Grafički sadržaji za prikaz prostornih i atributnih podataka

1. Grafički sadržaji za prikaz prostornih i atributnih podataka - točka linija, poligon, geometrijsko tijelo - pokretne i nepokretne slike - različiti simboli, ukrasni natpisi, fotografije-crteži-natpisi

2. VRSTE GRAFIČKIH ELEMENATA I FORMATI ZA NJIHOV ZAPIS

6. RAČUNALNA GRAFIKA - Slike na računalu Obrada grafike danas je jedan od najčešćih oblika upotrebe računala Upravo grafički sadržaji, odnosno slike, ilustracije, fotografije i slično značajno doprinose popularnosti računala. Jednostavno rečeno svi ljudi radije promatraju bogato ilustrirane sadržaje nego suhoparni tekst. Tako je danas gotovo nemoguće pronaći računalne sadržaje koji u sebi ne sadrže nekakve ilustracije, grafičke simbole i elemente i druge ukrasne detalje. No treba znati da obrada slike na računalu nije namijenjena samo pripremi sadržaja koji će korisnik vidjeti na računalu. Naime, ovakva se tehnika pripreme grafičkih sadržaja danas koristi pri izradi bilo kakvih tiskanih materijala, ilustracija, različitih informacija za televiziju i svih drugih oblika upotrebe grafike u svakodnevnom životu. Upotreba računala za pripremu grafičkih sadržaja toliko pojednostavljuje postupak da je danas jako teško naći bilo kakve grafičke sadržaje koji nisu pripremljeni računalom.

7. SIMBOLI ... Različiti simboli, ukrasni grafički elementi i drugi detalji koji se koriste za ukrašavanje teksta, odnosno koji čine svojevrsnu osnovu za pripremu složenijih grafičkih sadržaja. Bez ovakvih simbola danas je teško zamisliti bilo koju Web stranicu, a njihova raširenost na Webu dovela je do toga da se ovakvi simboli sve više pojavljuju i na tiskanim materijalima. Ovakve jednostavne simbole korisnik može izraditi sam no upravo jednostavnost njihove primjene dovela je do izuzetno bogate ponude. Tako ćete danas pri kupovini bilo kojeg programa za računalnu grafiku dobiti i bogatu biblioteku računalnih simbola i ukrasnih elemenata. Osim toga, biblioteke ovakvog sadržaja se mogu pronaći na Internetu i u najvećem broju slučajeva riječ je o besplatnom sadržaju koje korisnik može slobodno upotrijebiti pri pripremi vlastitih Web stranica, grafičkih materijala i slično.

8. R UKRASNI NATPISI Ukrasni natpisi, jednostavni crteži, geometrijski simboli, zaštitni znakovi proizvoda i firmi i slično. Ovakvi sadržaji u pravilu su određeni različitim površinama iste boje. Zbog toga se takvi sadržaji kreiraju pomoću krivulja. Tako je, na primjer, slovo O najčešće određeno s dvije elipse pri čemu vanjska elipsa određuje vanjski rub slova, a unutrašnja elipsa unutrašnji rub slova. Površina, odnosno boja slova se ispunjava prilikom iscrtavanja slova. Ovakvo rješenje postiže se upotrebom programa koji grafiku prikazuju pomoću krivulja ili vektora pa se zato ovakva grafika naziva vektorska grafika. Prednost ovakvog načina opisivanja grafičkog sadržaja je u tome što korisnik može jednostavno mijenjati parametre boje površina, debljine linija, nagib i slično. Tako je upotrebom vektorske grafike moguće jednostavno na tekstu ili crtežu dobiti različite ukrasne efekte, izobličenja i druge zahvate koji sadržaj trebaju učiniti privlačnim.

