. • Od osobite koristi bi bio rad s djecom jer svjetska iskustva pokazuju da se na taj način ova posebno osjetljiva skupina bolesnika najkvalitetnije osposobi da u svakodnevnom životu donose odluke o samozbrinjavanju kako bi mogli što zdravije i kvalitetnije živjeli. • Naglasak bi bio prvenstveno na preventivnim programima povezanim s promjenom načina života, uz promatranje bolesnika kroz jedinstvo uma, duha i tijela.

14. Program edukacije • Obuhvaća stručni tim (liječnici, medicinske sestre, psiholozi, dijetetičari i drugih stručnjaci) u svrhu promicanja multidisciplinarnog pristupa kronično oboljeloj osobi. • Oblici edukacije uključuju predavanja, seminare i radionice. • Odgajatelji, učitelji i nastavnici imat će priliku upoznati se s osnovnim principima liječenja određenih bolesti, mogućim akutnim komplikacijama koje se mogu dogoditi u vrijeme redovne nastave, te mjerama koje treba poduzeti u takvim situacijama. • Edukacija će pomoći u unapređenju odnosa s bolesnim djetetom, olakšati komunikaciju s roditeljima i ukazati na ponašanja koja mogu pomoći u psihološkoj prilagodbi. • Međusobna suradnja potaknut će razvoj znanja, tehnologija i njihove implementacije u civilno društvo i obitelji oboljelih.

15. Opravdanost projekta • Podržava i sama tradicija organiziranog bavljenja turizmom koji je uključivao sadržaje zdravstveno-turističke ponude, a zahvaljujući blagodatima mediteranske klime, ljepoti krajolika i geomorfološkoj raznolikosti otoka Raba. • Realizacijom projekta realno se otvara i velika mogućnost da se ambijent "ZELENOG OTOKA" prepozna kao "OTOK ZDRAVLJA" što smatramo da ima velikog potencijala za razvoj zdravstvenog turizma, a imalo bi velikog odjeka ne samo u Hrvatskoj, već u Europskim razmjerima. Imamo stručnog i znanstvenog potencijala koji bi se idealno povezao s potrebama i geomorfološkim osobinama okoline.

16. Pisma potpore Udruga • Udruga za pomoć obiteljima s fenilketonurijom (PKU) HR • Preporuka Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU) • Preporuka EuropeanSociety for Phenylketonuria • Preporuka National PKU Alliance • Preporuka TheChildren's Hospital, Denver, Colorado

17. Hvala na pažnji! .