KNJIŽNICE I MUZEJI

1. KNJIŽNICEI MUZEJI Ana Krželj, prof., savjetnica za školske knjižnice dalmatinskih županija, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split ana.krzelj@zzs.hr

2. Škola u muzejuIskoraci suvremene nastave • Novo zvanje – muzejski pedagog • Didaktički i metodički principi • Lakše do znanja • Nastavni sat – samo jedan oblik suradnje • Kada u muzej

3. Novo zvanje – muzejski pedagog • Neosposobljenost učitelja i profesora tijekom studija za izvođenje nastave u muzejima • Vodič kroz muzej - Nastavnik ili kustos? • Novo zvanje – muzejski pedagog • Stručnjak iz područja kojim se bavi • Posjeduje pedagoška znanja • Poznaje nastavne planove i programe • Poznaje didaktičke i metodske principe

4. ŠKOLA U MUZEJUIskoraci suvremene nastave • “Učitelji i profesori nisu tijekom studija osposobljeni za izvođenje nastave u muzeju, čak su neke ankete pokazale da tijekom studija neki u sklopu sveučilišnoga nastavnog procesa nisu nikada posjetili muzej.” • “Obrada metodske jedinice u muzeju iziskuje dosta opsežnu pripremu pa je i to jedan od razloga zašto se naše škole za nastavu malo koriste muzejima.” Koraljka Alavanja (prof. Povijesti umjetnosti i pedagogije, Sveučilište u Zadru), “Školske novine br. 30, Zagreb, 30. rujna 2003.

5. Didaktički i metodički principi • Individualnost nastave • Suradnja profesora i kustosa • Doživljaj • veći učinak obrađene nastavne teme u muzeju nego u razredu • Svjesna aktivnost • svijest učenika o ciljevima dolaska u muzej • Razvijanje estetskih vrijednosti • Poticanje kod učenika želje za samoobrazovanjem • Sustavnost i postupnost • Obilje eksponata • Izlaganje gradiva ( od bližeg ka daljem, od jednostavnijeg prema složenijem) • Odabir vrste i količine eksponata (prezasićenost!)

6. Lakše do znanja • Definiranje: NASTAVNA TEMA – EKSPONATI • Poticanje učenika na vlastitu aktivnost i razumijevanje • Pravilno inkorporiranje nastavne teme s eksponatima rezultira: • Lakše savladavanje gradiva • Aktivnost učenika u savladavanju gradiva • Povećanje pažnje i interesa učenika • Trajanje naučenog duže i kvalitetnije • Razvijanje sposobnosti promatranja • Erotematska metoda – metoda razgovora • Metoda demonstracije – prednost u odnosu na rad u školskoj učionici • Metoda promatranja – uspostavljanje estetske interakcije UČENIK-PREDMET

7. Nastavni sat – samo jedan oblik suradnje • Interakcija Škola – Muzej je dvosmjerna • Definiranje izložbi u školama Obrazovna uloga: • Strogo didaktički napravljene • Sukladne potrebama učenika • Eksponati pomno selektirani • Tekstovi i objašnjenja prilagođena dobi učenika Odgojna uloga • Razvijanje navika lijepog ponašanja • Stvaranje navike posjeta muzejima • Poticanje potrebe samoobrazovanja

8. Kada u muzej • Nekada se smatralo 7. – 9. godina • Prilagodba muzeja (igraonice) • Priprema djeteta za prvi posjet: • Izbjegavati velike muzeje • Izbjegavati muzeje s životinjskim preparatima, mumijama i sl. • Izbjegavati muzeje s velikim kipovima, figurama i maketama • OPASNOST DA DJECA DOŽIVE ŠOK I STRAH