9. FOTOGRAFIJE Treću podskupinu računalne grafike čine fotografije, slike i druge ilustracije kod kojih nema jasnih površina iste boje. Ovakve slike u računalu se čuvaju tako da se cijela slika izdijeli na niz sitnih točkica (poput mozaika). Računalo pri tome zapisuje boju svake pojedine točkice te informaciju o tome koliko redaka i koliko točkica u redu slika sadrži. I za rad s ovakvim sadržajima postoje posebni programi koji omogućavaju različite tehnike i zahvate primjerene takvim sadržajima. Nedostatak je ovog rješenja u tome što se za zapis ovakvih slika čuva jako puno podataka pa one zauzimaju puno mjesta na disku. Upravo zbog toga razvijene su i različite tehnike sažimanja grafičkih sadržaja kako bi se ovaj problem umanjio.

14. Suvremeni programi za rad s točkastim slikama podržavaju različite formate koji u sebi sadrže visok stupanj sažimanja grafičke informacije. Pri ovom sažimanju slika se prihvatljivo oštećuje kako bi se dobio bolji učinak sažimanja. U pravilu ovakvi se sadržaji koriste za objavljivanje na Internetu i u drugim primjenama u kojima je veličina zapisa izrazito značajna. No ovakvi formati zapravo oštećuju informaciju o slici te ih ne bi trebalo koristiti pri obradi sadržaja. Jednostavno rečeno pripremate li neki sadržaj, koristite formate koji ne unose ovakva oštećenja sve dok ilustraciju ne završite u potpunosti. Ukoliko vam je slika potrebna u sažetom obliku, tada ćete je u takav format snimiti na samom kraju. Pri tome nije loše sačuvati i izvorni oblik slike ako se kasnije pojavi potreba za dodatnom obradom i zahvatom. Posebno valja izbjegavati višestruko snimanje informacije u formate koji oštećuju sliku. Time se oštećenja umnožavaju pa je sadržaj slike sve više i više oštećen i slika značajno gubi na kvaliteti.

15. Formati zapisa grafičkih sastavnica • Podjela s obzirom na formate zapisa • Računalnu grafiku s obzirom na format zapisa dijelimo na dvije kategorije: • rastersku (bitmape) • vektorsku • Razumijevanje razlike između ovih dviju kategorija pomoći će nam u odabiru najprimjerenijih programa u kreiranju i uređivanju crteža, slika, zemljopisnih karata, itd.

16. Što je to... Bitmapa- engleski naziv za grafički sadržaj u obliku točkaste slike (*.bmp). Vektorska grafika - crtež, tekst ili ilustracija pripremljen pomoću krivulja, odnosno vektora (*arc,*.cad,*shp) Font - skup (vrsta) slova određenog tipa i oblika (Ariel, TNR,…. Razlučivost (rezolucija) - podatak o broju točkica kojim je određena neka slika. Vodoravna razlučivost - broj točkica u jednom retku točkaste slike. Okomita razlučivost - broj redaka na točkastoj slici.

17. Grubo rečeno grafičke sadržaje na računalu možemo podijeliti u tri osnovne skupine: - točka linija, poligon, geometrijsko tijelo - pokretne i nepokretne slike - različiti simboli, ukrasni natpisi, fotografije-crteži-natpisi

18. PROMJENA FORMATA Jedan od problema s kojim se korisnik u radu može susresti jest problem formata zapisa. Kako se grafički sadržaji pojavljuju u cijelom nizu različitih formata, vrlo je teško pronaći računalni program koji podržava baš sve formate. ovaj problem posebno je složen u slučajevima kad su neke informacije zapisane u nestandardnom formatu koji pri radu koristi pojedini program. Naime, proizvođači računalnih programa za rad s grafikom vrlo često za potrebe svog programa razviju i poseban format zapisa. Želite li ovakve sadržaje unijeti u neki drugi program, sve će biti u redu ako taj program prepoznaje format zapisa. No ako to nije slučaj, tada se pojavljuju ozbiljni problemi. U tom slučaju najbolje je rješenje potražiti odgovarajući program ili bilo koji drugi program koji prepoznaje taj format zapisa, a zatim u njemu podatke snimiti u nekom od široko prihvaćenih formata. Tako snimljene informacije nakon toga možete nesmetano unijeti u program u kojem ih želite obrađivati.

