1 / 55

Nemetalne mineralne sirovine

Nemetalne mineralne sirovine. Goran Domitrović Krešimir Kalafatić. Sadržaj. Općenito Industrija cementa Industrija stakla Industrija keramike Industrija vapna Industrija zemalja EU Nemetalne sirovine u svijetu Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj. Općenito.

gaura
Download Presentation

Nemetalne mineralne sirovine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nemetalne mineralne sirovine Goran Domitrović Krešimir Kalafatić

  2. Sadržaj • Općenito • Industrija cementa • Industrija stakla • Industrija keramike • Industrija vapna • Industrija zemalja EU • Nemetalne sirovine u svijetu • Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj

  3. Općenito • Industrija nemetalnih minerala • Industrija cementa • Industrija stakla • Industrija keramike • Industrija vapna

  4. Općenito • Nemetalne sirovine: • pijesak • šljunak • tehnički i ukrasni kamen • gips • lapor • vapnenac • ciglarska, keramička i vatrostalna glina • kreda • kalcit • kvarc i kvarcni pijesak • barit • grafit • sumpor • kuhinjska sol • azbest

  5. Industrija cementa • Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na dvije skupine silikatne i aluminatne cemente. • Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca • baza za proizvodnju metalurških, porculanskih i supersulfatnihcementa • Aluminatni cementi dobivaju se pečenjem boksita i vapnenca • pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na vrlo niskim temperaturama.

  6. Primjena cementa • Zidarski radovi: • mort za zidanje • mort za žbukanje (žbuka) • podloge i glazure • Izrada betona

  7. Industrija stakla • Staklo je po kemijskom sastavu silicijev dioksid • Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla: • soda (natrijev karbonat – Na2CO3) • vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3) • Ovisno o sastavu, staklo ima dodatna svojstva poput boje, čvrstoće i osjetljivosti na temperaturu

  8. Industrija stakla • Upotreba stakla • Građevinarstvo • Prehrambena industrija • Elektronička industrija • Razvijenost industrije stakla bitna je za brojne segmente industrijskog razvoja • Staklo se često proizvodi i u manjim obrtima

  9. Industrija keramike • Keramički materijal je složen spoj kovina i anorganskih elemenata, a zbog svojih svojstava upotrebljiv je u brojnim granama industrije • Nastaju pod utjecajem visoke topline (pečenjem, taljenjem) • Keramika je obično tvrda i ima visoku temperaturu taljenja, nisku električnu i toplinske vodljivosti, dobru kemijsku i toplinsku stabilnost i visoku tlačnu čvrstoću

  10. Primjena keramike • Široka primjena: • izrade građevinarskih opeka i crijepova • sanitarna oprema • alatiza rezanje metala i kuhinjski noževi • vatrostalneobloga ložišta ali i slojevi kuhinjskih pomagala • vjetrobranii stakla vozila te svjećice motora • Senzori, magnetnememorije … • Izolacija oplate SpaceShuttle-a zbog visoke izdržljivosti na ekstremne temperature

  11. Industrija vapna • Vapnoili krečje građevinsko vezivni materijal koji se dobiva iz kamena vapnenca pečenjem na temperaturi od 1000 – 1200 °C • Vrste vapna: • živo vapno • gašeno vapno • hidratiziranovapno

  12. Primjena vapna • Živo vapno • Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje tj. kalcijev oksid • Gašeno vapno • Vapno se raspada i gasi dodavanjem vode razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese • Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke

  13. Primjena vapna • Hidratizirano vapno • Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode • Primjenjuje se: • u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje) • u kemijskoj industriji • u cestogradnji (stabilizacija tla) • za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode) • u prehrambenoj i tekstilnoj industriji • u poljoprivredi • kao premaz

  14. Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u EU • Proizvodnja sektora iznosi 88.6 mlrd. € u 2006. godini ili ukupno 5.25 % dodane vrijednosti industrije zemalja EU • Ukupan broj zaposlenih je oko 1 035 500 tj. oko 3% ukupno zaposlenih u industriji • Oko 12% svih proizvoda ovog sektora trguje se unutar EU

  15. Industrija cementa u EU • Velika većina europskih proizvođača cementa aktivni su na globalnom tržištu • Najveći trgovinski partner u tom području je SAD • Proizvodnja cementa u EU indirektno je vezana uz brojne druge industrije i kao takva kreira velik broj radnih mjesta, pogotovo u manjim sredinama

  16. Industrija cementa u EU • Bitna komponenta je briga za očuvanje okoliša budući da cementare proizvode značajnu količinu ugljikovog dioksida • Također inovacije nekih zemalja EU omogućuju da cementare u proizvodnji koriste spaljivanje otpada kao gorivo ali i korištenje alternativnih materijala iz otpada kao sirovine • Cementare se često koriste u spaljivanju otpadnih materijala u članicama EU