9. ZAKLJUČAK Suradnja škola i muzeja trebala bi biti: • multidisciplinarna • interaktivna • kontinuirana

10. ARHIVI, KNJIŽNICE, MUZEJI • Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture    • "Seminar "Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture" proizišao je iz ideje o nužnosti otvaranja suradnje arhiva,  knjižnica i muzeja kako bi korisnik mogao dobiti što potpuniji, točniji i kompetentniji  odgovor na svoj upit jedinstvenim, koherentnim pristupom različitim izvorima  podataka. Već danas raspoloživa informacijska tehnologija omogućuje realizaciju takve ideje. " (M.Willer) • AKM seminar uzet je kao jedna od studija slučaja od strane CALIMERA (Cultural Applications: Local Institutions Mediating Electronic Resource Access)

11. Hrvatski muzeji Pregled muzeja u Republici Hrvatskoj

12. Hrvatski muzeji na Internetu • Muzejsko-dokumentacijski centar predstavio je, prema mišljenju domaće i inozemne javnosti, kapitalan projekt Hrvatske kada je u pitanju promocija nacionalne kulture: predstavljanje 20 hrvatskih muzeja na Internetu. • Projekt predstavljanja hrvatskih muzeja na Internetu započet je 1996. uz financijsku potporu Ministarstva kulture, Hrvatske mreže CARNeta i Grada Zagreba. • Voditelj projekta Edin Zvizdic smatra da bi na Internetu od 146 hrvatskih muzeja trebalo pokazati bar njih oko 70, ali prema Zvizdićevim riječima: “I ovo pridonosi turističkoj promidžbi Hrvatske”. • Hrvatska muzejska stranica na dan ima oko 30 pristupa, što je zadovoljavajuće s obzirom na populaciju koja gleda te sadržaje. • Svi su muzeji predstavljeni s minimalno 150 stranica.

13. Što je Hrvatski dokumentacijski centar • Hrvatski dokumentacijski centar je nacionalna institucija koja okuplja državotvorne i nacionalno svjesne Hrvate i sve one koji Republiku Hrvatsku drže jedinom domovinom. • Njihov zajednički cilj, u kojem se udružuju, je promicanje zaštita i obrana hrvatskog nacionalnog identiteta i hrvatskih nacionalnih interesa ; humanitarnih, informacijskih, kulturnih, etničkih, prosvjetnih, socijalnih, strukovnih, športskih, tehničkih, zdravstvenih i inih Centru zajedničkih uvjerenja • Aktiviran je forum HDC-a. • Knjižnica Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC-a) specijalna je knjižnica utemeljena 1955. godine donacijom osnivača MDC-a dr. Antuna Bauera. • Knjižnični fond, koji ima oko 40.000 jedinica, pokriva područje znanja o muzejima i muzejskoj djelatnosti. Obuhvaća muzeološku literaturu te izdanja hrvatskih i inozemnih muzeja i galerija.

14. Ciljevi i glavne djelatnosti HDC-a • Poticanje individualnog stvaralaštva i rada svojih članova • Organiziranje raznih djelatnih odjela ( povijesnih, kulturnih, znanstvenih i sl.)Organiziranje raznih susreta, javnih rasprava, tribina, predavanja i sl. • Obogaćivanje javnosti pisanom riječi putem časopisa, knjiga, ostalih publikacija, audio i video zapisima i putem Interneta, na vlastitoj web stranici Suradnja s domaćim i stranim, Centru sličnim, organizacijama, te ostalim čimbenicima javnog života ako se time pridonosi ostvarivanju zadanih ciljeva. • Istraživanje hrvatske povijesti, posebno Drugi svjetski rat i poratno razdoblje, Domovinski rat i poratno razdoblje

15. Hrvatski školski muzej u Zagrebu “Hrvatski školski muzej u Zagrebu nudi brojne mogućnosti suradnje škole i muzeja.” Iz stalnog postava muzeja: • Izgled školske učionice potkraj 19. stoljeća • Odora krajiškog učitelja • Radna soba književnika Mate Lovraka

