370 likes | 646 Views
Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb, Osnovna škola Bartola Kašića, Vrisnička 4, 10 000 Zagreb. Stručni skup za školske knjižničare pripravnike osnovnih škola i njihove mentore Zagreb, 22. listopada 2008. Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnica
E N D
Agencija za odgoj i obrazovanjeDonje Svetice 38, 10 000 Zagreb, Osnovna škola Bartola Kašića, Vrisnička 4,10 000 Zagreb Stručni skup za školske knjižničare pripravnike osnovnih škola i njihove mentore Zagreb, 22. listopada 2008. Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnica Agencija za odgoj i obrazovanje
Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnica, predsjednica prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, sveuč. nast. metodike Evica Tihomirović, prof. i dipl. knjiž., str. sur. šk. knjiž., OŠ Bartola Kašića, sustručnjakinja pripravnika Mile Mudrovčić, prof., ravnatelj, član Štefanija Turković, prof., nast. hrv. jez., članica Ispitna komisija za osnovne škole
Osnovni propisi koji se odnose na pripravnike / na stručne ispite: Zakon o radu (pročišćen tekst u NN 137/04): članak 32 – 36 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08) Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/03) Program polaganja stručnog ispita (Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u OŠ, Zavod za školstvo RH, 2006) Uvođenje pripravnika u samostalan rad
Poslovnik o radu komisije za stažiranje i komisije za polaganje stručnog ispita (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa br. 5/96) Propisi:
Nakon početka pripravnikova rada škola je obvezna: imenovati Povjerenstvo za stažiranje prijaviti stažiranje Agenciji (najkasnije 30 dana) izraditi operativni program stažiranja i predložiti ga Učiteljskom vijeću na usvajanje, dostaviti ga Agenciji (30 dana) STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA
početak stažiranja (1. dan rad.odn. ili najkasnije 15 dana kasnije) povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj škole, mentor pripravnika, stručni suradnik) izrađuje prijedlog programa stažiranja, a UV taj program prihvaća zadaća Povjerenstva (stalna stručna, pedagoška, metodička i dr. pomoć pripravniku; praćenje i vrjednovanje napredovanja pripravnika) program pripravničkog staža STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA
stručno usavršavanje pripravnika (aktivno sudjelovanje u svim oblicima usavršavanja) tijekom stažiranja pripravnik obvezan nazočiti radu mentora najmanje 60 sati (volonter najmanje 2 dana mjesečno tijekom nastavne godine, odn. 140 sati) Povjerenstvo za stažiranje biti će nazočno radu pripravnika najmanje dva puta po 2 sata tijekom stažiranja (redovna nastava ili ostali oblici odg.-obraz. rada) STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA
stručni suradnik biti će nazočan radu pripravnika najmanje 2 puta tijekom stažiranja ostali članovi povjerenstva: svaki pružati pomoć po 5 sati dnevnik stažiranja (vodi ga pripravnik) evidencija o ostvarivanju pripravničkog staža (vodi je svaki član Povjerenstva) STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA
podaci o školi i datumu podaci o pripravniku (ime i prezime, stručna sprema, radno mjesto) vrijeme stažiranja članovi Povjerenstva za stažiranje dužnosti Povjerenstva (izrada Programa pripravničkog staža, pružanje stalne stručne pomoći, nazočnost pri radu) Program pripravničkog staža
dužnosti pripravnika (surađivati s članovima Povjerenstva, ostvarivati planirani program, voditi dnevnik stažiranja ...) Cilj i zadaće Programa (osposobiti pripravnika za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova školskoga knjižničara) Dijelovi Programa: A. Opći dio i B. Metodički dio Program pripravničkog staža