  17. Industrija cementa u EU • Stabilan rast obilježava ovu industriju u EU, u razdoblju 1998. i 2007. on iznosi 23% • Proizvodnja cementa 2007. iznosi 272 milijuna tona u vrijednosti 19 mlrd. € • Broj zaposlenih u industriji cementa iznosi 0.25% ukupno zaposlenih u industriji te ukupno 0.5% dodane vrijednosti industrije EU

  18. Industrija cementa u EU • Ovisno o infrastrukturnim projektima kreće se i proizvodnja cementa • Zbog osuvremenjavanja pogona pada broj zaposlenih i 2007. godine iznosi 56 500 direktno zaposlenih • Industrija je stoga kapitalno intenzivna ali i energetski zahtjevna

  19. Trgovina cementom u EU • Cement je jeftina sirovina i stoga većinu troškova čini transport • Godine 2007. zemlje EU izvezle su 3% cementa od čega 7% u ostale zemlje Europe dok ostatak uglavnom u SAD • U SAD-u 60% proizvođača cementa je u vlasništvu tvrtki zemalja EU • Uvoz uglavnom iz dalekoistočnih zemalja

  20. Industrija stakla u EU • Podjela na nekoliko sektora • Ambalažno staklo čini 60%proizvodnje • Ravno staklo čini 30% • Specijalna stakla, keramičke glazure, stakleno posuđe, staklena vlakna za izolaciju ukupno oko 10% proizvodnje

  21. Industrija stakla u EU • Ukupna proizvodnja 2007. iznosi 37,5 milijuna tona što čini 30% količine svjetske proizvodnje u • Vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 39 mlrd. € tj. 32% vrijednosti svjetske proizvodnje • Glavninu proizvodnje, oko 70%, čini 5 članica EU – Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija

  22. Industrija stakla u EU • Industriju stakla u EU obilježava konkurentnost na globalnom tržištu zahvaljujući kvaliteti proizvoda, kapacitetu za inovacije i iskusnim radnicima • Glavna prijetnja kao i svim industrijskim sektorima u EU je dalekoistočna jeftina radna snaga

  23. Trgovina stakla u EU • Unutar EU trguje se sa 80% ukupne proizvodnje stakla • Trenutno se bilježi rast uvoza stakla iz ostalih zemalja te već 2007. EU ima negativnu trgovinsku bilancu u tom sektoru • Proizvodnja stakla je energetski intenzivna i stoga je bitna stavka u budućem razvoju održivost u smislu bolje reciklaže

  24. Industrija keramike u EU • Raspon između potrošačke keramike do građevinske je velik i oko 40% ukupne proizvodnje otpada na keramičke pločice i crijepove • Proizvodnja 2006. iznosi 28.1 mlrd. € sa rastom od 3% u odnosu na prethodnu godinu ali padom u broju zaposlenih od 2%

  25. Industrija keramike u EU • Europska unija je globalni lider u proizvodnji kvalitetnih keramičkih proizvoda • Rastuća ulaganja u istraživanje i razvoj posebno u nove materijale, korištenje lasera i automatizacije procesa te ekološki prihvatljive proizvodnje

  26. Trgovina keramikom u EU • Oko 25% proizvodnje izvozi se izvan EU ponajviše u SAD, Švicarsku, Rusiju i Japan • Pritom 70% uvoza dolazi iz Kine • Održivost posebno ovisi o proizvodnji cigle i crijepova zbog njihove velike potrebe za energijom

  27. Industrija keramike u EU

  28. Industrija vapna u EU • Proizvodnja vapna 2006. godine iznosila je 28 milijuna tona tj. 12% ukupne svjetske proizvodnje od 227 milijuna tona • Ukupna je vrijednost proizvodnje iznosila 2.5 mlrd. € • Broj zaposlenih u industriji 11 000

  29. Industrija vapna u EU • Nekoliko velikih proizvođača na svjetskom tržištu • Sirovina se proizvodi uglavnom na mjestu gdje se i crpi čime dolazi do uštede transportnih troškova ali i boljeg očuvanja okoliša • Industrija je i kapitalno i energetski intenzivna te potrebe za energijom čine 50% troškova proizvodnje

  30. Trgovina vapnom u EU • Vapno je sirovina koja je relativno jeftina te stoga transportni troškovi čine glavninu cijene • Europski proizvođači često radije ulažu u proizvodne pogone drugih zemalja gdje postoji potražnja za vapnom • Razlog su upravo transportni troškovi • Proizvodnja vapna ima negativne učinke na okoliš zbog brojnih nusprodukata poput dušikovih i sumporovih oksida

