MORSKE TEHNOLOGIJE

1. MORSKE TEHNOLOGIJE

2. Osnovni podacio kolegiju Satnica predmeta: 2 sata predavanja + 1 sat seminara Način polaganja ispita: pismeno (2 kolokvija) + seminarski rad

3. Osnovna literatura Jelić Mrčelić G. 2009. Morske tehnologije. Digitalni udžbenik, Pomorski fakultet, Split Izvori: • http://en.wikipedia.org • http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik • http://geol.gfz.hr/Juracic/predavanja/index.html • http://www.pfri.hr/~zec/ (MTv1.0) • Dumić, Stanković, Zović. Onečišćenje oceana naftom, FER, Zagreb • Duić i dr. Održivi razvoj lokalnih zajednica. FSB, Zagreb • http://oceans.greenpeace.org • Bićanić, Z. 2003. Zaštita mora i morskog okoliša. Split, 373 pp. • Dundović, Č. 2003. Pomorski sustavi i pomorska politika. Rijeka, 346 pp. • Vaši seminarski radovi

4. www.pfst.hr

5. Upute za izradu seminarskog rada • temu rada bira sam student kao i izvore informacija • seminarski rad se predaje u obliku PowerPoint prezentacije ili kao Word dokument na CD-uili na e-mail: gorana.jelic@inet.hr • student mora prezentirati svoj seminarski rad kolegama

6. MORSKA TEHNOLOGIJA (engl. Marine Technology) obuhvaća skup znanja, sredstava i procesa kojima se čovjek služi u iskorištavanju morskih bogatstava i njegovih svojstava. 1. morska bogatstva • crpljenje nafte i plina iz podmorja, • morsko rudarstvo, • izdvajanje minerala i pitke vode iz mora, • ribolov. 2. svojstva mora • marikultura, • odobalna (off-shore) industrija, • oslobađanje akumulirane energije u moru, • morske nastambe i odobalna komunalna djelatnost.

7. Ona obuhvaća procese koji su direktno povezani s racionalnim iskorištavanjem prirodnih resursa mora i podmorja, uključujući: • istraživanje mora, • tehnologiju, • gospodarstvo i • održavanje ekološke ravnoteže zaštitom okoline.

8. Razvojem morske tehnologije upravljaju zakoni ekonomije koji vrijede za tehnološki razvoj u cjelini. Zanemarivanjem prirodnih odnosa u morskom okolišu ili tehničko savladavanje ograničenja narušava ekološku ravnotežu u svjetskim morima.

9. Svrha morske tehnologije • iskorištavanje morskog prostora, • pronalaženje novih energetskih potencijala, • proširivanje postojeće anorganske i organske sirovinske osnove za razvoj privrede, • razvoj ljudskih djelatnost u obalnim područjima. Tehnološki sustavi koji se razvijaju u morskom okolišu samo zbog prijeke potrebe da se tehničkim sredstvima more svlada kao prirodna prepreka ne ubrajaju se u morsku tehnologiju. Takav je i pomorski prijevoz u svojoj osnovnoj funkciji nastavka kontinentalnog prijevoza.

10. Važnost mora Definicija UNESCO-a Inženjerstvo morske tehnologije obuhvaća tehnološke aktivnosti povezane s istraživanjem i korištenjem mora, uključujući: • atmosferu • obalu • dno mora • sedimente ispod morskog dna.

11. Izgradnja tehnoloških sustava ovisi o: • društvenom vrednovanju mora (geografski, klimatski, ekonomski, tehnološki, kulturno-povijesni i dr. čimbenici), • rezultatima znanstveno-istraživačkog rada, • proizvodnji potrebne tehničke opreme, • međunarodnoj ekonomskoj suradnji. Složenost i opsežnost znanstvenih istraživanja na području MT ima za posljedicu sve intenzivniju međunarodnu znanstveno-tehnološku suradnju i razmjenu informacija.

12. Konvencije UN o pravu mora 1. Konvencija UN o pravu mora 1958, Ženeva (o teritorijalnom moru i vanjskom morskom pojasu, otvorenom moru, ribolovu i očuvanju bioloških bogatstava otvorenog mora, o epikontinentalnom pojasu) 2. Konvencija UN o pravu mora 1960, Ženeva 3. Konvencija UN o pravu mora 1982, Montego Bay

13. Uvod Teritorijalno more Tjesnaci koji služe međunarodnoj plovidbi Arhipelaške države Isključiva gospodarska zona Epikontinentalni pojas Otvoreno more (High Seas) Režim otoka Okružena ili poluokružena mora Pravo pristupa neobalnih država moru i od mora i sloboda tranzita Zona Zaštita i očuvanje morskog okoliša Znanstveno istraživanje mora Razvoj i prijenos morske tehnologije Rješavanje sporova Konvencija UN o pravu mora (Montego Bay, 1982)