19. Suvremeni programi za rad s točkastim slikama podržavaju različite formate koji u sebi sadrže visok stupanj sažimanja grafičke informacije. Pri ovom sažimanju slika se prihvatljivo oštećuje kako bi se dobio bolji učinak sažimanja. U pravilu ovakvi se sadržaji koriste za objavljivanje na Internetu i u drugim primjenama u kojima je veličina zapisa izrazito značajna. No ovakvi formati zapravo oštećuju informaciju o slici te ih ne bi trebalo koristiti pri obradi sadržaja. Jednostavno rečeno pripremate li neki sadržaj, koristite formate koji ne unose ovakva oštećenja sve dok ilustraciju ne završite u potpunosti. Ukoliko vam je slika potrebna u sažetom obliku, tada ćete je u takav format snimiti na samom kraju. Pri tome nije loše sačuvati i izvorni oblik slike ako se kasnije pojavi potreba za dodatnom obradom i zahvatom. Posebno valja izbjegavati višestruko snimanje informacije u formate koji oštećuju sliku. Time se oštećenja umnožavaju pa je sadržaj slike sve više i više oštećen i slika značajno gubi na kvaliteti.

20. Rasterska grafika– zvana i bitmapa – koristi mrežu boja (piksela), koje predstavljaju sliku Svakom pikselu pridružena je boja te lokacija.Na primjer guma od bicikle u bitmapi sastavljena je od mozaika piksela na toj lokaciji. Kada uređujemo bitmapu u stvari uređujemo piksele, a ne objekte ili likove.Fotografije i digitalne slike najčešće se prenose u obliku bitmapa jer one mogu sadržavati razne nijanse boja i sjena. Rezolucija bitmape govori nam koliko ta bitmapa ima piksela, što je uvijek fiksan broj. Zato bitmape mogu izgubiti detalje ukoliko im se mijenja veličina ili ukoliko se ne tiskaju na onoj rezoluciji na kojoj su napravljene. Bitmape su idealne za prikazivanje fotografija. Ukoliko ih jako povećamo, rubovi slika mogu izgledati nazubljeni.

21. Digitalni zapis slike: komprimiranje, algoritmi Komprimiranje ili sažimanje slika proces je smanjivanja kvalitete prikaza kako bi smanjili veličinu datoteke u kojoj je sama slika zapisana. Osim što na taj način štedimo na medijima za pohranu podataka, smanjuje se i vrijeme potrebno da se ta datoteka prenese s jednog računala na drugo putem mreže. Postoje dvije metode sažimanja slika: lossless ili losy. Sažimati podatke lossless metodom znači da ćemo dobiti manju datoteku ali da će sama slika ostati nepromijenjena. Budući da su ovakve datoteke i dalje prevelike za prijenos mrežom (internetom), počele su se koristiti losy metode. One smanjuju broj detalja na slici i to najčešće onih detalja koje ljudsko oko ne može ni primijetiti. Sada datoteke sa slikama postaju dovoljno male za današnje pojmove. Ako nastavimo sa smanjivanjem detalja smanjivat ćemo i veličinu datoteke, ali i kvalitetu slike pa treba biti oprezan kako slika ne bi postala neupotrebljiva. Danas postoji nekoliko metoda sažimanja slika, a to su RLE (Run Length Enconding), LZW (Lemple-Zif-Welch), JPEG (Joint Photographic Experts Group), CCIT i PACKBITS. Sve su ove metode, osim JPEG-a, lossless. Danas postoji relativno mnogo formata u kojima možemo zapisati slike, a popularniji među njma su (GIF,PNG I JPG):

22. GIF: KoristiLZW metodu sažimanja. Za zapis boje koristi 8 bitova što znaći da može raditi samo s 256 različitih boja, a to mu je i najveći nedostatak te razlog zašto se danas rijetko koristi. Ostale karakteristike su mu da podržava prozirnu podlogu. Iako koristi lossless metodu sažimanja, gif je ipak lossy format te veličinu datoteke možemo smanjivati smanjujući broj detalja. Gif ili png slika s prozirnom i neprozirnompodlogom