  31. SVIJET • Od 1950. – 2000. svijetska proizvodnja nemetalnih minerala porasla je sa 40,7 na 210 milijardi dolara • Do 2025. porast preko 4 milijarde dolara

  32. SAD • SAD broji oko 3300 kompanija koja se bave rudarstvom i vađenjem minerala sa godišnjim prihodima od oko 22 milijarde dolara • Uvoz nemetalnih minerala čini oko 5 % američkog tržišta • Uvoze iz Kanade, Sudijske Arabije, Venecuele, Iraka i Meksika • Izvoze u Kanadu, Kinu, Japan, Meksiko i Njemačku – 5% proizvodnje • Glavni proizvodi su lomljivi i mljeveni vapnenac (35% prihoda), građevinski pijesak i šljunak (20%), mljeveni i lomljivi granit (10%)

  33. KINA • Kina i Indija imaju najviše nemetalnih mineralnih resursa u svijetu • Kina prva u svijetu po proizvodnji i izvozu • Prvo mjesto u nemetalnim mineralima zauzimaju fluorit, boksit, magnezit, bentonit, talk i kvarc • Kina koristi više od 130 različitih minerala • Izvozi nemetalne mineralne proizvode u 130 zemalja i regija • Iako Kina ima prednosti u mineralima, dugovječni i kvalitetniji proizvodi su monopolizirani od stranih poduzeća

  34. CEMENT • Svijetska potražnja cementa u 2005. iznosila je 2.283 milijuna tona, od toga 47% otpada na Kinu • Očekivana potražnja za 2010. je 2836 milijuna tona • Od 2005. - 2010. Kina je povećala potražnju za 250 milijuna tona – više od ukupne godišnje potražnje u Europi • Najveći svijetski potrošači cementa su Europa, SAD i Japan

  35. CEMENT • Svijetska proizvodnja cementa kontinuirano raste • U prošlih 10 godina proizvodnja je porasla za 50% • 2003. proizvedeno 1940 milijona tona diljem svijeta – u Aziji 67% • najveći svijetski proizvođač je Kina, a prati ju Indija

  36. CEMEX • Najveći svijetski dobavljač građevinskog materijala i treći po veličini proizvođač cementa • Osnovan 1906. u Meksiku • Proizvodni pogoni u 50 zemalja u Sjevernoj Americi, na Karibima, Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi

  37. HRVATSKA • Obuhvaća istraživanje, eksploataciju, oplemenjivanje, proizvodnju i preradu nemetalnih mineralnih sirovina • U eksploataciji su ležišta kvarcnog pijeska, bentonita, keramičkih i ciglarskih glina, gipsa, tufa, lapora, dolomita, vapnenca, eruptivnih materijala i šljunka za građevne materijale i arhitektonskoga kamena te se proizvodi morska sol • Poznata su, ali se ne iskorištavaju, ležišta kvarcita, barita, grafita te neka ležišta arhitektonskoga kamena

  38. Proizvodnja • Resursi omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj i opekarskoj industriji te arhitektonskoga kamena, posebno za potrebe graditeljstva • u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske 2007.godine sudjeluje s oko 8 % • Približno 80 % proizvodnje te industrije čini reprodukcijski materijal za ostale industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju) • 20 % je roba široke potrošnje • Vađenjem ostalihruda i kamena te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda bavi se oko 780 tvrtki s oko 18.000 zaposlenih

  39. Izvoz • Najvažnije grupe izvoznih proizvoda od 2001. do 2007. godine : • staklarska industrija (ambalažno, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko-farmaceutsko staklo) • sve vrste cementa • keramički proizvodi (keramičke pločice, sanitarije, porculan) • arhitektonsko-građevni kamen • mineralna vuna • opekarski proizvodi (cigla i crijep) • kameni agregati i betonski prefabrikati

  40. Uvoz • od 2001. do 2007. godine uvoz sirovina i gotovih proizvoda kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode ili se nedovoljno proizvode • Uvoz fosfata, feldspata, kaolina, specijalnoga kvarcnog pijeska, arhitektonskoga kamena eruptivnog podrijetla, morske i kamene soli, floatstakla, staklene vune, vatrostalnih materijala, ali i proizvoda keramičke industrije (pločice, sanitarije, porculan), opekarskih proizvoda (cigla i crijep), betonskih prefabrikanata, bitumenskih proizvoda i staklarske industrije (ambalažno staklo i sigurnosno staklo, staklo za kućanstvo te farmaceutsku industriju)

More Related