390 likes | 536 Views
P retpristupna podrška EU. I storijsko pro š irenj e Uticaj Lisabonske strategije Aktuelna finansijska perspektiva. Rast BDP-a novih država članica. Agenda 2000 : 2000-2006. Za snažniju i širu Uniju
E N D
Pretpristupna podrška EU Istorijsko proširenje Uticaj Lisabonske strategije Aktuelna finansijska perspektiva
Agenda 2000: 2000-2006 • Za snažniju i širu Uniju • Problem: Povećanje tadašnjih strukturnih fondova radi obuhvata novih deset država srednje i istočne Evropi izazvalo bi udvostručavanje troškova. • Rezultat: smanjenje broja ciljeva strukturnih fondova i pooštravanje kriterijuma za dobijanje pomoći
Smanjenje broja ciljeva • Cilj 1 (nekadašnji ciljevi 1 i 6) je koncentrisao pomoć na regione u kojima je BDP po glavi stanovnika ispod 75% prosjeka EU i regione sa slabom naseljenošću. • Pokrivaoje 24% stanovništva EU • Preko 60% troškova strukturnih fondova • Cilj 2 (nekadašnji ciljevi 2 i 5b) jeobuhvatao oblasti pogođene promjenama u industrijskom sektoru, ribarstvu ili sektoru usluga, seoske oblasti koje stagniraju i gradske regione u kojima se smanjuje ekonomska aktivnosti. • Odnosio se i na nezaposlenost i zapošljavanje u oblasti industrije i poljoprivrede. • Pokrivaoje oko 18% stanovništva EU. • Cilj 3 (bivši ciljevi 3 i 4). Ovo nije bio teritorijalno uslovljen cilj, već je pokrivao cijelu teritoriju EU, osim regiona koje pokriva Cilj 1. • Podrška modernizaciji obrazovanja, stručnog usavršavanja i zapošljavanja.
Instrumenti pretpristupne strategije • PHARE (Pologne, Hongrie, Assistence a la Restructuration Economique)- Program pomoći za restrukturiranje poljske i mađarske ekonomije • SAPARD (SupportforAgricultureandRuralDevelopment) – Program pomoći u razvoju poljoprivrede i selaje osnovan da pomogne održivi poljoprivredni i seoski razvoj • ISPA (Instrument for Structural Policy for Pre-Accession) - Instrument strukturne politike za pretpristupanje je u u okviru pomoći za ekonomsku i socijalnu koheziju
PHARE • Osnovan 1989. godine • Radi pružanja pomoći ekonomskom restrukturiranju, privatizaciji i izgradnji tržišnih privreda u bivšim komunističkim zemljama. • U periodu 1997-1999. godine za PHARE je izdvojeno 6,7 milijardi eura • Agenda 2000 modifikovala funkcionisanje programa PHARE • Cilj je postao izgradnja institucija iprilagođavanje administrativnih i zakonodavnih sistema u državama kandidatima. • 10,5 milijardi eura za period 2000-2006. godine
SAPARD • Namjena: • razvoj i diverzifikacija privrednih aktivnosti na selu; • ulaganja u poljoprivredne zadruge i poljoprivrednu proizvodnju koja štiti životnu sredinu; • upravljanje vodama, • razvoj seoske infrastrukture. • 540 miliona eura godišnje
ISPA • Osnovni ciljevi: • Upoznavanje sa politikama i procedurama EU. • Pomoć u dostizanju standarda EU u oblasti zaštite životne sredine. • Razvoj saobraćajne infrastrukture • Rješavanje najhitnijih i najskupljih problema: • Snabdijevanje pijaćom vodom i odlaganje čvrstog i tečnog otpada, • Povezivanje sa TEN
Kriterijumi raspodjele • Raspodjela ukupnih raspoloživih sredstava među državama korisnicima je zasnivana na sljedećim kriterijumima: • broj stanovnika, • BDP po glavi stanovnika, • kupovna moć stanovništva i • površina teritorije države.
Rezultati Agende 2000 • Razlika između 10 odsto najbogatijih regiona i 10 odsto najsiromašnijih je smanjena sa 1 : 6, iz 2000. godine, na 1 : 5 u 2004. godini. • Između 1995. godine i 2005. godine Grčka je uspjela da smanji jaz u odnosu na prosjek EU sa 74 odsto na 88 odsto. • U kohezionim državama su javne investicije uvećane u prosjeku za 25 odsto. • U okviru Cilja 2 stvoreno oko 450.000 novih radnih mjesta. • U Njemačkoj je podržano osnivanje čak 40.000 malih preduzeća, od čega je 85% uspjelo da funkcioniše duže od dvije godine. • U EU je izgrađeno je 44.000 kilometara puteva i na taj način ostvarena ušteda od 1,2 miliona sati putovanja. • U Bugarskoj je do 2004, zahvaljujući ISPA fondu, dužina autoputeva povećana za 21 odsto. • U Španiji je omogućena dodatna obuka za oko dva i po miliona ljudi, rekonstruisano je 2.000 kilometara vodovodnih cijevi i izgrađeno 600 kilometara novih, a izgrađeno je i 57 postrojenja za preradu vode.