23. JPEGFORMAT(Joint Photographic Experts Group) Danas je najpopularniji format, a najčešće se koristi za pohranjivanje fotografija. Podržava RGB, CMYK i grayscale zapise boja. Koristi 24 bita za zapis boje svakog piksela što znaći da zadržava sve informacije o bojama u RGB slici ali, kako bi sažeo datoteku, odbacuje određene detalje. Što veći stupanj kompresije odredimo to će slika postati lošija, a datoteka manja. Što je stupanj kompresije manji slika je kvalitetnija, a datoteka veća. Nedostak jpeg-a je to što smanjuje oštrinu slike pa nam zato nije pogodan za pohranjivanje slika koje imaju puno oštrih linija, kao što su na primjer ilustracije ili logotipovi. Izvorna slika i ista slika u jpeg formatu s velikim stupnjem kompresije

24. PNG format pojavljuje se u dvije inačice i to png-8 te png-24. Png-8, poput gif-a, koristi samo 8 bita za zapis boje jednog piksela pa je manje-više sličan tom formatu. Bitna razlika je u tome što png-8 ne koristi samo LZW metodu sažimanja nego kombinira više njih pa datoteke mogu biti i do 30% manje, što ovisi o složenosti slike. Png-24 korisiti 24 bita za zapis boje pa se on već koristiti i za zapisivanje fotografija. Poput jpegformata čuva širok opseg boja i fine varijacije osvjetljenja i nijansi, a isto tako čuva oštrinu detalja poput gif-a. Podržava i prozirne podloge i to 256 stupnjeva prozirnosti kako bi se rubovi slike glatko stopili s podlogom. Sve to čini ga možda i najboljim formatom zapisa slike. Međutim rijetko se koristi jer ga još uvijek ne podržavaju svi web browseri.

25. TEHNIKE OBRADE SLIKE Sliku možemo obraditi na razne načine. Transformacija slike može se obaviti njenim rotiranjem, izmjenom veličine, izoštravanjem, fokusiranjem, toniranjem, upotrebom slojeva, raznih filtera i sl. Ako se malo potrudimo uspjet ćemo napraviti uspješnu fotomontažu. Fotomontaža je nalik na slaganje kolaža-u jednu sliku umečete dijelove iz druge. Od dvije slike može se napraviti jedna slika. Ako sliku želimo rotirati, ukositi, mijenjati veličinu ili izobličavati od velike koristi nam je opcija Free Transform. Također možemo postići lažnu perspektivu upotrebom naredbe Perspective. U obradi slika govorimo o «slikarskoj boji» u digitalnom smislu, riječ je o manipulaciji slike tako da oponaša stvarne slikarske tehnike. Ograničenja nema, možemo raditi sa ugljanim bojama, akvarelom, slikati neonskim cijevima i sl. Jedan od uobičajenih fotografskih problema je gubitak fokusa slike. Taj problem rješavamo stvaranjem privida oštrijeg fokusa. Sliku možemo omekšati, retuširati,kreirati u slojevima. Upotreba slojeva asocira nas na animiranje likova u crtićima, uzimamo određene slojeve slike i mijenjamo ih, podvlačimo jedne pod druge bez ugrožavanja predloška na kojem radimo. Na jednoj slici možemo koristiti 999 slojeva.

26. Jednostavnim potezima sliku možemo reducirati, duplirati dijelove, izrezivati dijelove, a da se transformacija uopće ne primjeti. Sve oblike transformacije koje vršimo na slici kao objektu,možemo uraditi na tekstu koji umećemo u sliku.Natpisi i slova mogu se izravno dodavati slici,uređivati i nadzirati. Upotrebom raznih svjetlosnih efekata možemo dobiti dojam npr.odraza u kuglici na Božićnom drvcu, jaču svjetlost na šibici. Dodatni plug-inovi koje koristimo omogućuju nam jednostavno kreiranje efekata munje, mliječnog puta, raznih vektorskih transformacija, sjenčenje slike, dodavanje dimne zavjese, itd. Efekti poput sjenki ključni su za stvaranje realističnog okoliša. To se može postići i izradbom odraza. Korisna stvar u obradi slike je mogućnost dodavanja tekstualnih i audio napomena kojima objašnjavamo postupak kreiranja određenog dijela slike ili ako jednostavno želimo pribilježiti što bi se sa slikom sve dalo napraviti.

