1 / 36

POČETCI RAZVOJA ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJ od prvih početaka do 1918. godine

POČETCI RAZVOJA ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJ od prvih početaka do 1918. godine. Josip Moser, dipl. ing. el. HEP d.d. - Ured Uprave društva. Prvi spomen elektriciteta u Hrvatskoj. (William Gilbert 1500. g. spomen elektriciteta) Faust Vrančić (1551.-1617.)

gad
Download Presentation

POČETCI RAZVOJA ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJ od prvih početaka do 1918. godine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. POČETCI RAZVOJA ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJod prvih početaka do 1918. godine Josip Moser, dipl. ing. el. HEP d.d. - Ured Uprave društva

  2. Prvi spomen elektriciteta u Hrvatskoj • (William Gilbert 1500. g. spomen elektriciteta) • Faust Vrančić (1551.-1617.) • Dictionarium (1595.), Machinae Novae (1616.) • Rugjer Josip Bošković (1711.-1787.) • Theoria philosophie naturalis (1763.) • Josip Franjo Domin (1754.-1819.) • Ars electricitatem (1785.) • Elektromedicina (1789.) • Maksimilijan Vrhovec (1752.-1827.) • Šipke protiv tuče (gromobran) (1824.)

  3. Prvi spomen elektriciteta u Hrvatskoj

  4. Širenje znanja o elektricitetu u Hrvatskoj • Bogoslav Šulek (1816.-1895.) Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika (1873.-1876., 3 knjige) • dr Franjo Divić (1854.-1893.) Prvi hrvatski doktorat iz elektriciteta u Beču (1881.)

  5. Širenje znanja o elektricitetu u Hrvatskoj

  6. Niz knjiga: Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti • Matica Hrvatska, 5 knjiga, 1882. do 1904. • Autori: • Ivan Šah (1824.-1904.) • Stjepan Plivelić (1868.-1925.) • Oton Kučera (1857.-1931.) i drugi.

  7. Niz knjiga: Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti

  8. Beč, stručno društvo Elektrotechnisches Verein 1888. g. • Časopis Zeitschrift für Elektrotechnik (1889.) • Brojni članovi iz Hrvatske: Ivan Šah, Franjo Divić, Bogoslav Šulek, Anton Mayer, Ivan Pexider, Franjo Folprescht, Ivan Stožir, Vinko Dvoržak, Ferdo Kovačević, Ivan Zoch, Oton Kučera

  9. dr Ivan Zoch (1843.-1921.) Hrvatska enciklopedija • Priručni rječnik sveopčeg znanja (A do Gzel) 2 sveska, Osijek 1887. g., zajedno sa prof. Josipom Mencinom (1856.-1900.) • Pojmovi o elektricitetu i elektrotehnici • Definicija elektrotehnike: «Elektrotehnika je praktička tehnička struka, koja se bavi upotrebom munjevnosti za praktične svrhe, naročito za raszvjetljivanje, telegrafiju i telefoniju, galvanoplastiku, prenošenje sile (električna željeznica), za vojne svrhe (torpedo) u rudarstvu, u metalurgiji, za električne ure, zvona i signale, za pravljenje jakih magneta, razvijanje topline itd.».

  10. dr Oton Kučera (1857.-1931.) Crtice o magnetizmu i elektricitetu (1891.) • Matica hrvatska, Zagreb (381. stranica) • Dr Dragutin Mošek (1866.-1956.) 1899. nabavlja rentgen aparat za Bolnicu milosrdnih sestara u Zagrebu. • Röntgen je 23.1.1896. otkrio X-zrake, a već 21. veljače 1896. dr Petar Salcher u Rijeci načinio je fotografiju rengenskog snimka ruke grofice Josefine Vranyczani.

  11. dr Oton Kučera (1857.-1931.)

