ORIGINALNOST INTELEKTUALNE TVOREVINE I KREATIVNOST KOD AUTORSKOG DJELA

1. ORIGINALNOST INTELEKTUALNE TVOREVINE I KREATIVNOST KOD AUTORSKOG DJELA mr. sc. Borislav Blažević Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

2. 1. I. UVODNI DIO • Ivan Henneberg, Autorsko pravo, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb 2001., Slobodan M. Marković, Pravo intelektualne svojine, „Službeni glasnik“, Beograd 2000. godine • - dva poznata teoretičara autorskog prava, odnosno intelektualnog vlasništva

3. 2. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u odredbama članaka 5.-8. • - Odredba stavka 1. u članku 5. – autorsko djelo originalna intelektualnatvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualnikarakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost i namjenu, ako zakonom nije drugačije određeno.

4. 3. Zakonodavac određuje da je predmet autorskog prava: • - autorsko djelo u cjelini, nedovršeno autorsko djelo, naslov, te dijelove autorskog djela koji udovoljavaju pretpostavkama iz navedene odredbe stavka 1. • - Naslov koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je već korišten ne može se koristiti za djelo iste vrste, ako bi mogao izazvati zabunu u autoru. • - Prijevodi, prilagodbe,glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera zaštićene su. • - Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su, osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni.

5. Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl.), koje su prema izboru i rasporedu sastavnihelemenata čine vlastite intelektualne tvorevine, zaštićene su, i to ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenih u tu zbirku. • Predmetom autorskog prava su izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi.

6. Predmetom autorskog prava nisu: • - 1. otkrića, službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, i druga službena djela, kao i njihove zbirke koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti • - 2. dnevne novosti i druge vijesti • - 3. narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku, iako se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada

7. II. OBRADA PREMA KNJIZI IVANA HENNEBERGA

8. Za pojam autorskog djela bitno je: • - da se radi o djelu • - da djelo ima autorski karakter, • - da je djelo iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja • Djelom se smatra rezultat rada, a ne radne operacije, odnosno funkcija rada.

9. Intelektualna tvorevina je tvorevina čovječjeg duha, kojim se ostvaruje nešto novo. • Autorsko djelo nastaje kada određena zamisao (ideja) dobiva zamjetljiv oblik(formu) pomoću različitih sredstava izražavanja, pisana ili govorna riječ, pokreti tijela, zvuk, te različiti dvodimenzionalni i trodimenzionalni oblici. • Dakle, bitno je da se ideja izrazi u zamjetljivom vanjskom obliku. • Autorsko djelo kao netjelesno dobro, dobiva zamjetljiv oblik fiksiranjem na materijalnu podlogu ili bez toga, kao što je izražavanje govorom, pokretom tijela, izvedbom zvukova. • Autorsko tijelo „kao netjelesno dobro“ nije prostorno ograničeno, te se može pojaviti istodobno u različitim izrazima i različitim mjestima (pisano, na televiziji, kazalištu).

10. Za stvaralački karakter intelektualne tvorevine potrebna je određena novost. Kod industrijskog vlasništva ta se novost utvrđuje pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo, a kod autorskog djela dovoljna je subjektivna novost, koja senaziva izvornost (originalnost) djela, kao izraz osobnosti autora, kao izražajni oblikindividualnog duha.

11. Za razliku od apsolutno originalnih djela postoje izvedena autorska djela, koja nastaju izvornom stvarateljskom preradom, koju neki nazivaju relativno originalnim djelima (roman-film). • - Novo djelo, izvorno po izboru i rasporedu građe (plan grada, rokovnici). Dakle, bitna je izvornost, pa makar i relativna. • - Nije bitna veličina djela, dovršenost djela, ako je djelo izraženo na dovoljno zamjetljiv način. Bitna je kvaliteta, ili umjetnička vrijednost djela, a ne namjena djela.

12. Autorskim djelom ne mogu se smatrati pisana djela u kojima se navode samo određeni podaci (npr. imenici, adresari, kalendari, vozni redovi, cjenici, programi priredaba). Međutim, ako su popraćeni tekstom ili likovnim prilozima i s obzirom naizbor i raspored građe moguće je priznanje autorstva. • - Privatna pisma, dnevnici i slični privatni zapisi mogu se smatrati autorskimdjelom, samo ako su oblik književnog djela, ali uživaju zaštitu od neovlaštenoga korištenja.

13. III. OBRADA PREMA KNJIZI SLOBODANA M. MARKOVIĆA

14. Smatra da se predmet autorsko pravne zaštite na autorsko djelo ne možeograničiti da je to samo djelo u oblasti književnosti, umjetnosti ili nauke, te da je potreban stabilniji i objektivniji kriterij za određivanje vrijednosti zaštite, pa podređuje definiciju autorskog djela kao ljudske tvorevine koja ima duhovni sadržaj, formu, koja je originalna. • - Ljudskom tvorevinom smatra se sve što je učinio čovjek, a nije rezultat određenog programa ili npr. od životinje.

15. Duhovni sadržaj –polazi se od toga da čovjek djeluje i stvara sa ciljem i smislom, te autorsko djelo proizlazi iz ljudskog duha i obraća se ljudskom duhu, a duhovni sadržaj daje autorskom djelu smisao i značenje, u samom djelu, a ne u nekim pratećim saznanjima i uputstvima. • Komunikacija mora biti neposredna. • kreditna kartica ili šiber nemaju duhovni sadržaj (smisao i značenje po sebi), jer dobivaju smisao i značenje posredovanjem pravila za njihovu upotrebu ili tumačenje, koja su izvan tih tvorevina.