Planirati: poslove i zadatke (npr. Upoznati Ustav i školsko zakonodavstvo) način rada (npr. Samostalno proučavanje dokumenata) nositelje poslova vrijeme ostvarivanja Program pripravničkog staža
Ostvariti planirani program i evidentirati ostvarenje (dnevnik stažiranja) Najvažnije:
iskustveno učenje literatura, internet, rasprave modeli dobre prakse obvezne teme i posebni interesi pravo na pomoć stručnog tima (ravnatelj, mentor, stručni suradnici, savjetnica) stalno praćenje pripravnika i pomoć samovrjednovanje i vrjednovanje svih sudionika Načini usavršavanjaknjižničara:
organizacija polaganja stručnog ispita pismeni dio ispita dogovor o temi i priprema praktičnog rada praktični dio ispita usmeni dio: sadržajna analiza pisanoga rada, ocjena pismenosti, analiza praktičnog dijela ispita, pitanja iz metodike školskog knjižničarstva, pitanja iz područja zakona Dosadašnja iskustva u provedbi polaganja stručnih ispita:
vrijeme pisanja: do 180 minuta zadaća: problematizirati teoretske spoznaje kroz praksu teme: - od tri ponuđene teme pripravnik odabire jednu - dopuštena je uporaba hrvatskog pravopisa PISANIRAD
predsjednica ispitnog povjerenstva je savjetnica; ispitivač metodike je sveučilišna prof. ili savjetnica; profesorica hrvatskog jezika profesor metodike ocjenjuje sadržaj pismenog rada s psihološkog, pedagoškog i metodičkog stajališta profesorica hrvatskog jezika ocjenjuje pismeni rad s jezičnog stajališta Vrjednovanje pismenih radova
Uvođenje učenika u samostalan istraživački rad u školskoj knjižnici Školski knjižničar - suradnik u odgoju i obrazovanju Planiranje i programiranje rada školskoga knjižničara Projekti školskoga knjižničara NAJČEŠĆEBIRANE TEME:
Djelatnost i zadaće školske knjižnice Mogućnosti školske knjižnice u razvijanju čitateljskih interesa i navika Komunikacijska uloga školske knjižnice Promidžbene aktivnosti školske knjižnice NAJČEŠĆEBIRANE TEME:
Istraživački rad u školskoj knjižnici Uloga knjižnice u odgojno-obrazovnom radu Nastavni sat u školskoj knjižnici Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice Povezivanje nastave sa školskom knjižnicom NAJČEŠĆE BIRANE TEME:
PISATI ZNAČI svladati tehniku pisanja logički povezivati riječi u rečenice, a rečenice u cjelovitu smislenu cjelinu koja mora: a) odgovarati svojoj namjeni b) biti jasna, razumljiva i pregledna; c) uvažavati pravopisno – gramatičkezakonitosti; d) primjenjivati prikladna izražajna sredstva i postupke; e) imati prikladno kompozicijski i stilski organiziran sadržaj teksta PISANIRAD
SADRŽAJ JEZIK STIL (rasprava, esej) PRAVOPIS PISANJE
Prema: sadržaju izrazu (stilu) namjeni VRSTE TEKSTOVA
posebna vrsta pisanoga teksta u kojem se rasvjetljava, dokazuje ili osporava određena tvrdnja (teza) Ovisno o temi i pristupu govorimo o stručnoj ili znanstvenoj raspravi. Stručna i znanstvena rasprava služi se stručnim i znanstvenim jezikom, stručnom i znanstvenom terminologijom. RASPRAVA
UVOD - iznošenje temeljne teze RAZRADA (glavni dio) - razrada temeljne misli ZAKLJUČAK - izvodi se na temelju uvodnog i završnog dijela SASTAVNICE RASPRAVE
provjera gramatičko-pravopisne razine teksta provjera povezanosti (konzistentnosti) teksta izostavljanje suvišnog (eventualna ponavljanja) čitanje dovršenog teksta u sebi PREGLED TEKSTA
Ime i prezime: Matična škola: Školski knjižničar – mentor: Razredni odjel ili dob učenika s kojima se izvodi praktični rad: Škola i datum izvođenja: Tema: Cilj praktičnog rada: Zadaće: Metode rada: Pisana priprava zaizvođenje praktičnog rada
