MORSKE TEHNOLOGIJE

1. MORSKE TEHNOLOGIJE Održivi razvoj i integralno upravljanje obalnim područjem Predavanje 2 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

2. Održivi razvoj

3. Održivi razvoj je skladan odnos okoliša i ljudske djelatnosti s ciljem očuvanja prirodnog bogatstva naše planete za buduće naraštaje. Ujedinjeni narodi proglasili su u siječnju 2005 početak dekade obrazovanja o održivom razvoju.

4. Problemi uslijed: • rasta stanovništva i • intenzifikacije ljudske djelatnosti

5. The UN Division for Sustainable Development (Odjel UN za održivi razvoj) izdvojio su područja koja su u interesu održivog razvoja: • atmosfera, bioraznolikost, biotehnologija, demografija, energija, financiranje, industrija, integralno odlučivanje, informacije za donošenje odluka i sudjelovanje ... obrazovanje i spoznaja, oceani i mora, održivi turizam, otpad, planine, poljoprivreda, proizvodnja i potrošnja, siromaštvo, slatka voda, ...

6. Pitka voda kao osnovni resurs Voda ili pokreće ili ograničava razvoj svake zajednice - od porodice do civilizacije. Razlozi za zabrinutost: rast populacije – intenziviranje ljudske djelatnosti – povećanja potrošnja i povećano zagađenje Najveći dio raspoložive pitke vode danas koristi se za navodnjavanje i proizvodnju hrane. Veliki dio te vode mogao bi se sačuvati, ukoliko bi se za navodnjavanje koristile pročišćene otpadne vode.

7. TheUnited Nations Conference on Environment and Development– Konferencija UN o zaštiti okoliša i razvoju (Rio de Janeiro, 1992) Deklaracija - skup od 27 principa koje trebaju pomoći u ostvarenju politike održivog razvoja, a tri principa se izdvajaju kao osnovni: 1. izrada studija utjecaja na okoliš 2. princip „zagađivač plaća“3. demokratičnost u smislu učešća javnosti Lokal Agenda 21 - preporuka da lokalne vlasti trebaju konzultirati stanovništvo u pogledu osmišljavanja strategije za stvaranje Lokalne Agende (LA) 21.

8. The IUCN (World Wildlife Conservation Organization - bivša International Union for Conservation of Nature and Natural Resources) načela održivog razvoja: 1.Ograničiti utjecaj na okolinu do razine kapaciteta nosivosti 2.Čuvati postojeće biološke resurse3. Potrošnju neobnovljivih resursa uskladiti sa stvaranjem obnovljivih4. Uspostaviti pravednu raspodjeludobrobiti i troškova korištenja resursa 5. Primjenjivati tehnološke postupkekoji poboljšavaju iskoristivost resursa6. Prilagoditi gospodarsku politikuza zaštitu prirodnih resursa7. U donošenju odluka primjenjivati načelo predviđanja i suradnje među sektorima 8. Unaprjeđivati i podupirati kulturne vrijednosti koje uvažavaju princip održivosti

9. Princip nosivog kapaciteta okoliša (eng. Carring Capacity) - moguća su tri scenarija: • Ako je potrošnja obnovljivih izvora (sirovina i energije) veća od prirodne mogućnosti proizvodnje i/ili nastali otpad premašuje prihvatni kapacitet okoliša - degradacija okoliša- nije održivo • Ako je potrošnja obnovljivih izvorajednaka prirodnoj mogućnosti proizvodnje i/ili nastali otpad jednak je prihvatnom kapacitetu okoliša - (labilna) ravnoteža okoliša- gospodarstvo ravnoteže • Ako je potrošnja obnovljivih izvoramanja od prirodne mogućnosti proizvodnje i/ili nastali otpad manji je od prihvatnog kapaciteta okoliša – obnavljanje okoliša - održivi razvoj