27. Vektorska grafika Slika ili crtež sastavljena je od linija i krivulja definiranih vektorima Vektori prikazuju sliku prema njenim geometrijskim karakteristikama. Na primjer guma od bicikle u vektorskoj grafici sastoji se od kruga koji ima svoj promjer, lokaciju, te je ispunjen određenom bojom. Krug, ili bilo koji drugi objekt bicikla se može pomicati, mijenjati veličinu ili boju bez da se gubi na kvaliteti slike. Vektorske slikenemaju određenu rezoluciju što znači da im možemo mijenjati veličinu ili ih tiskati na bilo kojoj rezoluciji bez da izgubimo detalje slike ili njenu čistoću. Vektorska grafika najčešće je dobro rješenje za slike kojima često moramo mijenjati veličinu, a da detalji i dalje ostanu. Kao primjere možemo navesti fontove ili logove tvrtki, a za prikaz i obradu zemljopisnih podataka koriste se posebni programi (GIS-geografski informacijski sustavi) Vektorska grafika služi za pohranjivanje slika koje se sastoje od jasnih linija, kao na ilustracijama ili logovima. Slike se mogu prikazivati u bilo kojoj veličini ili se mogu tiskati na bilo kojoj rezoluciji

28. Programska rješenja Uz pisanje tekstova, crtanja zbog različitih razloga, obrada slike – odnosno, njeno prilagođavanje različitim namjenama postalo je jedan od najčešćih načina korištenja računala. Razvoj Interneta također pridonosi sve većoj raširenosti alata za obradu slike, jer sve je više pojedinaca koji svoju prisutnost na Internetu žele obilježiti vlastitom stranicom. Tim se alatima sve više koriste i grafički dizajneri, fotografi i grafičari koji pripremaju slike za tisak. Upravo to pokazuje da ti alati unatoč tome što su “user-friendly”, odnosno rukovanje njima je sve jednostavnije običnim početnicima, u sebi sadrže i mnoge opcije koje koriste i iskusni profesionalci. Programi za obradu slika zapisanih u rasterskom formatu: Adobe Photoshop (oslikavanje i retuširanje slika), Programi za obradu slika zapisanih u vektorskom formatu: Adobe Illustrator integracijom i kompatibilnošću sa ostalim Adobe proizvodima vezanim za grafiku i izdavaštvo kao što su Photoshop, ImageReady, Streamline, PageMill, GoLive, LiveMotion i Acrobat ARCINFO, MAPINFO,GUPTA, itd. – GIS - Geografski informacijski sustavi u okviru kojih se pohranjuju crteži u vektorskom formatu

29. Fig.Prostorna rasprostranjenost ribeRaja clavata (kg/km2) za vrijeme HVAR (1948/49)i MEDITS (1997/99) istraživanja

30. PLANIRANJE NAMJENE MORSKOG PROSTORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Postojeće i potencijalno povoljne lokacije za kavezni uzgoj ribe u obalnom području Splitsko-dalmatinske županije

31. Usporedba rasterskih i vektorskih formata zapisa grafike vektorske Bitmape (rasterska grafika) su idealne za prikazivanje fotografija. Ukoliko ih jako povećamo, rubovi slika mogu izgledati nazubljeni. Vektorska grafika služi za pohranjivanje slika koje se sastoje od jasnih linija, kao na ilustracijama ili logovima, zemljopisne karte itd. Slike se mogu prikazivati u bilo kojoj veličini ili se mogu tiskati na bilo kojoj rezoluciji