Oblici rada: Nastavna sredstva i pomagala: Predviđene aktivnosti u vremenskom i metodičkom slijedu: Literatura za učenike i učitelje: Prilozi: pripremljen radni materijal (pitanja, listići, slike, ...) Pisana priprava
mogućnost pristupa bez obzira na ishod pismenog dijela ispita određivanje teme u dogovoru s mentoricom iz ispitnog povjerenstva pripremanje za rad je samostalno izvedba praktičnog rada (zadaće ostvariti za jedan školski sat) nazočni članovi ispitnog povjerenstva raščlamba rada s metodičkog gledišta vrjednovanje praktičnog rada PRAKTIČNIRAD
ambijent učiniti ugodnim angažirati različita osjetila, izazvati uzbuđenje multimedijski i interdisciplinarno aktivan i zadovoljan učenik (razgovara, istražuje, misli, zaključuje, pita, predlaže) motiviran za čitanje na kreativan način učiti čitati tekst "dubinski" - s razumijevanjem; znati odabrati ključne riječi, napraviti sažetak, raspravljati o sadržaju - suglasiti se ili suprotstaviti iznesenim tezama; igrom doći do spoznaje... Zadaće praktičnog rada
jačati samopouzdanje učenika pozitivnim poticajima (dobro je da smo različiti – svatko je važan, nadopunjujemo se! u životu imamo pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama!) usvajati spoznaju da se u školi stječu početna znanja, a da svaki čovjek cijeli život treba razvijati svoje prirođene mogućnosti – to znači: učiti! Odgojne i funkcionalne zadaće
3. da je potrebno, korisno i zabavno samostalnim istraživanjem učiti (Znanje je moć!) i biti kreativan (= činiti na svoj način!) – treba podržati napore učenika i pohvaliti rezultate! 4. znati pronaći informaciju i upotrijebiti je znači biti sposoban i samostalan Odgojne i funkcionalne zadaće
5. vještina pronalaženja i uporabe informacija stječe se i u školskoj knjižnici (uporabom instrumenata pretraživanja izvora: katalozi, referentna zbirka, internet...) 6. znati i željeti raditi u timu (podjela uloga i zadaća, komunikacijske vještine, ljudska prava...) 7. motivacija za korištenje knjižnice u formalnim i neformalnim projektima Odgojne i funkcionalne zadaće
Snalaženje u knjižnici i knjižničnoj građi (obrazovanje korisnika) - sat znanja o knjižnici (koja joj je svrha, koje usluge nudi, kako je organizirana, koje vrste građe posjeduje – koje potrebe korisnika može zadovoljiti...) Obrazovne zadaće
vještine pronalaženja informacija, odabir, kreativna preradba (izlaganje, pano, dramatizacija) i usvajanje informacija (nastajanje znanja) znati “dubinski” čitati i prepoznati bitno! znati preoblikovati pronađeno na svoj način! (kako govoriti o onome što smo saznali i naučili; kako se izrađuje poster, plakat, pano, izložba, Power Point prezentacija, referat...) uspostavljanje uzročno-posljedičnih veza (pitati učenike: ZAŠTO?) Obrazovne zadaće
OSTVARENJE CILJA I PLANIRANIH ZADAĆA (procjena dobitaka i postignuća učenika s obzirom na ostvarene aktivnosti) UOČAVANJE I UVAŽAVANJE SITUACIJSKIH POTICAJA (zadovoljavanje aktualnih potreba, razvijanje ideja, inicijativa i interesa učenika) PROCJENA INTERAKCIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH ODNOSA (knjižničara i učenika te učenika međusobno) Kriteriji za analizu ostvarene djelatnosti
vrijeme polaganja: do 45 minuta usmeni ispit polažu pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad polaže se pred svim članovima ispitnog povjerenstva ispit vodi predsjednik ispitnog povjerenstva prvi dio: ispituje se znanje iz metodike struke (povezano s održanim praktičnim radom) USMENI ISPIT
drugi dio: pitanja iz Ustava RH, ustroja odgojno-obrazovnog sustava, školskih propisa, pedagoške dokumentacije vrjednovanje: zaključnu ocjenu (položio / nije položio) dogovorno utvrđuju članovi ispitnog povjerenstva USMENI ISPIT