  12. Fotografija rengenskog snimka ruke grofice Josefine Vranyczani

  13. Dva važna profesora – bečki đaci • dr Stanko Plivelić (1868.-1925.), U Beču je doktorirao disertacijom O teorijama o atmosferskom elektricitetu (1897.). Bio je gimnazijski profesor u Zemunu Franji Hanamanu, upravo kada je predložio gradskoj upravi tada hrvatskog grada Zemuna kako da načini javnu gradsku rasvjetu. • Martin Sekulić (1833.-1905.), profesor je bio Nikoli Tesli tijekom 1871.-1873., u Velikoj Realnoj gimnaziji u Rakovcu (Karlovac). Od 1873. bio je dopisni član JAZU (danas HAZU). Proslavio se raspravom «Fizika atoma i molekula» (1873.).

  14. Prve primjene elektriciteta u Hrvatskoj Rasvjeta • Lučnicama je profesor Ivan Stožir (1834.-1908.) u starom kazalištu u Zagrebu postavlja 1873. g. rasvjetu iz galvanskog članka za operu Margareta (Faust) Gounoda. Pokus je uspio ali samo na prve tri predstave. • Posjet cara Franje Josipa za Uskrsni izlet 1875. g. Dalmaciji • 2.-4- travnja u Dubrovniku sa jahte «Miramare» brodski istosmjerni generator napajao je 3 lučne svjetiljke između Arsenala (danas gradska kavana) i tvrđave sv. Ivana. • 5. travnja u Splitu nije uspjelo, • 6. travnja u Šibeniku gradonačelnik Ante Šupuk odbija pozdraviti cara talijanski niti njemački, • 7. i 8. travnja u Zadru svijetli 7 svjetiljaka na zidinama. • To je prva javna demonstracija električne rasvjete u Hrvatskoj. • Profesor Ivan Stožir izvodi pokus na uglu današnje Gundulićeve ulice i Ilice, prigodom Sokolskog plesa I 50. godine Glazbenog Zavoda. • 1880. g. osvjetljava se luka grada Rijeke. • 1881. g. Streljana Streljačkog društva (danas kino Tuškanac) u Zagrebu. Izvor su bili galvanski članci, a izvedba profesor Ivan Stožir.

  15. Rasvjeta

  16. Telegrafija • Telegraf s kazaljkom sa galvanskim člankom izmišljen 1837. g. u Engleskoj (Charles Wheatstone) smatra se prvim početkom javne primjene elektrotehnike. Već 1845. Austrija gradi telegrafsku mrežu. Zagreb je spojen na telegrafsku liniju Beč-Grac-Celje-Ljubljana-Postojna-Trst, sa odvojcima Celje-Zagreb i Postojna-Pula. • Prva postaja u Zagrebu proradila je 28. rujna 1850. Prvi telegram (brzojav) iz Zagreba odaslao je podban Benko Lentulaj (1774.-1864.) hrvatskome banu Josipu barunu Jelačiću (1801.-1859.) u Beč, a odgovor bana stigao je isti dan, Danas se taj dokument čuva u Hrvatskom državnom arhivu. • Telegraf s kazaljkom zamjenjen je idućih godina Morseovim aparatima, a mreža je proširena na Slavoniju (Osijek, Vukovar) i Dalmaciju (Zadar, Šibenik) • 1871. položen je jednožilni podmorski kabel preko rijeke Omble kod Dubrovnika. • 1894. g. položen je podmorski telegrafski kabel između Pule, tada velike ratne luke i Zadra, tada glavnog grada Dalmacije.

  17. Ferdinand Kovačević (Gospić 1838.-Zagreb 1913.) • Veliki Ličanin iz Smiljana, zaslužan za razvoj telegrafije u svijetu i Hrvatskoj • Vojne škole završio 1859. u Bečkom Novom Mjestu – poručnik. Razvojačen 1866. kao telegrafista. 1860. postao tajnik Telegrafskog inspektorata za Hrvatsku u Zagrebu. • 1875. objavio prvu knjigu «Pogonske smetnje nadzemnih telegrafskih vodova» (262 str.), što je prva stručna knjiga iz elektrotehnike u nas. Kasnije objavio još tri knjige iz telegrafije na njemačkom jeziku. • 1876. dobio u Beču i Pešti patent za novi postupak duplex-veze u telegrafiji. To je prvi patent iz elektrotehnike kojeg je prijavio jedan Hrvat. • 1891. Kovačević u Zagrebu održao prvi telegrafski tečaj na hrvatskom jeziku. To se zbilo u Lučebnom (kemijskom) zavodu Hrvatskog sveučilišta na današnjem Strossmayerovom trgu.