15. Teritorijalno more (Territorial Sea) obuhvaća morski pojas u širini od 12 NM u pravcu otvorenog mora od granice unutrašnjih morskih voda (Internal Waters – Baseline: linija najniže oseke mora na obali kopna ili otoka koji se nalazi izvan unutrašnjih morskih voda). Država ima pravo nadzora uz vanjsku granicu teritorijalnog mora - neškodljiv prolaz. Ekonomska ili gospodarska zona(Exclusive economic zone - EEZ) je područje izvan teritorijalnog mora, uz njega, a obalna država može odrediti ekonomsku zonu do udaljenosti 200 NM od obale od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. U tom pojasu obalna država ima suverena prava istraživanja i iskorištavanja, zaštite i gospodarenja prirodnim bogatstvima mora i podmorja, te obavljanja drugih ekonomskih djelatnosti (podizanje i upotreba umjetnih otoka i uređaja). Sve ostale države u toj zoni uživaju slobodu plovidbe i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda.

16. Konvencija UN o pravu mora (Montego Bay, 1982) Kako bi se izbjegao sukob oko prava na iskorištavanje morskih resursa, Ženevska konvencija o epikontinentskom pojasu iz 1958. definirala je pojam prava priobalnih zemalja na iskorištavanje podmorja. Prema toj konvenciji priobalne zemlje imaju isključivo pravo na iskorištavanje podmorja u priobalnom pojasu do dubine mora do 200 m ili izvan te granice, gdje dubina prilazećih voda omogućava iskorištavanje prirodnih resursa. Po novoj definiciji epikontinentalnog pojasa (Continental Shelf) u kojem države imaju pravo gospodarenja morem i podmorjem, veći dio rezervi nafte i plina pripao je priobalnim zemljama.

17. Epikontinentski pojas i mogući prošireni epikontinentski pojas

18. Prema procjenama stručnjaka naftnih kompanija 65 % potencijalnih rezervi nafte i plina nalazi se u području do 200 m dubine mora, 30 % od 200m do 2 500m, 4 % u segmentu kontinentalne uzvisine i 1 % u podmorju dubokog oceana (oceanskog dna). Konvencija UN o pravu mora 1982. sadržava i predviđeni međunarodni pravni poredak iskorištavanja granica izvan granica nacionalne jurisdikcije - Zona (engl. Area, franc. Zone). Zona je dio mora i oceana i njegovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije. Zona i njena bogatstva opće su dobro čovječanstva.

19. U 14. dijelu Konvencije zajedno se uređuju razvoj i prijenos morske tehnologije. Sve se države obvezuju da, izravno ili preko nadležnih međunarodnih organizacija, surađuju u djelotvornom unapređivanju razvoja i prijenosa znanosti o moru i morske tehnologije pod prihvatljivim i razboritim uvjetima. Suradnja svake pojedine države ovisi o njenim vlastitim mogućnostima. Obveza je država također da unapređuju razvoj znanstveno-tehnoloških potencijala onih država koje trebaju i traže pomoć, posebice država u razvoju, u istraživanju, iskorišćivanju, očuvanju i gospodarenju morskim bogatstvima, zaštiti i očuvanju morske okoline i znanstvenom istraživanju mora.

20. Temeljni ciljevi djelovanja država : • stjecanje, vrednovanje i širenje znanja iz područja morske tehnologije i olakšavanje pristupa takvim informacijama i podacima; • razvoj pogodne morske tehnologije; • razvoj potrebne tehnološke infrastrukture da bi se olakšao prijenos morske tehnologije; • razvoj kadrova uvježbavanjem i školovanjem državljana zemalja u razvoju; • unapređenje međunarodne suradnje na svim razinama, naročito regionalnim, subregionalnim i bilateralnim.

21. Da bi se postigli ti ciljevi, države će nastojati: • ustanoviti programe tehničke suradnje za djelotvorni prijenos svih vrsta morske tehnologije; • stvarati povoljne uvjete za zaključivanje sporazuma pod pravednim i razumnim uvjetima; • održavati sastanke o znanstvenim i tehnološkim pitanjima; • unapredivati razmjenu znanstvenika, tehnologa i drugih stručnjaka; • ostvarivati projekte i pospješivati zajedničke pothvate i druge oblike bilateralne i multilateralne suradnje.

22. Hrvatska • Unutrašnje morske vode • Teritorijalno more • Epikontinentski pojas

23. Podmorja zatvorenih mora kao Sjevernog i Jadranskog, dogovorno su podijeljena među priobalnim zemljama. U granicama svojih područja pojedine zemlje su obavile parcelizaciju mora. Neke parcele se daju u zakup naftnim kompanijama koje pristupaju istraživanju i eventualno eksploataciji.

25. Hvala na pažnji!