Stadiji kaznenog djela

1. Stadiji kaznenog djela Prof.dr.sc. Davor Derenčinović Predavanja na Poslijediplomskom studiju iz kaznenopravnih znanosti, 2014.

2. Itercriminis • 4 stadija u počinjenju kaznenog djela • Donošenje odluke (stvaranje predododžbe o k.d.) pripremne radnje, pokušaj, dovršeno k.d. • Nisu svi stadiji nužni • Samo kod namjernih kaznenih djela • Kažnjavanje ovisi o distanciranosti radnje od povrede pravnog dobra

3. Itercriminis • Konstrukcija bića nekih kaznenih djela isključuje ranije stadije (npr. k.d. na mah) • Za neka je k.d. karakteristično da prolaze kroz sve ili većinu stadija • Kod stadija kaznenog djela postoji prividni stjecaj na osnovi supsidijarnosti

4. Pripremne radnje • KZ ne sadrži posebnu odredbu o pripremnim radnjama (za razliku od pokušaja) • Vrijednosno neutralne • Za pripremne se radnje u načelu ne kažnjava • Dvije kategorije kažnjivih pripremnih radnji: samostalna (delicta sui generis) i nesamostalna kaznena djela (delicta preparata)

5. Samostalna kaznena djela • Samostalno inkriminiranje nekih pripremnih radnji zbog njihove opasnosti (npr. čl. 332. KZ) • Moguć stjecaj s dovršenim kaznenim djelom • Pokušaj je moguć, ali najčešće nije kažnjiv • U skladu s načelom zakonitosti (određenost zakonskog opisa k.d.) • Trend kriminalizacije pripremnih radnji kod k.d. terorizma, organiziranog kriminaliteta itd.

6. Nesamostalna kaznena djela • Zakonodavac proširuje biće k.d. na sve pripremne radnje • Primjer: kaznena djela protiv RH i protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom • Pripremne radnje su kažnjive samo kod nekih i to najtežih kaznenih djela • Nije moguć stjecaj s dovršenim kaznenim djelom i nije moguć pokušaj • Upitna s aspekta načela zakonitosti (lex certa)

7. Tri elementa pokušaja k.d. • Namjera • Započeto ostvarenje k.d. • Kazneno djelo nije dovršeno • Kao i kod pripremnih radnji nije nastupila povreda pravnog dobra, ali ona neposredno predstoji • Djelo ostaje u pokušaju zbog aktivnosti žrtve, zbog objektivnih okolnosti neovisnih o volji počinitelja, zbog njegove nedovoljne spretnosti i sl.

8. Pokušaj – zakonska definicija • Članak 33. KZ97 – Tko s namjerom započne ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovrši • Članak 34. KZ11 - Tko s namjerom da počini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela • Postoji li razlika? Koji je zakon blaži?

9. Dovršeni i nedovršeni pokušaj • Kod dovršenog pokušaja počinitelj je poduzeo sve radnje koje su prema njegovoj zamisli bile potrebne za dovršenje kaznenog djela • Kod nedovršenog pokušaja počinitelj još nije poduzeo sve radnje koje su prema njegovoj zamisli bile potrebne za dovršenje kaznenog djela • Dovršeni i nedovršeni pokušaj valja razlikovati od dovršenja kaznenog djela u formalnom i materijalnom smislu • Razlikovanje je važno kod dobrovoljnog odustanka i odmjeravanja kazne

10. Subjektivni elementi pokušaja • Pokušaj je kažnjiv isključivo kod namjernih kaznenih djela (je li moguć i pokušaj iz nehaja?) • Namjera mora obuhvatiti sva obilježja bića kaznenog djela (dovoljna je i neizravna namjera) • Počinitelj mora postupati s namjerom djelo dovršiti (Vollendungvorsatz) • Poticatelj također mora htjeti dovršenje djela (u tome je osnova nekažnjavanja agenta provokatora) • Po nekim autorima dovoljna je i namjera da se djelo pokuša (Versuchvorsatz)

11. Pokušaj kod kvalificiranog k.d. • Uz temeljna obilježja namjera mora obuhvatiti i kvalifikatorna obilježja (npr. svijest i volju da se žrtvi nanose prekomjerni bolovi, muke i patnje kod ubojstva na osobito okrutan način) • Pokušaj kaznenog djela kvalificiranog težom posljedicom • Kvalificirani pokušaj (počinitelj nije ostvario obilježja namjeravanog (ubojstvo) već nekog drugog kaznenog djela – npr. (tešku tjelesnu ozljedu) – počinjeno k.d. koje je lakše od namjeravanog samo je prolazni delikt (prividni stjecaj)

12. Objektivni elementi pokušaja • Početak ostvarivanja kaznenog djela • Poduzimanje radnje koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela • Kod složenih i višeaktnih kaznenih djela (npr. razbojništvo) počinitelj je u pokušaju od trenutka poduzimanja prve radnje • Pokušaj je moguć i kod kaznenih djela nečinjenjem (nepravih) – kod pravih nije moguć s obzirom da je djelo dovršeno već nepoduzimanjem radnje koju nalaže zakon

13. Neka pitanja u vezi pokušaja • Stjecaj pokušaja i produljeni pokušaj • Pokušaj kod supočiniteljstva postoji kad jedan od supočinitelja poduzme radnju kojom započne ostvarivanje k.d. • Radi se o prenosivoj okolnosti kod supočiniteljstva (ona se uračunava i svim ostalim supočiniteljima) • Kod posrednog počiniteljstva – da li pokušaj postoji od zasnivanja vlasti nad voljom drugoga (sredstvo) ili od početka ostvarivanja k.d. od strane sredstva?

