Odabrana područja socijalnog rada -obitelj- akademska godina 2013./2014.

1. Odabrana područja socijalnog rada -obitelj- akademska godina 2013./2014. doc.dr.sc. Maja Laklija prof.dr.sc. Slavica BlažekaKokorić

3. OKVIRNI SADRŽAJ KOLEGIJA: CILJ KOLEGIJA: Kolegij produbljuje teorije i metode u primijenjenom području socijalnog rada s obitelji

4. Socijalni rad s obitelji je tzv. kišobran pristup u radu s obiteljima u riziku u cilju pružanja pomoći obitelji kako bi ona kompetentnije funkcionirala i zadovoljavala potrebe svih njezinih članova (djece, bolesnih, osoba s invaliditetom, psihički bolesnih osoba, osoba starije životne dobi i sl.). - u njegovim okvirima izgrađen i posve specifičan profil stručnjaka socijalnog radnika specijaliziranih za rad s obiteljima (family work – familyworker)

5. Socijalni radnik treba održati balans između korištenja pravnih metoda i metoda socijalnog rada, kako svojim imperativnim pritiskom zakonski elementi pružanja pomoći ne bi u drugi plan potisnuli psihosocijalne. • Usmjerenost na prevenciju, ranu intervenciju te osnaživanje obitelji suočenih sa različitim rizicima

6. Teme: - značaj obitelji u teoriji, istraživanjima i praksi socijalnog rada;- funkcioniranja suvremenih obitelji (mitovi i stvarnost);- obiteljski životni ciklus (prilagodba obitelji na promjene i stresore, te obiteljska otpornost);- teorijski pristupi obitelji i njihova primjena u socijalnom radu; - etička načela i principi rada s obitelji;- pretpostavke za pokretanje i daljnje postupanje socijalnog radnika u radu s obitelji;

7. - kvantitativna i kvalitativna procjena obitelji (potreba odnosa, funkcija, položaja i dr.);-primjena mjera obiteljsko-pravne zaštite;- metode i tehnike u praksi socijalnog rada s obitelji;- rad na promjena u obiteljskim odnosima- planiranje individualnog plana/programa podrške;-socijalni rad u prevenciji obiteljskih poteškoća i rizika. Teme:

8. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA a) Znanje i razumijevanje: • suvremenih teorijskih pristupa i metoda pomaganja obitelji u socijalnom radu te njihove primjene na oblikovanje praktičnih odgovora u kontekstu integrativnog pristupa korisnicima (procjena i djelovanje na mikro, mezo i makro razini); • etike i etičkih implikacija u praksi socijalnih radnika; • izrade individualnog plana rada/promjene.

9. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA II. b) sposobnosti i vještine: • sinteze odgovarajućih teorijskih i drugih znanja prilikom procjene i planiranja intervencija • cjelovitog sagledavanja, procjenjivanja, planiranja, provođenja i evaluiranja intervencija u radu s obitelji, • primjene stečenog znanja pri kreiranju i provedbi različitih programa i projekata uvažavajući aktualni društveni kontekst; • kritičkog integriranja teorije i prakse; • primjene etičkih načela i vrijednosti

10. OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE • predavanja (3 sata tjedno), • vježbi (2 sata tjedno)

11. NAČIN PROVJERE ZNANJA I FORMIRANJA OCJENE: • Redovito pohađanje nastave i aktivnosti vezanih uz nastavu (10% ocjene) • Uspješno polaganje dva kolokvija (Kolokvij 1 – 30% ocjene; Kolokvij 2 – 30%) • Izlaganje odabrane teme (30% ocjene)

16. Važni datumi: 20. XI. 2013. – I. KOLOKVIJ29. I. 2014. – II. KOLOKVIJ 04. prosinca 2013. - Izlaganja studenata 11. prosinca 2013. - Izlaganja studenata 18. prosinca 2013. - Izlaganja studenata