  18. Ferdinand Kovačević

  19. Telefon • Alexander Graham Bell (1847.-1922.) je 1876. g. u Philadelfiji prikazao rad telefona za prijenos ljudskog glasa. Prvu telefonsku centralu i mrežu organizirao je u Bostonu (USA), a pomoćnik mu je bio Mađar Tivadar Puškaš. On 1879. osniva prvu telefonsku centralu u Pešti, ujedno i u Europi, a tehnički crtač u njoj je bio Nikola Tesla. • 8. siječnja 1881. proradila je prva telefonska linija u Zagrebu, od Građevinskog ureda do Vodovodne strojarnicw, duga oko 3,5 km. • Koncesiju na 20 godina dobio je 1886. trgovac Wilim Schwarz (1831.-1905.) koji postavlja ručnu telefonsku centralu u Zagrebu sa 100 priključaka. Država odkupljuje koncesiju 1893. i pušta u pogon prvu državnu telefonsku centralu 1894. u tadašnjoj Nikolićevoj ulici (danas Teslina). • 1896. uspostavljena je prva međugradska telefonska veza između Zagreba i Budimpešte, a preko nje i s Bečom. • 1904. g. seli centrala u novu zgradu Direkcije pošta u Jurišićevu ulicu i ima 750 brojeva. Ona će 1913. imati 2400 brojeva, a tada grad ima oko 20.000 stanovnika. • Direkcija pošta i telegrafa u Zagrebu 1912. g. daje Tehnički opis za gradnju telefonskih kabela, kao prve tehničke propise na hrvatskom jeziku

  20. Telefon

  21. Prve istosmjerne elektrane u Hrvatskoj • 1880.g. u Arsenalu u Puli, za potrebe mornarice i rasvjetu oficirske kolonije i kluba, radi prva istosmjerna elektrana, prenesena sa broda. • 1880. g. u tvornici tanina i bačava u Županji 9 parnih strojeva pogone dinamo-strojeve 110 V s istosmjernim generatorom Ganz te u tvornici svjetle prve žarulje. • 1881. g. u Đurđenovcu u pilani Ladislava Pejačevića montiran generator 120 kW. Vile i stanovi rukovoditelja imaju rasvjetu 2 sata navečer. Pogonsko gorivo su drveni otpatci iz pilane. Ovaj generator i pogonski stroj radili su punih 86 godina sve do 1965. godine. • 1882. g. u tvornici Marchesi u Vodnjanu. • 1884. g. tekstilna tvornica u Dugoj Resi ima električnu rasvjetu iz vlastite hidroelektrane na rijeci Mrežnici.

  22. Priča o Rijeci i njenom kazalištu • 1885. g. elektrificirana je Rijeka, a izvedbom opere «Aida» 5. listopada otvoreno je gradsko kazalište (danas HNK «Ivan pl. Zajc»). Agregat je parni stroj i istosmjerni generator Ganz. • 1886. tvrtka ELIN iz Beča nudi prvi projekt javne elektrane u Rijeci • 1890. u kazalištu u Rijeci montiran je agregat za nužnu rasvjetu 4 kW na vodu iz gradskog vodovoda s malom Peltonovom turbinom. • Istovremeno «Internationale Elektrizitätsgesellschaft Wien» pušta u Rijeci u pogon elektranu za privatne i javne službe s parnim strojem 40 KS i istosmjernim generatorom 22 kW • 1893. Rijeka raspisuje natječaj za izgradnju nove javne elektrane uz koncesiju na 34 godine. • 1897. 2. rujna puštena je u rad nova elektrana «Ponsal» sa tri parna stroja 2x150 + 100 KS, a generatori imaju napon 2000 V, distribucijski 100 V. Tu je izgrađena i prva baždarnica brojila u Hrvatskoj.

  23. Priča o Zadru- 1894. Na Silvestrovo (31.12.) puštena u pogon prva električna rasvjeta i termoelektrana u Foši s parnim strojem i istosmjernim generatorom od 35 kW. Razdioba električne energije bila je trovodnim sustavom napona 2 x 150 kW. Na Piazza dei signori (današnji Narodni trg) u centru Zadra postavljena je velika električna kugla – elektrolučna svjetiljka jakosti 1000 svijeća.