16. Određivanje forme • - Autorsko stvaralaštvo započinje nejasnom i fluidnom idejom sa racionalno-emocionalnim duhovnim sadržajem, koji dobiva sve konkretnije obrise. Na kraju određena uobličenost duhovnog sadržaja ima karakter forme i daje tom djeluidentitet. Zahvaljujući tome, autorsko djelo postaje podobno za komunikaciju i korištenje. Neuobličen i neispoljen duhovni sadržaj ne smatra se autorskim djelom, jer se on nalazi samo u svijesti svog tvorca i ne mogu ga drugi ljudi koristiti. Kada se govori o formi, ne misli se na materijalnu formu i nije bitno da li je djelo saopćeno, pa tako književno djelo može biti saopćeno drugima putem knjige ili usmenim putem, (čitanjem-recitiranjem).

17. Autorsko djelo (kao duhovni sadržaj uobličen je u određenoj formi) je nematerijalno dobro. Stoga je forma autorskog djela određeni raspored znakova (kodova), koje ljudi koriste u svojoj komunikaciji, a koji je različit ovisno od vrste djela. Tako u području književnosti, autorsko djelo čini sekvenca određenih riječi i rečenica, u području glazbe, sekvenca tonova, u području slikarstva – sklop geometrijskih slika i boja.

18. Originalnost • - Pod originalnošću se smatra individualnost, odnosno jedinstvenost djela, i to je suštinska karakteristika autorskog djela i najvažniji razlog za pravnu zaštitu. • - Svaka osoba ima svoju individualnost, ali ne znači da je svaka ljudska tvorevina individualna. Ljudi najčešće rade rutinski, ponavljajući naučene šablone ponašanja i u tome potiskujući svoju individualnost. • - Tek kada autor svojoj tvorevini da svoj specifični duhovni pečat, odnosno u njoj izrazi onaj dio svog duha koji je individualan, njegova tvorevina dobiva elemente originalnog djela. • - Obično se smatra da je jedno djelo originalno, ako je različito od svih postojećih djela, ali originalnost i različitost ne moraju biti isti, jer teoretski ljudi mogu biti tvorci u skoro isto vrijeme identičnog djela.

19. Originalnost je vezana i za vrstu djela i područje kojemu djelo pripada. • - Postoje područja ljudskog stvaralaštva u kojima postoji prostor za originalne tvorevine, ali je taj prostor sužen zbog tehničkih, logičkih i drugih uvjetovanosti (reklamni slogani, katalozi i dr.), kada je riječ o efermenim „potrošnim“ djelima. • - Nema značaja da li djelo ima neku praktičnu vrijednost tj. kakva je svrha, kome je namijenjeno, da li se može gospodarski iskorištavati, kakva je kulturnarazina, umjetnost, šund, nauka, da li je njegovo objavljivanje javnosti protivno zakonu,pornografija, pozivanje na netrpeljivost, obim djela, količina vremena, utrošena sredstva za stvaranje i dr.

20. Obim zaštite autorskog djela u odnosu na originalnost • Ni jedno djelo ne može biti u potpunosti originalno • misli se da djelo ima određene elemente koji su originalni. • Obim autorsko pravne zaštite za određeno djelo određen je količinom, odnosno stupnjem originalnosti tog djela, a što je stupanj originalnost i određenog autorskog djela veći, to je autorsko pravna zaštita za to djeloveća i određenija. • postoji proporcionalnost • Obimom autorsko pravne zaštite nisu obuhvaćeni neoriginalni elementi autorskog djela

21. Nisu zaštićene opće ideje, načela, principi i uputstva koji su sadržani u autorskom djelu, koji su u interesu razvitka kulture i moraju biti slobodni za korištenje. Tako autorsko pravnom zaštitom za djelo u kojem se izlaže novootkriveni privredni zakon ili nova teorija ne mogu biti obuhvaćeni ni taj zakon, ni teorija, već samo originalni elementi u načinu njihovog izlaganja. • Autorsko pravna zaštita ne odnosi se na uputstva, makar i bila originalna, već se odnosi samo na originalne elemente u načinu na koji su izložena.

22. Autorsko pravna zaštita se ne odnosi na: metriku u djelima poezije, muzičke skale i boju zvuka u glazbenim djelima, slikarske tehnike i stilove u djelima likovne umjetnosti, izmišljeni jezik kao što je esperanto i način pisanja kao što je stenografija. Za autorsko djelo nije bitno da li je završeno ili je u fragmentima, već je bitno da li je to jedna duhovna cjelina izražena u određenoj formi, koja ima dovoljan stupanj originalnosti.

23. U odnosu na naslov djela treba razlikovati kada je naslov originalan, pa stoga predstavlja autorsko djelo za sebe. • - Naslov autorskog djela koji nije originalan je obuhvaćen autorsko pravnom zaštitom za to djelo. Stoga se naslov kod takvih djela ne smije izostavljati ili mijenjati bez suglasnosti autora djela. • Naslov autorskog djela podoban je za zaštitu i u okviru prava suzbijanjanelojalne utakmice, gdje je naslov djela oznaka kojom se na tržištu specifira autorsko djelo kao ekonomska vrijednost izraženu u obliku robe. • - ako drugi upotrebljavaju taj isti naslov mogu izazvati zabunu o identitetu djela i njegovog autora.

24. Ako izvorno djelo nije objavljeno ne može se objaviti niti djelo prerade, ukoliko za to nije pribavljena dozvola autora izvornog djela.

25. HVALA!U Zagrebu listopada 2008.mr. sc. Borislav Blažević