14. Kažnjavanje za pokušaj • Kod k.d. kod kojih se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža ili kad je to posebno propisano • Za pokušaj se u pravilu kažnjava kao za dovršeno k.d. no sud počinitelja može i blaže kazniti • Da li je okolnost da je djelo ostalo u pokušaju sama za sebe dovoljna osnova za ublažavanje kazne? • Kod odluke o ublažavanju trebalo bi uzeti u obzir postoje li i druge osobito olakotne okolnosti, koliko je udaljena bila povreda pravnog dobra, je li se radilo o dovršenom ili nedovršenom pokušaju i sl.

15. Statistika • u 2012. godini 892 punoljetne osobe pravomoćno su osuđene za pokušaj svih kaznenih djela (oko 4%) • Od toga njih 78 za ubojstvo, 90 za tešku tjelesnu ozljedu, 104 za krađu, 296 za tešku krađu itd. • Od ukupno kažnjenih za pokušaj 2/3 je uvjetno osuđeno, a samo 7 punoljetnih počinitelja je osuđeno na kazne zatvora u trajanju od 5-10 godina • Iz toga slijedi da sudovi vrlo često ublažavaju kaznu kod pokušaja najtežih kaznenih djela

16. Razgraničenje pripremnih radnji i pokušaja • Jedno od najsloženijih pitanja k.p. dogmatike • Postoji li jedinstvena formula za razgraničenje? • Neujednačenost doktrine i različita rješenja u sudskoj praksi • Važnost razgraničenja zbog utvrđivanja pravne kvalifikacije k.d. • In dubio pro reo?

17. Odluka počinjenja k.d. • Da bi se radilo o pokušaju počinitelj mora donijeti bezuvjetnu odluku da počini kazneno djelo (UnbedingterTatenschluss) • Nije dovoljna samo sklonost da se počini kazneno djelo (Tatgeneigtheit) • Počinitelj je usmjerio pušku prema žrtvi u namjeri da joj zaprijeti i da je uplaši, ali računa i s mogućnošću da puca. • Počinitelj je usmjerio pušku prema vozaču automobila koji se kretao prema njemu te pokušao staviti spremnik (šaržer) u pušku, ali ga je vozač u tom trenutku oborio automobilom i izbio mu pušku iz ruku?

18. Bezuvjetna odluka? • Počinitelj je odlučio ukrasti osobni automobil uz uvjet da volan nije zaključan. Kako bi provjerio tu okolnost, prodrmao je prednje kotače automobila, računajući s time da će, ako se pokaže da volan nije zaključan, odmah nastaviti s namjeravanom radnjom, no u tom je trenutku spriječen u daljnjoj radnji. • Dva počinitelja dogovorila da će pozvoniti jednoj ženi i predstaviti se kao dostavljači paketa i kada im ona otvori vrata, oteti je, ali da će se povući ako se ona pojavi s malim djetetom u naručju. Tako je i bilo pa su se oni izgovorili da su paket donijeli na pogrešno mjesto i otišli.

19. Formalno-objektivne teorije • Poduzimanje radnje kojom se ostvaruje biće kaznenog djela • Prihvaća je i naša novija sudska praksa • U skladu s načelom zakonitosti i pravne sigurnosti • Problem utvrđivanja radnje kojom se ostvaruje biće k.d. kod onih djela kod kojih radnja nije pobliže opisana (npr. ubojstvo, uvreda i sl.)

20. Individualno-objektivne teorije • Frankova formula: pokušaju pripadaju sve radnje koje “zbog svoje nužne povezanosti s radnjom bića kaznenog djela po prirodnom shvaćanju predstavljaju njezin sastavni dio”. • Kriterij bliskosti radnji kojom započinje ostvarivanje bića kaznenog djela • Odredba članka 34. KZ11 je na tragu materijalno-objektivnih teorija

21. Radi li se o pripremenim radnjama ili pokušaju? Počinitelj je izrezao broj šasije s karamboliranog automobila u namjeri da ga navari na drugi automobil, koji će tek pribaviti u Italiji, kamo je i otputovao, ali se nakon devet mjeseci vratio neobavljena posla zajedno s izrezanim dijelom šasije.

22. Neprikladni pokušaj • Pokušaj neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu (KZ11 specificira da se mora raditi o „gruboj nerazumnosti”) • Je li novi zakon blaži za počinitelja? • Apsolutno i relativno neprikladni pokušaj • Kažnjavanje za neprikladni pokušaj (uz fakultativno oslobođenje od kazne) je ustupak subjektivnim teorijama o kažnjivosti pokušaja (opravdavanje kažnjavanja za pokušaj je zločinačka volja počinitelja) • Neće se raditi o neprikladnom pokušaju u slučaju neprikladnog subjekta

23. Dragovoljni (dobrovoljni) odustanak • Dragovoljni odustanak od dovršenog pokušaja • Dragovoljni odustanak od nedovršenog pokušaja • Irelevantnost motiva – autonomna odluka počinitelja kaznenog djela • Nekauzalni odustanak • Dragovoljni odustanak kod supočiniteljstva – nije dovoljno prekidanje radnje već sprječavanje ostalih supočinitelja da dovrše kazneno djelo • Fakultativno oslobođenje od kazne

24. Hvala na pažnji!