17. POPIS OBVEZNE LITERATURE • Janković, J. (2004.) Pristupanje obitelji - sustavni pristup. Drugo, dopunjeno izdanje. Zagreb: Alinea. • Ajduković, M. i Radočaj, T. (2008.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: UNICEF. • Laklija. M. i SladovićFranc, B. (2013).Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji. Zagreb: Sirius (u tisku) • Čudina-Obradović, M. i Obradović,  J. (2006.) Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga.   • Obiteljski zakon, Narodne novine br. 116/03 • Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine br. 33/2012 • Zakon o udomiteljstvu, Narodne novine br. 90/2011 • Prezentacije s predavanja

18. POPIS DODATNE LITERATURE: • Ajduković, M., Kregar, K., Laklija M. (2007.) Teorija privrženosti i suvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada, 14(1); 59-92 (pregledni rad). • Ajduković, M., Kregar, K., Laklija M. (2007.) Značaj teorije privrženosti za konceptualizaciju javne skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada, 14(1); 93-119 (pregledni rad). • Ajdukovic, M. (2009.) Učinci projekta »Prevencija separacije i rane intervencije s obiteljima pod rizikom« iz perspektive djelatnika centara za socijalnu skrb. Dijete i društvo, 11 (1) (205-222). • BlažekaKokorić, S., Berc, G. i Laklija, M. (2010.) Doživljaj roditeljskog prihvaćanja/odbacivanja u kontekstu različitih socio-ekonomskih uvjeta odrastanja u primarnoj obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 46 (2), 1-18. • DePanfilis, D. i Salus, M. (2003.) ChildProtectiveServices:  A guide for caseworkers. Washington, DC: U.S. Department of Health and Human Service sAdministration for Children, Youth, andFamilies, Children’s Bureau, Office on ChildAbuseandNeglect. • Dobrotić, I. i Laklija, M. (2009.) Korelati sukoba obiteljskih i radnih obveza u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, Svezak 16, Br. 1, 45-63.

19. POPIS DODATNE LITERATURE: • Dunst, C. J., Trivette, C. M., & Deal, A. G. (1994.) Supportingandstrengtheningfamilies. Methods, strategies, andpractices. Cambridge: BrooklineBooks. • Holland, S. (2004.) ChildandFamilyAssessmentinSocialWorkPractice. London: Sage Publications. • Laklija, M. (2009.) Izazovi udomiteljstva djece s emocionalnim poteškoćama i poremećajima u ponašanju u Republici Hrvatskoj. Kriminologija i socijalna integracija, 17 (2), 71-86. • Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na ishode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku. 18 (3); 291-310 (pregledni rad, znanstveni). • Milić Babić, M., Rusac, S. i Laklija, M. (2010.) Skrb za člana obitelji oboljelog od Alzheimerove bolesti: dnevne aktivnosti, suočavanje sa stresom i zdravlje njegovatelja. Socijalna psihijatrija. 38 (3); 174-183. • Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2003.) Sudjelovanje djeteta u procesu procjene potreba ili planiranja intervencija. Dijete i društvo, 5 (1), 119-136. • Wagner Jakab, A. (2008.) Obitelj-sustav dinamičnih odnosa u interakciji. Hrvatska revija za rehabilitacijske istraživanja. 44 (2); 119-128.

20. TEMATSKA PODRUČJA ESEJA: 1. OBITELJI OSOBA S INVALIDITETOM2. JEDNORODITELJSKE OBITELJ3. UDOMITELJSKE OBITELJI (djeca, odrasli)4. POSVOJITELJSKE OBITELJI5. OBITELJI S KRONIČNO BOLESNIM ČLANOM OBITELJI6. OBITELJI S VIŠE DJECE7. ROMSKE OBITELJI8. OBITELJI ČIJI SU ČLANOVI U SUKOBU SA ZAKONOM9. OBITELJI U POSTUPKU RAZVODA BRAKA (RODITELJI/PARTNERI, DIJETE)10. MALOLJETNI RODITELJI11. OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI I MEĐUNARAŠTAJNI ODNOSI12. OBITELJI MIGRANATA13. OBITELJ I OVISNOST

21. Struktura eseja: • opisati kontekst rada s pojedincem/obitelji suočenoj s određenim specifičnim socijalnim rizikom (sukladno ranije definiranom području interesa te individualnoj konzultaciji s izvoditeljem nastave iz ovog kolegija). • pruža pregled literature vezane uz pojedino područje ili temu (pretpostavlja prikaz teorijskih i empirijskih radova o određenoj temi). 