Realni doprinos • Strukturna politika EU nije jedina pokretačka snaga napretka, već samo dopuna efektima slobodnog tržišta i ekonomskih politika država članica. • Rezultati se ostvaruju: • Zajedno sa drugim evropskim i nacionalnim politikama, • Dobrom nacionalnom makroekonomskom politikom • Adekvatnim odgovorima svake države članice na privredne mogućnosti koje se pružaju u okviru EU • Tako strukturni fondovi povećavaju pozitivni učinak drugih politika.
Lisabonska strategija • "Unija će postati najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija na svijetu, zasnovana na znanju, sposobna da ostvari održivi ekonomski rast s više kvalitetnih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom" • Modernizacija evropskog socijalnog modela, • Investiranju u ljude, • Borbi protiv socijalne isključenosti • Održivi ekonomski rast odnosi se na ekološku održivost i povezan je sa samitom u Geteborgu
Lisabonska strategija • Prioriteti za podizanje konkurentnosti evropske ekonomije: • Jačanje unutrašnjeg tržišta; • Istraživanje i razvoj, obrazovanje, inovacije i preduzetništvo; • Zaposlenost i socijalna kohezija; • Zaštita okoline i održivi razvoj.
L S i FP • Redefinisanje kohezije u novoj finansijskoj perspektivi: • Radi integrisanja svih politika u Lisabonsku strategiju • Radi koherentnijeg ostvarenja i pojednostavljivanja načina realizacije komunitarnih aktivnosti u ovoj oblasti • Od početnog naglaska na postizanju ujednačenog privrednog razvoja unutar EU, cilj kohezione politike se vremenom pomerao ka jačanju globalne konkurentnosti evropske ekonomije.
Dalji rast fondova • Strukturni fondovi su prethodnoj finansijskoj perspektivi (2000-2006) iznosili 231 miljardu eura , a u novoj (2007-2013) čak 347 milijardi eura. • Finansijska perspektiva 2007-2013 - 864,3 milijarde eura. • Od toga za kohezione politike 35,7%.
Raspodjela EU fondova 2007-2013 • Bugarska - 6,8 milijardi • Rumunija - 19,6 milijardi • Slovenija - 4,2 milijarde • Češka - 26,7 milijardi • Njemačka - 26,3 milijardi • Mađarska - 25,2 milijarde • Malta - 855 miliona • Kipar - 640 miliona
Instrumenti • Evropski fond za regionalni razvoj (ERDF - European Regional Development Fund) • Unapredjenje ekonomske i socijalne kohezije • Finansiranje projekata u oblasti nauke, inovacija, zaštite okoline i razvoja infrastrukture u manje razvijenim regijama. • Namijenjen je razvoju regiona koji su ispod 75 odsto proseka BDP EU. • Evropski socijalni fond (ESF - European Social Fund) • Omogućava realizaciju strateških ciljeva politike zapošljavanja • Namijenjen je borbi protiv dugoročne nezaposlenosti, • Kohezioni fond • Podržava investiranje u projekte za zaštitu životne sredine i trans-evropske mreže u državama čiji je BNP manji od 90% od evropskog prosjeka • To su sve nove države članice, a djelimično i Grčka i Portugalija • Evropske grupacije za prekograničnu saradnju (European cross-border co-operation groupings - EGCC) • Novi instrument za organizovanje finansiranja prekograničnih transnacionalnih ili međuregionalnih projekata i saradnja između regionalnih i lokalnih vlasti
Novi ciljevi kohezione politike • Konvergencija • Pomoć najsiromašnijim regionima (nivoa NUTS II) čiji je bruto društveni proizvod manji od 75 odsto prosjeka EU. • Nastavak starog Cilja 1 • 81,54% • Regionalna konkurentnost i zapošljavanje • Borba protiv nezaposlenosti na nivou EU i pomoć regionima koji bi, da nije bilo proširenja 2004. godine, bili ispod prosjeka od 75 odsto. • Ovaj cilj integriše prethodne ciljeve 2 i 3, a finansira se iz ESF i ERDF. • 15,95% • Teritorijalna saradnja • Saradnja među regionima • Promovisanje skladnog i uravnoteženog razvoja teritorije Unije • 2,55%
Revidiranje kohezione politike EU • Jačanje strateškog pristupa • Proces programiranja na svim nivoima (EU, nacionalni,regionalni, lokalni) se bazira na jedinstvenom političkom dokumentu – Strateškim uputstvima Zajednice o koheziji (The Community Strategic Guidelines on Conesion) • Pojednostavljivanje • Manji broj ciljeva, jasnija pravila, fleksibilniji finansijski menadžment, uravnoteženost nadzora, evaluacije i monitoringa • Decentralizacija - veće lokalno „vlasništvo“ • Značajnije učešće regija i lokalnih aktera u pripremi programa • Smanjena uloga EK u procesu programiranja • Na osnovu strateških smjernica Zajednice, svaka država članica donosi svoj Nacionalni strateški referentni okvir(National Strategic Reference Framework)– to je njena strategija za implementaciju strukturnih fondova Unije. • Na osnovu takvih strateških opredjeljenja države članice podnose komisiji na odobrenje svoje operativne programe.
