Sukob civilizacija?

1. Dr.sc. Anđelko Milardović Sukob civilizacija? Hrvatski studiji Kolegij:Suvremene političke ideje i ideologije 11. prosinca 2007.

2. Struktura predavanja • Bilješka o S. P. Huntingtonu • S. P. Huntington on-line • Sukob civilizacija – metodologija • Makrokozmičko promatranje svijeta i politike • Mikrokozmičko promatranje svijeta i politike • Huntingtonova politološka paradigma

3. Bilješka o S. P. Huntingtonu • Samuel Phillips Huntington, rođen 1927. • Politolog, profesor na Sveučilištu Harvard • Tijekom 1977-78 radio kao koordinator sigurnosnog odjela za Nacionalno vijeće sigurnosti pri Bijeloj kući • Osnivač i dugo vremena urednik časopisa Foreign Policy • Poznat po tezi da će glavni politički akteri 21. Stoljeća biti civilizacije a ne nacionalne države • Najznačajnija djela: • Political Order in Changing Societies (1968) • The Third Wave: Democratization in the Late Twentieth Century (1991) • The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order (1996)

4. S.P. Huntington on-line http://www.gov.harvard.edu/faculty/shuntington/ http://www.foreignaffairs.org/19930601faessay5188/samuel-p-huntington/the-clash-of-civilizations.html http://www.digitalnpq.org/archive/2003_fall/giddens_huntington.html http://en.wikipedia.org/wiki/Samuel_P._Huntington http://www.sourcewatch.org/index.php?title=Samuel_P._Huntington http://www.brainyquote.com/quotes/authors/s/samuel_p_huntington.html

5. Sukob civilizacija - metodologija • 1993. u časopisu Public Affairs Huntington je objavio članak “Sukob civilizacija”, kao uvod u istoimenu knjigu • Najveći utjecaj na Huntingtonova promišljanja: • Spengler “Propast Zapada” (1918-22) • Tovnbee “Istraživanje povijesti” (1934) • Braudel “Civilizacija kroz povijest” (1962) • Albert L. Weeks ocjenjuje Huntingtonov pristup kao kombinaciju • makrokozmičkih procesa (izlaganje svjetske povijesti, filozofije, povijesti kultura i civilizacija i sl.) • mikrokozmičkih procesa (koji se bave nacionalnom državom, pitanjem moći i sl.)

6. A) Makrokozmičko promatranje svijeta i politike • Usmjereno je prema kulturama i civilizacijama, koje se pojavljuju kao politološke varijable • Tu se Huntington oslanja na Spenglera, Toynbeea i Braudela: • Civilizacije se određuju kao društva • Civilizacije se promatraju kao živi organizmi koje se rađaju unutar nekog fizičkog i duhovnog prostora i imaju svoj životni vijek (ciklus kultura i civilizacija • Naglašavanje religije kao bitne sastavnice civilizacijskog identiteta • Huntington prihvaća koncept množine civilizacija i shvaćanje civilizacija kao kulturnih identiteta

7. B) Mikrokozmičko promatranje svijeta i politike • Interpretacija svijeta i politike koja polazi od premisa politološke realističke škole i vanjske politike i međunarodnih odnosa • Po tome su nacionalne države akteri međunarodnih odnosa • Nacionalna sigurnost je na vrhu svih pitanja međunarodne zajednice • Sukob se odvija među državama • Huntington govori o civilizacijama ili državama sličnog civilizacijskog kruga • Prema Huntingtonu crte sukoba su se nakon završetka Hladnog rata prenijele s ideologije prema civilizacijama

8. Huntingtonova politološka paradigma • Huntington ističe da je ‘sukob civilizacija’ nova paradigma • Polazi od konflikta ili sukoba kao modela međunarodnih odnosa, vanjske politike ili globalne, svjetske politike • Huntington tvrdi da fundamentalni izvor sukoba u novom svijetu neće biti primarno ideološki niti ekonomski • Dominirat će sukobi temeljeni na kulturnoj naravi • Nacionalne države ostat će najmoćniji akteri u svjetskim stvarima, ali će se glavni konflikti odvijati među narodima i grupama različitih civilizacija • Sukob civilizacija vladat će svjetskom politikom • Po Huntingtonu sukob među civilizacijama bit će posljednja faza u evoluciji konflikata u modernom svijetu

9. Huntingtonova politološka paradigma • Temeljni pojam Huntingtonove paradigme je civilizacija • Pojam civilizacije pojavljuje se oko 1732. ponajprije kao ‘pravni izraz’, koji je označavao prijelaz u civilizirano stanje • Civilizaciju određuje kulturni identitet • Civilizacije su kulturni, a ne politički entiteti • Stoga civilizaciju može činiti više država po kriteriju kulturnog identiteta • Huntington razlikuje sljedeće glavne civilizacije: • Zapadna • Konfucijska • Japanska • Islamska • Slavensko-pravoslavna • Latinsko-američka • Afrička • Po Huntingtonu religija, pa jezik su glavna obilježja civilizacija

10. Huntingtonova politološka paradigma • Sukobi civilizacija odvijat će se na razdjelnicama zbog temeljnih i stvarnih razlika koje su proizvod modernizacije, slabljenja nacionalnih država, jačanja uloge Zapada… • Huntingotm predviđa sukob civilizacija na najmanje dvije razine: • Na mikrorazini – susjedne grupe se bore duž razdjelnica civilizacija (često u vezi s pitanjem nadzora nad teritorijem) • Na makrorazini – države iz različitih civilizacija natječu se za vojnu i gospodarsku snagu i moć • Svijet po Huntingtonu više nije bipolaran (hladnoratovski svijet) nego multipolaran

11. Huntingtonova politološka paradigma • O razdjelnici između zapadne i islamske civilizacije Huntington kaže da je višestoljetna ‘crta krvavog sukoba’ (traje već 1300 godina) • Vrhunac tog sukoba bio je 1990. Zaljevski rat • Huntington nabraja povijesne sukobe civilizacija koje uglavnom svodi na religijsku dimenziju • Na koncu, Huntington smatra da je u tijeku vrhunac moći Zapada, nakon skončanja hladnog rada i nestanka ideološke podjele • Nastoji pokazati da su izvori novih sukoba između Zapada i drugih civilizacija u sljedećim čimbenicima: • Bitnim razlikama između gospodarske, vojne i energetske moći • Otporima nametanju i širenju tipičnih zapadnih vrijednosti (posebice zapadne političke kulture)

12. Huntingtonova politološka paradigma • Po njemu razlike među civilizacijama su realne i važne; civilizacijska svijest raste i sukobi civilizacija postat će dominantna globalna forma sukoba • Prema predviđanjima Huntingtona u budućnosti će se sukobi odvijati između Zapada i ostatka svijeta • S obzirom na sumorna predviđanja, Huntington nudi nekoliko odgovora kako se Zapad treba ponašati: • Povećati kooperaciju unutar zapadnoga civilizacijskog kruga, posebice Europe i SAD, te proširene Europe, uključujući Srednju i Istočnu Europu • Kooperacija s Rusijom i Japanom, uz ograničavanje širenja vojne moći konfucijanskih i islamskih zemalja, te uz održavanje superiornosti u jugoistočnoj Aziji • Razmatra i mogućnost ‘koegzistencije civilizacija’ • Huntingtonova knjiga “Sukob civilizacija” može se odrediti kao skup hipotetičkih promišljanja globalne politike na kraju 20. stoljeća