22. Struktura eseja: • dužine 6-8 stranica • Osnovni elementi rada: uvod, razrada teme sukladno napucima i zaključak. • Prilikom izrade rada poželjno je koristiti raznovrsnu, ali relevantnu literaturu, te pokazati kritičnost prema odabiru literature, pogotovo prema korištenju izvora podataka s weba. • Korištene izvore treba označiti referencom a citati i parafraze u tekstu moraju biti jasno naznačeni – u protivnom rad će se smatrati plagijatom. • Sve reference u tekstu moraju odgovarati korištenim jedinicama u literaturi.

23. Esej treba uključiti sljedeće aspekte i uz njih vezane zadatke: • Teorijska analiza literature o obilježjima i specifičnostima pojedinaca/obitelji suočenih s određenim socijalnim rizikom (dati pregled postojeće literature/istraživanja koja u svom fokusu imaju pojedinca/obitelj kao cjelinu ili njene članove suočene s nekim od specifičnih činitelja rizika); • Identifikacija prisutnih činitelja rizika (na svim razinama) • objašnjenje kako prepoznati činitelji rizika utječu na sigurnost, stabilnost, funkcioniranje i dobrobit pojedinca/obitelji kao cjeline te specifično na njezine pojedine članove. • Identifikacija prisutnih činitelja zaštite u obitelji.

24. Esej treba uključiti sljedeće aspekte i uz njih vezane zadatke: • Identifikacija i objašnjenje potreba pojedinca i/ili pojedinih članova obitelji i obitelji u cjelini. • Kako društvo odgovara na te potrebe? Koja je uloga socijalnog rada u pristupanju tim obiteljima? • Navesti i objasniti koji oblici intervencija su potrebni tom pojedincu/obitelji i pojedinom njezinom članu (što bi trebalo učiniti za bolje razumijevanje činitelja rizika i zaštite, kako raditi s određenim pojedincem/obitelji, na što je potrebno djelovati da bi se smanjili ili eliminirali učinci unutarnjih i vanjskih činitelja rizika, kako osigurati podršku pri podmirivanju prepoznatih potreba…)

25. POJEDINAC/OBITELJ: ČIMBENICI RIZIKA (individualni, obiteljski, vršnjački, susjedski, zajednica, društvo) : MANIFESTIRANE POTEŠKOĆE: ČIMBENICI ZAŠTITE(individualni, obiteljski, vršnjački, susjedski, zajednica, društvo) : MOGUĆA PODRUČJA INTREVENCIJE:

26. Izlaganje: · Trajanje: 20 minuta. · Cilj: U prezentaciji treba na jasan i sažet način izložiti ono što je bitno i zanimljivo u odabranoj temi. . Popunjen radni list uz izlaganje · Rasprava je vrlo bitan element i poželjan rezultat izlaganja – (pitanja, atraktivne materijale i provokativne teze za poticanje rasprave) –ona izlaganja oko kojih se vodilo više rasprave bit će bolje ocjenjeni. · Svako će izlaganje biti ocijenjeno - ocjena mora biti prolazna da bi se moglo oblikovati završnu ocjenu iz kolegija. Temeljem ocjenjivanja navedenih elemenata formira se završna ocjena koja se upisuje u indeks. Ukoliko student nije zadovoljan s ocjenom može pristupiti usmenom ispitu.

27. HVALA NA PAŽNJI!