San

1. San Mentor: Snježana Žaja Učenice: Dora Božinović Melani Klisović Kata Nakić Mila Periša, 3.a

2. Budite li se umorni i neispavani? Taj neugodan osjećaj prati vas cijeli dan? Možda patite od poremećaja spavanja. Važno je znati da osjećaj pospanosti i težine u nogama i očnim kapcima koji se proteže cijeloga dana nije normalan, a činjenica da se netko uvijek tako osjeća ne znači da je to stanje u redu.

3. San za zdravlje • Normalno stanje je uvijek se osjećati odmoreno nakon buđenja i zadržati taj osjećaj tijekom dana. Sljedeća stanja upućuju na poremećaj spavanja: • - buđenje s osjećajem umora nakon sedam ili osam sati spavanja • - spontano padanje u san za vrijeme sastanaka i društvenih događanja • - neugodan osjećaj gmizanja i trnci u nogama praćeni neodoljivom potrebom za pomicanjem nogu, pogotovo ako se javljaju nakon lijeganja u krevet • vrlo glasno hrkanje i nemiran san • Valja razlikovati probleme sa spavanjem, primarne poremećaje sna, te poremećaje sna koji su uzrokovani nekim medicinskim stanjem.

4. Problemi sa spavanjem Problemi sa spavanjem često nastaju zbog loše higijene spavanja, odnosno loših navika. Radi se o navikama i čimbenicima okoline na koje se može utjecati i koje je moguće kontrolirati. Ovdje spadaju pušenje, konzumiranje alkohola ili kofeina, intenzivno vježbanje ili konzumiranje velikih obroka hrane prije spavanja. Tu su također i umor uzrokovan promjenom vremenskih zona prilikom putovanja i psihološki stresovi koji dovode do otežanog uspavljivanja ili spavanja, poput rokova na poslu, ispita, bračnih konflikata ili poslovnih kriza. Ove probleme je moguće ublažiti osmišljavanjem i provođenjem dobrog programa higijene spavanja.

5. Primarni i sekundarni poremećaji spavanja • Primarnih i sekundarnih poremećaja spavanja ima više od 85, no najčešći su: • nesanica ili insomnija • apnea kod spavanja • sindrom nemirnih nogu • - narkolepsija. Nesanica ili insomnija Najčešći simptomi nesanice su pospanost, umor, poremećaj koncentracije i pažnje, bolovi u mišićima, depresija i stanje pretjerane osjetljivosti poput osjećaja napetosti, zabrinutosti ili nervoze. Radnje za koje se smatra da pomažu uvođenju u san mogu čak imati suprotan učinak i otežati problem, a tako djeluje i samo očekivanje da će san biti loš. Uzroci takve nesanice najčešće su uobičajene životne situacije poput nekog stresnog događaja, emotivnog stresa, bolesti ili akutne boli, poremećaja u higijeni spavanja ili poremećaji dnevnog ritma.

6. Apnea kod spavanja Apnea je prestanak disanja koji može trajati 10, 20 ili 30 sekundi, nakon čega čovjek počne grčevito hvatati zrak. Taj se ciklus može ponavljati cijele noći, a da spavač toga nije ni svjestan, ali se ujutro budi suhih usta, s glavoboljom i mamurlukom. Ovaj poremećaj javlja se u 2% žena i u 4% muškaraca srednjih godina, dakle njegova učestalost je ista kao učestalost šećerne bolesti ili astme. Također je primarni čimbenik rizika za nastanak visokog krvnog tlaka. Na sreću, ako se postavi točna dijagnoza, apneu je moguće uspješno liječiti putem fizikalne ili mehaničke terapije, kirurškog liječenja, te nespecifične terapije. Druga mogućnost je primjena naprava koje jezik i donju vilicu drže u položaju prema naprijed, što kod lakšeg oblika apnee sprječava sužavanje dišnih putova. Naprave se izrađuju za svakog pacijenta posebno, a obično ih postavljaju zubar ili ortodont.