10. Mediterranean Strategy for Sustainable Development(MSSD, Atena, 2005) - Program UN za okoliš (UNEP)/Mediteranski akcijski plan (MAP) 1.GospodarskapitanjaZaposlenostMakro-ekonomska politikaPoljoprivreda (vodoprivreda i šumarstvo)Energetika i industrijaTurizamTransport2.Pitanja okoliša i prirodnih resursaVodaKlimatske promjene/zrak OtpadBiodiverzitet i zaštita prirode Obalno područjePlaniranje prostora • 3.Socijalna pitanjaUpravljanje i sudjelovanjeRavnopravnost i socijalna zaštitaObrazovanje Zdravstvo Kultura i mediji

11. Sedam prioritetnih područja Mediterranean Strategy for Sustainable Development 1. bolje upravljanje vodnim resursima i potrošnjom, 2. poboljšano racionalno korištenje energije, povećano korištenje obnovljive energije i ublažavanje promjene klime i prilagodba istoj,3. održiva pokretljivost kroz odgovarajuće upravljanje prometom,4. održivi turizam kao vodeći gospodarski sektor,5. održiva poljoprivreda i ruralni razvoj,6. održivi urbani razvoj, i7. održivo upravljanje morem, obalnim područjima i morskim resursima.

12. Upravljanje obalnim područjem Integrated Coastal Zone Management ICZM

13. Upravljanje obalnim područjem - Integrated coastal zone management ICZM jeintegracija: • disciplina, • ustanova i institucija, • ciljeva i zadaća, • razina upravljanja društvom, • političkih ciljeva u vremenu i prostoru s ciljem pravilnog upravljanja obalnim područjem.

14. Obalno područje obuhvaća dio kopna pod utjecajem mora i dio mora pod utjecajem kopna (US Commission on Marine Science, Engineering and Resources, 1986) Važnost obalnog područja: • izuzetna naseljenost: na području do 50 km od obale (8% površine živi oko 75% stanovništva • proturječnosti zahtjeva – sukobi interesa korisnika i prirodna nestabilnost sustava – potreba za planiranjem Temeljni princip: Obalna bogatstva su zajedničko vlasništvo sa slobodnim pristupom

15. Načela EU za ICZM: • Principle of Careful Decision Making • Precautionary Principle • Principle of Translocation – only coast-dependent principle activities in the coastal zone • Principle of Ecological Integrity • Principle of Restoration and Recreation • Principle of Best Available Technology and Best Environmental Practice • Polluter Pays Principle • Principles of Public Participation and Public Access to Information

16. Da bi omogućili ICZM razmatraju se : • obalna bogatstva (prirodna, ljudski resursi, infrastruktura...) • stvarno stanje i potrebe područja – robe i usluge • brojnost i složenost administrativnih međudjelovanja • ekološki sustav • kratkoročne i dugoročne poteškoće i ciljevi

17. U cilju umanjena štete po okoliš rade se: Ekološke studije - šire i obuhvaćaju veće područje Prostorni planovi - dokument kojim se predviđaju promjene u prostoru (državni, županijski, gradski, općinski,...) – izrađuju ga urbanistički instituti Elaborati i studije utjecaja na okoliš ili opravdanosti izgradnje pojedinih objekata su vrlo precizni planovi i od velike je važnosti da stručnjaci ne podlegnu pritiscima koji nisu vezani za struku (Družba Adria, uzgajališta tuna...)

18. Hrvatsko priobalje i otoci – sadašnje stanje Površina obalnoga mora: 31 067 km2 Ukupno 5.790 km hrvatske obale: 1.778 km na kopnu + 4012 km na 1185 otoka, otočića, grebena i hridi (broj naseljenih otoka: 67) Glavne gospodarske aktivnosti: turizam, pomorstvo i u nešto manjoj mjeri poljoprivreda (ribarstvo) i iskorištavanje mineralnih sirovina (pijesak i kamen; ispitivanje rezervi nafte i prirodnog plina)

