1 / 17

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff. Vlasta Pavlović. 1824. – 1887. Biografija. Rođen je 12.3.1824. u K ö nigsbergu (danas u Rusiji, Kalinjingrad) Tamo je diplomirao na Sveučilištu 1847.g.

gaius
Download Presentation

Gustav Robert Kirchhoff

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Gustav Robert Kirchhoff Vlasta Pavlović

  2. 1824. – 1887.

  3. Biografija • Rođen je12.3.1824. u Königsbergu (danas u Rusiji, Kalinjingrad) • Tamo je diplomirao na Sveučilištu 1847.g. • Za vrijeme studiranja objavljuje danas vrlo poznate Kirchhoffove zakone, pomoću kojih se može izračunati struja, napon i otpor električnih krugova (1845.) • 1854. se zaposlio kao profesor na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je započeo svoj zajednički rad s R.W.E. Bunsenom.

  4. Zajedno s Bunsenom osnovao je znanost o spektroskopiji • Kasnije se preselio u Berlin, no ubrzo je morao prestati raditi zbog lošeg zdravlja (1886.) • Za života radio je kao profesor u Breslauu, Heidelbergu i Berlinu • Dao je mnogo značajnih doprinosa u raznim granama fizike • Postavio zakon o termalnom zračenju tijela • Zaslužan za otkriće i razvoj spektralne analize; objasnivši apsorpcijske linije u optičkim spektrima stvorio mogućnosti izučavanja sastava nebeskih tijela

  5. Zajedno s R.Bunsenom otkrio je pomoću spektroskopa elemente cezij (1860.) i rubidij (1861.) • Postavio zakone o raspodjeli struje u povezanim elektr. krugovima • Razvio teoriju difrakcije svjetla davši Huvgensovom principu matematičku formulaciju • Preminuo je 17.10.1887.g. u Berlinu

  6. Suradnja s Robertom Bunsenom • Na slici: Gustav Robert Kirchhoff (lijevo) i Robert Wilhelm Eberhard Bunsen

  7. Spektroskopija • Najznačajniji Kirchhoffov doprinos u fizici je bilo područje spektroskopije • U suradnji s R. Bunsenom je osnovao (tada sasvim empiričnu) znanost o spektroskopiji. • Počeli su tako da su izumili spektroskop – uređaj baziran na prizmi koji je razdvajao svjetlost na njegove primarne kromatske boje, tj. na njegov spektar. Pomoću njega su počeli proučavati spektralna svojstva raznih kemijskih elemenata u plinovitom stanju. • Kirchhoff je proučavajući obojene pare iznad tvari zagrijane do bijelog žara, otkrio da svaki element daje jedinstven i karakterističan uzorak obojenih linija. Svaki element pravi isti set identifikacijskih crta, čak i onda kada je kemijski spojen s drugim elementima.

  8. Slika Bunsen-Kirchhoff spektroskopa iz 1860.g. s Bunsenovim plamenikom

  9. Otkriće cezija i rubidija • Svaki atom ima svoj spektar. Elementi su otkrivani kroz dobar dio 19. stoljeća (Kirchhoff, kemičar Bunsen) baš na temelju te istine, pa se i čitava grana nauke razvila samo u tu svrhu - spektroskopija - analize spektara različitih atoma. • Spektri su linijski (–isprekidani).Linije neke frekvencije odvojene su tamnim područjem. • Spektri su govor atoma, a govore: zračenje emitiramo isprekidano jer emitiramo samo na određenim frekvencijama (poput radiopostaje koja emitira svoje programe na točno određenim frekvencijama, a ne svim), jednako tako, zračenje apsorbiramo samo na određenim frekvencijama, ne svim zamislivim, i to upravo onim na kojima emitiramo, a sve prema Planckovu zakonu zračenja, to sve znači da mi poslujemo s energijom u prekidima, znači uzimamo i dajemo samo one porcije koje možemo probaviti.

  10. Cezij • 1860. Prilikom analiziranja spektra lužnatih soli naišli su na nepoznati element s plavim emisijskim linijama te su ga nazvali CEZIJ (od latinskog “caesius” = nebesko plav) • Otkriven je spektroskopski u uzorcima mineralne vode iz Durkheima

  11. Rubidij • Otkriven je 1861.g. spektroskopski kao nečistoća u uzorku jednog minerala • Zbog njegovih crvenih emisijskih linija nazvali su ga RUBIDIJ (od latinskog “rubidus” = tamno crven)

  12. Kirchhoffov doprinos na području astronomije • Kirchhoff je pomoću znanja o spektroskopiji počeo proučavati sastav sunca. • Otkrio je natrijev spektar u zvijezdama iz čega je shvatio da se pomoću spektra zvijezda može otkriti od čega su sastavljene. • 1859. objavio je rad u kojem objašnjava tamne linije u sunčevom spektru koje je otkrio Josef von Fraunhofer (Fraunhoferove linije), te kaže da one proizlaze iz apsorpcije određenih valnih duljina nekih tvari u sunčevoj atmosferi. • To otkriće označilo je početak novog doba na području astronomije.

  13. Kasnije je formulirao Kirchhoffov zakon o radijaciji, u kojem objašnjava emitiranje i apsorpciju radioaktivnih zraka crnog tijela. • U njemu kaže da je količina energije koju tijelo emitira jednaka količini koju to tijelo upija. • Kirchhoff je tu tvrdnju dokazao 1861., te je taj njegov rad temelj na kojem je stvorena kvantna teorija.

  14. Kirchhoffovi strujni zakoni • 1.Kirchhoffov strujni zakon kaže da je za bilo koju električnu mrežu algebarski zbroj svih struja u jednom čvorištu jednak nuli. (tj. Algebarski zbroj struja u granama koje se sastaju u bilo kojoj čvornoj točki mreže jednak je nuli) • U svakoj čvornoj točki električnog sklopa zbroj ulaznih struja jednak je zbroju izlaznih

  15. Primjer • A: I2 = I1 + I3 • B: I6 = I2 + I4 • C: I6 = I3 + I5 • D: I5 = I1 + I4

  16. 2. Kirchhoffov zakon kaže da je algebarski zbroj svih elektromotornih sila izvora struje u zatvorenom strujnom krugu jednak algebarskom zbroju svih padova napona koji se prema Ohmovom zakonu javljaju na pojedinim otporima vezanima u tom krugu. • Suma pada napona u zatvorenom strujnom krugu jednaka je nuli.

  17. Kirchhoff je jedan od najvećih fizičara 19.st., poznat kao jedan od utemeljitelja spektroskopije. Poznat je i po svojim zakonima koje je napisao 1845. kao student i koji se odnose na struju i elektromotorne sile u električnim krugovima.

More Related