1 / 47

Oblikovanje pomoću računala

Oblikovanje pomoću računala. Modeliranje krutim tijelima i modeliranje uporabom značajki. Modeliranje krutim tijelima i modeliranje uporabom značajki. SADR ŽAJ Nedostaci modeliranja geometrijskim objektima Geometrijski modeli krutih tijela Modeliranje uporabom značajki.

erv
Download Presentation

Oblikovanje pomoću računala

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Oblikovanje pomoću računala Modeliranje krutim tijelima i modeliranje uporabom značajki Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  2. Modeliranje krutim tijelima i modeliranje uporabom značajki SADRŽAJ • Nedostaci modeliranja geometrijskim objektima • Geometrijski modeli krutih tijela • Modeliranje uporabom značajki Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  3. Modeliranje uporabom geometrijskih objekata • Što je dobro: • brzi algoritmi za prikaz i kreiranje, • manja kompleksnost baze crteža, • bolja mogućnost razmjene podataka sa drugim CAD programskim aplikacijama, • Što su problemi: • mogućnost neispravnog modela, • mogućnost kreiranja nekompletnih modela • ograničena uporabivost Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  4. Modeliranje uporabom geometrijskih objekata Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  5. Geometrijski modeli krutih tijela • Računalni modeli tijela moraju zadovoljiti sljedeće karakteristike u E3 prostoru: • krutost – konfiguracija apstraktnog tijela mora biti neovisna o lokaciji i orijentaciji tijela u prostoru, • homogena trodimenzionalnost – tijelo mora imati svoju unutrašnjost, a oplošje tijela ne smije imati visećih bridova ili ploha, • konačnost – tijelo mora zauzimati konačan dio prostora, • zatvorenost pod osnovnim transformacijama i nekim Boolean operacijama – osnovne transformacije (translacija i/ili rotacija) ili operacije dodavanja i oduzimanja kada se primjene na tijelo moraju rezultirati također tijelom, • konačnost opisa – model tijela u 3D prostoru mora se moći opisati konačnim brojem pojmova, • određenost oplošja – oplošje tijela mora jednoznačno definirati prostor unutar tijela (volumen). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  6. Geometrijski modeli krutih tijela • Neki od važnijih aspekata izrade modela uporabom krutih tijela su osiguravanje integriteta te kompleksnost modela. • Modeli krutih tijela mogu se podijeliti u tri kategorije: • dekompozicijski modeli (decomposition models), • konstruktivni modeli (constructivemodels), • rubni prikaz (boundaryrepresentation). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  7. Dekompozicijski modeli • Dekompozicijski modeli (decomposition model) – predstavljaju skup ili kolekciju jednostavnih modela povezanih operacijom “lijepljenja”. Elementi koji tvore model se popisuju (enumeriraju) nekom od metoda. Područje primjene je u prikazima vezanim za simulacije, video igre, renderiranje volumena, animacije te 3D prikaze generirane na osnovu digitalnih snimaka (GIS). • Načini dekompozicije elemenata: • podjela s jednakim korakom (Brute force), • dijeljenje na četvrtine (Quadtrees) 2D, • dijeljenje na osmine (Octrees) 3D, • volumske čelije (Voxels). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  8. Dekompozicijski modeli Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  9. Dekompozicijski modeli • Osobine dekompozicijskih modela: • omogućuju aproksimativni (približan) prikaz. Rezolucija tj. “kvaliteta” prikaza (aproksimacije) ovisi o veličini ćelije, • prikaz se mijenja u slučaju promjene položaja, • isti skup ćelija može opisivati nekoliko objekata(Schema prikaza je jednoznačna samo u slučaju fiksne rezolucije), • jednostavna uporaba Boolean operatora kod ćelija. • Octree primjer. • Voxel – VOlumenpiXel ELement Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  10. Dekompozicijski modeli Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  11. Dekompozicijski modeli Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  12. x2+y2-r2>0 H1: x2+y2-r2>0 H2: z>0 H3: z-h<0 C=H1H2 H3 model kreiran uporabom poluprostora ax+by+cz+d>0 Konstruktivni modeli krutih tijela • Konstruktivni modeli tijela (constructivesolid models) – kreiraju se kao kombinacija geometrijskih primitiva i Boolean operacija. Izdvajaju se dva pristupa: • modeli kreirani uporabom poluprostora (half-space models), • CSG modeli (constructive solid geometry). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  13. Konstruktivni modeli krutih tijela • Modeli kreirani uporabom poluprostora - kreiraju se kombinacijom jednostavnih poluprostornih osnovnih oblika. Poluprostorni primitivi se kreiraju dijeljenjem prostora u dva dijela tvoreći dva poluprostora koja oba mogu biti beskonačna ili jedan konačan, a drugi beskonačan. • U najvećem broju slučajeva poluprostorni primitivi se kreiraju dijeljenjem prostora uporabom ravninskih površina te odabira orijentacije koja pripada tijelu. Npr. kocka se može prikazati kao presjek šest poluprostora pri čemu je svaki definiran na taj način da je pozitivna strana ravninske površine uključena u kocku. • Poluprostorni modeli se kreiraju kombinacijom instanci poluprostornih primitiva i Boolean operatora. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  14. Konstruktivna geometrija tijela • CSGprikaz je uređeni binarni graf (stablo) čiji međučvorovi označavaju osnovne operatore i pomake, a krajnji čvorovi ili osnovne oblike ili pomake. Neki algoritmi dozvoljavaju ponavljanje istih struktura pa su grafovi ciklički. • CSGstablo se sastoji od: • opisa regulariziranih Boolean operatora ili transformacija, • opisa primitiva. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  15. Konstruktivna geometrija tijela • Operatori su regularizirani Boolean operatori (unija, presjek i razlika). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  16. Konstruktivna geometrija tijela Unija Presjek Razlika Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  17. Konstruktivnageometrija tijela • Osobine CSG prikaza: • mogućnosti ovise o klasama dostupnih poluprostora te o dostupnom osnovnim oblicima, • CSG stablo osigurava ispravnost modela te omogućuje kontrolu istih, • CSG stablo opisuje jednoznačan ali ne jedinstven prikaz modela jedan od razloga je i taj što se modela može kreirati kombinacijom različitih osnovnih oblika, • budući da je skup Boolean operatora sastavni dio CSG stabla, unija dva različita CSG stabla kreirat će u novo ispravno CSG stablo, • u većini slučajeva za prikaz CSG modela koristi se rubni prikaz (B-Rep). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  18. Konstruktivna geometrija tijela Boolean operacija na osnovnim oblicima Osnovni geometrijski oblici Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  19. Konstruktivna geometrija tijela Proces nastanka modela Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  20. Rubni prikaz • Rubni prikaz (boundary representation) – temelji se na pogledu na kruto tijelo pomoću površina. Modelirani objekt se potpuno definira i prikazuje preko povezanih površina. U cilju ispravnog opisa modeliranog objekta rubni model se dodatno sastoji i od opisa točki, bridova i topoloških relacija na njima. • Površine, točke i bridovi se označuju te tvore stablo (graf), a rubovi stabla opisuju relacije između njih. Rubni prikaz se sastoji od geometrijskih i topoloških podataka. Geometrijski podaci su pridruženi čvorovima stabla. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  21. Rubni prikaz • Topološke relacije na osnovu kreiranog stabla: • kruto tijelo se sastoji od skupa površina. • svaka površina obrubljena je skupom bridova. • skup bridova je uređen skup tako da tvori zatvorenu petlju (neophodno da bi se moglo razlučiti “unutrašnjost” od “vanjštine”), • bridove dijele susjedne površine koje se sijeku na bridu, • bridovi su ograničeni susjednim vrhovima, • vrhove dijele susjedni bridovi koji se sijeku u njima. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  22. Pomak točke Ispravan model Neispravan model Rubni prikaz Ispravnost B-rep prikaza određuje se Euler-Pointcare jednadžbom. v – e + f = 2(s – h) + r v – broj vrhova h – broj provrta e – broj bridova r – broj prstenova f – broj površina s – broj ljuski Topologija prikazanih oblika je ista. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  23. Rubni prikaz • Primjer rubnog prikaza temeljenog na opisu vrhova modela. Pojedini vrhovi se pridružuju površinama. Vrhovi pojedinih površina prikazuju se u nepromjenjivom redu. Geometrijske informacije o površinama se ne zapisuju eksplicitno već putem koordinata vrhova i njihovog odnosa prema površinama. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  24. Rubni prikaz • Primjer rubnog prikaza temeljenog na opisu bridova modela. Model je opisan pomoću opisa bridova koji tvore zatvorenu petlju tj. omeđuju površinu. Prilikom zapisivanja vodi se računa o orijentaciji svakog brida. Površine se orijentiraju na taj način da su bridovi navedeni u smjeru kazaljke na sati gledano izvana na model. Svaki brid dijele na dvije površine, jednom u pozitivnoj i jednom u negativnoj orijentaciji. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  25. Modeliranje pomoću značajki • Modeliranje pomoću značajkije tehnika modeliranja koja omogućuje integriranje geometrijskog modeliranja i konstruiranja • Jedna od osobina ove tehnike modeliranja je proširenje sukpa podataka vezanih za prikaz proizvoda semantičkim informacijama. • Dodatne semantičke informacije omogućuju napredniju i direktniju komunikaciju u procesu konstruiranja. • Jedna od osnovnih motivacija za uporabu značajki je proizašla iz problematike vezane za podršku NC (Numeric Control) te planiranju procesa proizvodnje (CAPP) uporabom CAD sustava. • Tijekom 1984. godine istraživanja u području planiranja proizvodnje i geometrijskog modeliranja počela su se orijentirati na problematiku uporabe značajki. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  26. Uloga geometrijskih modela • Konstruiranje i izrada kompleksnih proizvoda može biti komplicirani proces u kojem su uključeni razni oblici ekspertiza i odluka. • Podrška tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda: • Funkcionalna razrada. • Konceptualna razrada. • Konstrukcijska razrada. • Detaljiranje i tehnička dokumentacija. • Planiranje procesa izrade proizvoda. • Izrada dijelova proizvoda. • Sklapanje. • Instalacija, održavanje i nadogradnja. • Rastavljanje, ponovna uporaba i recikliranje. • Informacije o proizvodu koje su potrebe i koje se generiraju tijekom različitih faza razvoja proizvoda variraju od simboličkih, kvalitativnih informacija do numeričkih, kvantitativnih informacija. Informacije se mogu generirati iz različitih izvora, iz raznih baza podataka, sa postojećih modela, od strane konstruktora. U pojedinim slučajevima, kada se radi o inovativnim konstrukcijskim rješenjima, nemoguće je formalizirati informacije i zapisati ih. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  27. Uloga geometrijskih modela • PLM – Product Lifecycle Management – predstavlja tehnologiju upravljanja podacima, informacijama i znanjem o proizvodu i procesima tijekom životnog vijeka proizvoda (od ideje do zbrinjavanja). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  28. Nedostaci geometrijskih modela • Tehnička dokumentacija zahtjeva interpretaciju od strane inženjera, nemoguće je zapisati informacije neophodne u drugim fazama životnog vijeka proizvoda. • Mikroskopski podaci – podaci u geometrijskom modelu se nalaze na niskom, mikroskopskom nivou. • Nedostatak podrške “namjere konstruktora” (design intent) – problem s geometrijskim modelima je i u tome što se ne može odrediti razlika između geometrije koja zadovoljava probleme kreiranja modela od onih koji su tu da bi zadovoljili neke funkcionalne zahtjeve ili zbog nekih drugih zahtijeva kao što su izdržljivost, snaga, izradivost. • Jednorazinska struktura – znači da se čitava geometrijska struktura modela mora unaprijed znati tj. biti definirana u obliku koordinata vrhova, orijentacija bridova, geometrijskih lokacija. • Zamorno konstruiranje – kreiranje geometrijskog modela je spor proces u kojem konstruktor troši puno vremena. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  29. Definicija značajke • Značajka posjeduje inženjersko značenje. • Značajka se može shvatiti i kao gradivni dio definicije proizvoda ili geometrijskog poimanja proizvoda. • Značajka se može dodijeliti generičkom obliku. • Značajka ima predvidljive osobine. • FBD model je podatkovna struktura koja prikazuje dio ili sklop pretežno u smislu značajki koji ga sačinjavaju. • Svaka značajka u modelu se može jednoznačno identificirati te posjeduje nekakav oblik prikaza. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  30. Kategorije značajki • značajke oblika ("Form feature") – predstavlja dio nominalne geometrije, stereotipni oblici, • značajke tolerancije ("Tolerance feature") – odmak od nominalnog oblika, veličine ili položaja, • značajke sklopa ("Assembly feature") – grupiranje različitih značajki u svrhu definiranja relacija u sklopu, kao što su uvjeti sklapanja, relativan položaj ili orijentacija dijela, različiti oblici spojeva, kinematičke relacije, • značajke funkcije ("Functional feature") – skup značajki vezanih za određenu funkciju, može uključivati "design intent" , negeometrijske parametre vezane za funkciju ili učinak, • značajke materijala ("Material features") – sastav materijala, tretman, uvjeti, itd. • Form features, tolerance features i assembly features usko su vezani za geometriju dijela te se mogu grupirati pod imenom Geometrijske značajke. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  31. Osobine značajki • Osobine značajki podržane od strane različitih programskih aplikacija: • Generički oblik. • Parametri dimenzija. • Parametri i relacije ograničenja. • Podrazumijevajuće vrijednosti parametara. • Metode određivanja lokacije. • Parametri lokacija. • Metode orijentacije. • Parametri orijentacije. • Ograničenja dimenzija, lokacije i orijentacije. • Tolerancije. • Procedure kreiranja geometrijskog modela. • Algoritmi prepoznavanja. • Parametri izračunati na osnovu drugih značajki. • Pravila i procedure nasljeđivanja. • Pravila i procedure kontrole ispravnosti. • Ne geometrijski atributi (broj dijela, funkcija). • Osobine značajki možemo grupirati u generičke (potrebno ih je definirati samo jednom za određenu familiju značajki) i specifične (svaka instanca može imati zasebne osobine). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  32. Atributi značajki • Značajka je definirana kao fizički dio koji tvori dio ili sklop dok je atribut svojstvo ili karakteristika stvari (atributi opisuju svojstva značajki, značajke tvore dijelove, a dijelovi tvore sklopove). • Atributi sklopova mogu sadržavati informacije kao što su mating surfaces, fits/clearances, depth of insertion ili relativne pozicije dijelova ili značajki. • Atributi dijelova mogu sadržavati specifikacije materijala, broj dijela ili administrativne podatke (podaci o konstruktoru, timu, …). • Atributi značajke mogu biti: pozicija, orijentacija, dimenzije, oblik ili tolerancije. • Atributi relacija među značajkama mogu sadržavati informacije o relativnim odnosima, geometrijskim ograničenjima ili kompatibilnosti. • Atributi entiteta koji tvore značajku mogu sadržavati informacije o kvaliteti površinske obrade i tolerancije oblika i položaja te informacije o donosima između entiteta kao što su relativna orijentacija (okomito/paralelno), nadređenost, …. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  33. Osobine značajki (unutarnje i vanjske) • Osobine značajki mogu se podijeliti na unutarnje (intrinsic) i vanjske (extrinsic). Unutarnje osobine su osobine koje su neovisne u odnosu na ostale značajke: • geometrijski oblik, • imena parametara, • korisnički definirane dimenzije i parametri, • ovisne dimenzije i parametri, • tolerancije oblika i položaja, • tolerancije orijentacije. • Vanjske osobine uključuju dvije ili više značajki: • parametri i dimenzije deriviranih značajki, • pozicija značajke, • orijentacija značajke, • ograničenja veličine, lokacije ili orijentacije značajke, • vanjske tolerancije. d1 = d + 2 * t Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  34. Negeometrijske osobine • Uporaba negeometrijskih osobina i povezivanje istih sa značajkama omogućuje konstruktoru širi zapis informacija vezanih za proizvod koje se mogu uporabiti i u kasnijim fazama životnog vijeka proizvoda. Neke od negeometrijskih osobina su: • ime materijala, • identifikacijski broj materijala, • osobine materijala, • načini obrade, • primjenljivi načini izrade (bušenje, glodanje, tokarenje), • informacije o troškovima izrade, • informacije o obradnim alatima i strojevima. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  35. Kompozitne značajke • Često je poželjno promatrati grupu značajki kao cjelinu. Značajke iz takvih cjelina mogu biti u relaciji prema istoj funkciji te činiti jedinstveni entitet sa korisničke točke gledišta. Značajke mogu dijeliti iste informacije o izradi ili ograničenja. Za ovakve slučajeve mogu se koristiti kompozitne značajke. • Gledajući sa stanovišta relacija između značajki, kompozitne značajke može se podijeliti na: • kompozitne značajke s relacijama s ponavljanjem (šablone), • kompozitne značajke s relacijama bez ponavljanja (složene). Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  36. Taksonomija značajki • Iako broj mogućih značajki nije konačan, moguće je kategorizirati značajke u familije koje su neovisne od domene uporabe. Sortiranje je moguće ostvariti na osnovu svojstava značajki. • Trenutno ne postoji sve prihvaćena taksonomija značajki. U okviru standarda STEP dio 48 definirana je podjela značajki na volumenske, tranzicijske i šablone. Volumenske su dalje podijeljeni u šest tipova: • Passages – prolazni • Depressions – utori • Voids – zatvorene rupe • Protrusions – izdanci • Connector – spojnica • Standalone – samostalan volumen Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  37. Primjer podjele značajki Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  38. Provjeraispravnost • Kada se značajka kreira, mijenja ili briše neophodno je odrediti da li su operacija i rezultat operacije ispravni. Navedeno se ne smije miješati sa geometrijskom ili topološkom ispravnošću koja se kontrolira matematičkim zakonitostima. • Značajke se smatraju neispravnim ukoliko je neispravan bilo koji od zahtijeva deklariran u generičkoj definiciji značajki. • Navedeni zahtjevi mogu se temeljiti na ograničenjima veličine, lokacije, orijentacije, …. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  39. Provjeraispravnost • Neki generički tipovi kontrole ispravnosti: • Ispravnost priključivanja - uključuje kontrolu kompatibilnosti prema susjednim i drugim značajkama • Granice dimenzija - ograničenja na veličine vrijednosti parametara (provrt ne može biti veći od modela. Ne smiju se pojaviti tanki bridovi). • Granice lokacije - ograničenja na poziciju i orijentaciju značajke. • Kontrola interakcije - provjera interakcije jedne značajke prema drugoj. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  40. Primjer interakcije među značajkama Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  41. Preslikavanje značajki • Način viđenja značajki ovisi o aplikaciji i potrebama. Neka od stajališta su konstruiranje, izrada, kontrola. • Derivacija značajki ovisno o zadatku naziva se preslikavanje, transformacija ili transmutacija značajki. • Modeli kreirani pomoću značajki mogu se razlikovati na različitim razinama apstrakcije; isti objekt u jednom slučaju se može tretirati kao trodimenzionalni, a u drugom dvodimenzionalni (FEM). • Neki model ne sadrže potpunu definiciju geometrije dijela; kontrolne značajke ne mogu se uporabiti za kreiranje geometrije dijela. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  42. Preslikavanje značajki • Iste značajke mogu se parametrizirati na različite načine u različitim aplikacijama. • Pojedine aplikacije mogu gledati na pune dijelove kao značajke dok druge mogu gledati na praznine u modelu kao značajke. Dio materijala koji se treba odstraniti. • Pojedine značajke posjeduju atribute koji su nepotrebni u nekim aplikacijama. Primjer tolerancije u FEM-u. • Određene značajke koriste više nego samo jedan geometrijski model. Primjer planiranje procesa zahtijeva model dijela, stock model, fixture i tooling model. Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  43. Primjeri preslikavanja značajki Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  44. Model kotla energetskog transformatora Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  45. Model kotla prikaz ravnina Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  46. Model kotla hijerarhijsko stablo Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

  47. Literatura i URL linkovi • J. J. Shah, M. Mantyla, Parametric and Feature-Based CAD/CAM, John Wiley & Sons Inc., New York,1995. • I. Zeid, CAD/CAM Theory and Practice, MCGraw-Hill, Inc., New York, 1991. • http://www.geocities.com/Athenas/42004/graphics.htm • http://www.ipf.tuwien.ac.at/fr/Buildings/diss/node5.html • http://www.fourmilab.ch/autofile/www/tableofcontents2_117.html • http://en.wikipedia.org/wiki/CAD • http://cadd.web.cern.ch/cadd/cad_geant_int/thesis/node3.html • http://www.autodesk.com • http://www.ptc.com • http://www.catia.com • http://www.unigraphics.com • http://www.solidworks.com Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda * http://www.cadlab.fsb.hr * Oblikovanje pomoću računala

More Related