19. Izvor pritisaka na resurse i kvalitetu okoliša: • neracionalno trošenje vode i nedostatak vode u priobalju i otocima ljeti • neriješena pitanje tretmana otpada i otpadnih voda (126 službenih odlagališta komunalnog u Hrvatskoj bez uporabne dozvole!) • poljoprivreda (ribolov i marikultura) i industrija • turizam i urbanizacija - neplanska (divlja) gradnja i nekontrolirani razvoj turizma - narušavanja pejzaža, ugrožavanje staništa, bioraznolikosti i prirodne ravnoteže

20. Oživljavanje otoka - RENEWIEVISLANDS metodologija1. mapiranje potreba2. mapiranje resursa3. scenarij korištenja tehnologija lokalno prisutnih resursa za pokrivanje potreba4. modeliranje scenarijaPotrebe:1. energija2. nezagušeni transport 3. voda4. čisti okoliš5. zbrinjavanje otpada i otpadnih voda

21. Mogućnosti:1. obnovljivi izvori energije (energija Sunca, vjetra, valova, plime i oseke..)2. morska voda kao izvor pitke vode i minerala3. potencijal za održivu poljoprivredu i turizam

22. Primjer izostanka ICMZ - dolazi do sukoba interesa (http://geol.gfz.hr/Juracic/predavanja/index.html)

23. Dobar primjer u RH: PROJEKTDoprinos održivom razvoju obale i otoka Šibensko–Kninske županije - obrazovanje i jačanje sustava za multisektorsko planiranje održivog razvojaTrajanje: listopad 2007 - studeni 2009Vrijednost: 500.000 EURNositelj: Sveučilište u Wageningenu (Nizozemska)Donator: Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske (MATRA program) Partneri: ekološka udruga »Argonauta« Murter, REC-ov (Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu) ured u Hrvatskoj i Institut za turizam Glavni cilj projekta:1. komponenta - jačanje kapaciteta nevladinog sektora; 2. komponenta - edukacijski centar održivog razvoja otoka; 3. komponenta - razvoj vizije Šibenik-Knin 2030; 4. komponenta - mreža održivog razvoja otoka) (28.08.2008 na: http://www.modro.in/)

24. The SIDSNet (Small Island Developing States Network)project – projekt razvitka mreže malih otočnih zemalja u razvoju- potaknut od straneUNDP's (UN Development Programme) Sustainable Development Networking Programme (SDNP)i the Alliance of Small Island States (AOSIS)- trenutno njime rukovodiThe Water Resources Management and Small Island Developing States Branch of the United Nations Department of Economic and Social Affairs (DESA)

25. Vizije za budućnost Futuristički koncept Ničija zemlja(eng. No Man's Land )- arhitektonski ured Phu Hoang osmislio je projekt - rješenje opskrbe vodom u regiji Mrtvog mora- umjetni arhipelag čije bi građevine iz zraka ekstrahirale molekule vode i sakupljale ih http://www.net.hr/alternativa/page/2008/06/17/0244006.html

26. Lilypad - plutajući grad-lopoč • gigantski ekopolis (projekt arhitekta Callebauta) koji odgovara na četiri izazova čovječanstva: klima, bioraznolikost, voda i zdravlje • proizvodi više energije nego li je troši - koristi solarnu, termalnu, plimnu, osmoznu energiju, te energiju vjetra; u pogonu su fito-pročiščivači i biomasa - proizvodi kisik i reciklira CO2 http://www.net.hr/alternativa/page/2008/06/16/0314006.html

27. Pitanja za ponavljanje • UN organizacije – navedite nazive i kratice. • Što je održivi razvoj? Koje principe treba zadovoljiti neka djelatnost da bi bila održiva? • Što je nosivi kapacitet okoliša? • Što donosi Lokal agenda 21 Konferencije UN o zaštiti okoliša i razvoju (Rio de Janeiro, 1992)? • Što je ICZM? • Ocjena sadašnjeg stanja hrvatskog priobalja? Mogućnosti? Primjer dobre i loše prakse!

28. Hvala na pažnji!