7. Nespecifična terapija odnosi se na biheviorističke aspekte koji mogu biti važan dio programa liječenja. Neki od primjera ove vrste terapije su smanjenje tjelesne težine kod pretilih ljudi, što može dovesti do smanjenja broja epizoda apnee. Sindrom nemirnih nogu Oko 15% ljudi, posebno kada je vrijeme za spavanje, u nogama osjeća trnce, unutarnji svrbež ili grčeve, praćene neodoljivom potrebom da uklone te neugodne osjećaje energičnim pomicanjem nogu. Ovo su klasični simptomi sindroma nemirnih nogu koji onemogućava padanje u san, a također može čovjeka buditi iz sna, tjerajući ga da šetnjom olakša neugodu. Većina ovih ljudi također pati od poremećaja koji se sastoji u povremenom nekontroliranom pokretanju nogu, odnosno pokretanju prstiju, stopala, ponekad koljena ili kuka, koje se ponavlja za vrijeme spavanja.

8. Narkolepsija Sindrom narkolepsije karakteriziran je spontanim padanjem u san. Prvi simptom je obično pretjerana pospanost tijekom dana. Radi se o neodoljivoj želji za spavanjem u trenutku kada osoba želi biti budna. Narkolepsija je povezana s katalepsijom, iznenadnom slabošću ili paralizom često izazvanima smijanjem ili nekim drugim intenzivnim osjećajem, zatim paralizom u snu, vrlo zastrašujućom pojavom u kojoj je čovjek napola budan ali se ne može pomicati, te halucinacijama, odnosno vrlo zornim i zastrašujućim snovima koji se javljaju na početku ili pred kraj sna. Osoba također može pokazivati znakove automatskog ponašanja, odnosno izvođenja rutinskih ili dosadnih zadataka, čega se kasnije ne sjeća u potpunosti. Ovaj poremećaj može se liječiti bihevioristički ili putem lijekova.

9. Medicinski uzroci nesanice • Nesanica može biti uzrokovana cijelim nizom medicinskih stanja, bolovima, pa čak i nekim lijekovima, a loša higijena spavanja dodatno je otežava. Ako je neko medicinsko stanje uzrokovalo nesanicu, njezino je liječenje vezano u prvom redu uz liječenje tog stanja. Veza između različitih medicinskih stanja i poremećaja sna vrlo je složena i obostrana i nije u potpunosti jasno kako ti različiti čimbenici međusobno djeluju. • Depresije su gotovo uvijek povezane s poremećajima sna. • Bol uzrokovana artritisom i drugim reumatskim bolestima, karcinomima i različitim neurološkim poremećajima poput neuropatije uzrokovane dijabetesom, obično izaziva nesanicu. • Ostale bolesti koje često imaju noćne simptome

10. Liječenje nesanice Nesanica se obično liječi na dva načina: primjenom lijekova ili biheviorističkih strategija za uspavljivanje. U medikamentozno liječenje spada uzimanje hipnotika koji ne spadaju u grupu benzodiazepina, koji brzo djeluju, ne izazivaju poremećaj strukture sna ili njegove kvalitete, te ne izazivaju ovisnost. Ponekad se koriste i neki od lijekova protiv depresije koja je često povezana s nesanicom, čija je popratna pojava sedacija (lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav). Biheviorističke strategije uključuju ograničavanje spavanja, odnosno mjesta na kojem se spava. Osnovna ideja je da se spava isključivo u krevetu, te da krevet služi samo za spavanje. Nije dobro satima ležati budan u krevetu. Takvo ograničavanje spavanja će prije ili kasnije dovesti do umora i pospanosti već rano uvečer, odnosno do nestanka problema nesanice.

11. Potrebno je, međutim, u tim danima ograničavanja sna paziti na sigurnost, jer pospanost može biti opasna, na primjer pri vožnji automobila. U biheviorističke strategije spadaju i kontrola stimulansa, što znači da spavaća soba ne bi trebala služiti za gledanje televizije ili konzumiranje hrane nego za spavanje. Odabir bilo kojeg od ovih oblika terapije mora se osnivati na detaljnoj analizi i postavljanju točne dijagnoze. Nesanica nije samo vrlo neugodna nego i opasna. Studije pokazuju da kronična nesanica, odnosno manje od šest ili sedam sati sna na noć, povećava smrtnost, čak da je rizik veći nego kod pušenja, visokog krvnog tlaka ili bolesti srca. Stoga je važno nesanici pristupiti vrlo ozbiljno, kao prema bilo kojem drugom medicinskom stanju. Svakako je potrebno paziti na higijenu spavanja, te liječnika obavijestiti o svim simptomima.

12. Kraj! :)