NUTS • Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statističke svrhe stvorena radi: • Prikupljanja, razvoja i harmonizacije regionalnih statistika Evropske unije; • Socioekonomske analize regiona i definisanja programa razvoja nerazvijenih regiona; • Stvaranje prostornog, administrativnog i političkog okvira za regionalnu politiku EU • Mehanizam je započet 1981. godine
NUTS nivoi • Pet hijerarhijskih nivoa: • NUTS I, • NUTS II • NUTS III, • Local Administrative Units: • LAU 1 • LAU 2
Prijedlog 2014-2020 • Naziv: VišeEvrope za istinovac • Pirotiteti: • OstvarivanjeStrategijeEvropa 2020, • Jačanjebezbjednosti i stabilnosti u susjedstvu EU i naZapadnomBalkanu • JačanjeuniverzalnogprisustvaEvropskeunije u svijetu.
Koheziona politika • FP ukupno: 1.025 milijardieura • Za koheziju: 376 milijardi eura. • Raspodjela: • 162.6 milijardi eura za regione koji spadaju pod cilj konvergencije; • 38.9 milijardi eura za tranzicione regione; • 53.1 milijardi eura za konkurentnost; • 11.7 milijardi eura za teritorijalnu saradnju; • 68.7 milijardi eura za Kohezioni fond.
Ostalo • 40 milijardi eura za novi instrument -Povezivanje Evrope - podsticanje ulaganja u transport, energiju i IT tehnologije. • 12,5 milijardi eura za nastavak IPA • Godišnje 1,8 – 1,9 milijardi • 20,6 milijardi eura za istično i južno susjedstvo
Evropa 2020 • StrategijeEvropa 2020 treba da obezbijedipametni, održivi i kohezioni razvoj. • Fokus je na obrazovanju i inovacijama • Budžet za obazovanje veći za 71 odsto • Novi instrumenti: • Horizont 2020: Zajedničkistrateškiokvir za istraživanje i inovacije. • Objedinjava FP7 CIP itd • Inicijativa 2020” smanjenjenivoazagađenjaMediterana(komunalničvrstiotpad, gradskeotpadnevode i industrijskozagađenje.
Sedam ključnih inicijativa • "Unija inovacija" • "Mladi u pokretu" • "Digitalna agenda za Evropu • "Efikasna upotreba evropskih resursa" • "Industrijska politika u eri globalizacije" • "Agenda za nove vještine za nove poslove" • "Evropska platforma protiv siromaštva" • Aktivnosti na nivou EU i na nivou država članica • Otvoreni metod koordinacije
Kvantifikovani ciljevi • Podići stopu zaposlenosti ljudi starosti od 20 do 64 godine sa 69% na 75%, • većim učešćem mladih ljudi, starijih radnika i nekvalifikovanih radnika i putem bolje integracije legalnih migranata; • Povećati procenat BDP koji se izdvaja za istraživanje i razvoj sa 1,9 na 3%; • Ostvariti klimatsko-energetski cilj - „20/20/20“ • 20% smanjenja emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u odnosu na 1990. godinu, • 20% povećanja udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji i • 20% povećanja energetske efikasnosti; • Smanjiti stopu ranog napuštanja škole na ispod 10% sa trenutnih 15%, uz istovremeno povećanje procenta stanovništva sa završenim visokoškolskim obrazovanjem sa 31% na 40%; • Smanjiti broj ljudi koji žive ispod linije siromaštva za 25% • što će značiti da preko 20 miliona ljudi izađe iz siromaštva