  24. Priča o Čakovcu- 1893. 1. listopada proradila je elektrana u mlinu Ljudevita (Lajoša) Molnara. Mjesto je rasvjetljeno sa 131 svjetiljkom, priključeno je 105 kuća sa 1400 rasvjetnih mjesta. Svi radovi završeni su za svega pet mjeseci. Istosmjerni generator je bio napona 2 x 175 V, a kućne instalacije 2 x 150 V. Time je zamjenjeno 48 svjetiljaka na repičino ulje koje su u gradu Čakovcu postojale još od 1842. godine.- 1897. Električno poduzećre Molnar bankrotira pa prelazi u ruke štedionice.- 1898. Montiran jači parni stroj za 25 KS i pojačava se dinamo-stroj, ali i ovo poduzeće pada u manjak.- 1900. Paromlin i električnu centralu kupuju privatnici i šire mrežu. Centar grada dobiva podzemnu kabelsku mrežu 36 km. Sve trgovine u gradu uvele električnu rasvjetu.

  25. Priča o Nikoli Tesli

  26. Priča o Šibeniku – prvi izmjenični sustav

  27. Priča o Šibeniku – prvi izmjenični sustav

  28. Priča o Šibeniku – prvi izmjenični sustav

  29. Priča o Šibeniku – prvi izmjenični sustav

  30. Priča o Šibeniku – prvi izmjenični sustav

  31. Priča o Dubrovniku- 1901. 17. svibnja izvršen pregled javne rasvjete (314 žarulja po 50 W i 13 lučnih svjetiljaka od oko 200 W). Početak rada termoelektrane u Gružu je 1. lipnja navečer, kada je zasjala električna rasvjeta u gradu, na Stradunu i na Pilama. Gruž i Ploče dobivaju rasvjetu nešto kasnije iste godine. Termoelektrana u Gružu na Batali, imala je 100 kVA, 3000 V, 42 Hz, proizvodnje ELIN Beč.- 1905. U travnju je termoelektrana počela raditi i preko dana jer je prve četiri godine radila samo noću. Broj potrošača, osim javne rasvjete, bio je neznatan.

  32. Priča o Zagrebu i Karlovcu- 1904. U novom mandatu načelnika dr. Milana Amruša ponovno je pokrenuta akcija za gradnju elektrane. Prihvaćen je projekt HE Ozalj, ali istu lokaciju želi i grad Karlovac.-1905. Osnovan je Odbor za rasvjetu grada Karlovca i predložena izgradnja hidroelektrane na slapu Ozalj na rijeci Kupi. Započeo je sudski spor između gradova Zagreba i Karlovca oko lokacije Ozalj, koji ide sve do Apelacionog suda u Beču i samoga cara Franje Josipa I, koji spor rješava 1914. U korist Karlovca.- 1907. 5. Studenoga proradila termoelektrana u Zagorskoj ulici u Zagrebu za javnu rasvjetu i gradski tramvaj. Broj kućnih priključaka je 274. Generator Ganz bio je izmjenični 865 kVA, 5 kV, 50 Hz, dok je drugi, za tramvaj bio istosmjerni 200 kW, 600 V. Ukinut konjski tramvaj u Zagrebu.- 1908. 18. Kolovoza Karlovac dobio električnu rasvjetu iz HE Ozlja, vodom 20 kV 17 km i TS 20/5 kV. U elektrani su dva agregata po 750 kVA, 5 kV, 50 Hz.

  33. Priča o Franji Hanamannu • 1911. g Franjo Hanamman i Alexander Just, asistenti kod profesora Auera von Wiesbacha iz Beča, nastavljajući njegove pokuse pronalaze postupak za dobijanje volframove niti i slitine osram i tungsram, te prave žarulju sa žarnom niti. Osnivaju prvu tvornicu žarulja u Nađkanjiži. Njihov patent zadržao se do danas.

  34. Priča o Franji Hanamannu

  35. HVALA NA POZORNOSTI

More Related