16. Zvuk... ton... glas • 11. muzejska edukativna nagradna igra18. travnja – 18. svibnja 2006.Hrvatsko muzejsko društvo, Sekcija za muzejsku pedagogiju • Sve muzeje objedinjuje zajednička tema i knjižica akcije kojom djeca imaju omogućen pristup svim muzejskim programima i pravo na sudjelovanje u nagradnoj igri. Knjižice kao ulaznice za sudjelovanje u akciji posjetitelji će moći kupiti u svakom od navedenih muzeja. • Hrvatsko muzejsko društvo, Sekcija za muzejsku pedagogiju organizira muzejsku akciju za djecu i mlade povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, u trajanju od 18. travnja do 18. svibnja 2006. godine. • Ovogodišnja 11. muzejska edukativna i nagradna igra pod nazivom „Zvuk...Ton...Glas“ poziva mlade posjetitelje da sudjeluju u raznovrsnim edukativnim programima i izložbama koje su za njih priredili hrvatski muzeji na temu zvuka. • U igru je uključeno četrdeset i dva muzeja, galerija i arhiva iz različitih hrvatskih gradova i regija od Gornje Stubice, Klanjca, Krapine, Kumrovca, Trakošćana i Velikog Tabora preko Zagreba, Velike Gorice, Sesveta i Svetoga Ivana Zeline do Našica, Slavonskog Broda, Vinkovaca i Županje te od Pazina, Poreča i Pule do Zadra, Sinja, Splita i Trilja.

17. Arheološki muzej u Zagrebu • bogata kolekcija oslikanih grčkih vaza južnoitalskog i grčkog podrijetla • kolekciju kamenih spomenika italske provenijencije - skulptura, reljefa, natpisa i dr. - (ranije je bila u vlasništvu grofa Lavala Nugenta) • iznimnu pozornost privlače i glasoviti povoji Zagrebačke mumije, odnosno Zagrebačka lanena knjiga ( Liber linteus Zagrabiensis ). • Uz pojedine zbirke i odjele koje uz njih djeluju, u Muzeju djeluje i jedna od najbogatijih stručnih arheoloških biblioteka u Hrvatskoj, • Knjižnica Arheološkog muzeja sadrži oko 45000 različitih svezaka i jedna je od najbogatijih specijaliziranih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj. • potrebno je istaknuti i značenje preparatorske radionice koja u najvećem dijelu zadovoljava potrebe zaštite specifične arheološke spomeničke građe koju Muzej posjeduje, a u granicama mogućnosti pomaže i drugim institucijama.

18. Arheološki muzej u ZagrebuBiblioteka Arhimir • IZDANJA ZA DJECU Odjeni Arhimira - veseli lik koji te vodi kroz prošlostCijena: 30 kn

19. Arheološki muzej u Zagrebuwww.amz.hr Izdanja za djecu: • Mila Škarić “Fabula o fibuli”, Biblioteka Arhimir, AMZ, Zagreb, 2004. “Dragi Arhimirov prijatelju! Pokušaj sam ovdje napisati Priču kroz jedan tebi najdraži Predmet. To može biti tvoj Bicikl, tvoja školska torba ili Možda tvoja tenisica.!

20. “Fabula o fibuli”, Biblioteka Arhimir: “Na Zrinjevcu je osvanuo prekrasan proljetni dan. Veličanstvene platane sjale su pozlaćenim mladim listovima na jutarnjem suncu. Palače koje su bile obasjane proljetnim svjetlom, pune topline grlile su taj lijepi zagrebački trg. Jasno jutarnje svjetlo isticalo je žutu boju palače Vranyczani Dobrinović u kojo se danas nalazi Arheološki muzej u Zagrebu. Ljepota i bogati ukrasi fasade muzeja odavali su raskoš unutrašnjosti, dok su velika i teška ulazna vrata govorila o neprocjenjivim vrijednostima koje čuva ovaj muzej. Kao i u svakom drugom muzeju tako i u Arheološkom muzeju u Zagrebu uglavnom vlada tišina. Tu i tamo čuje se tiha glazba koja daje unutrašnjosti mzeja ugodnu atmosferu. Ipak, radi se o muzeju, gdje pristojnost nalaže mir i tišinu, bar dok se razgledavaju predmeti izloženi u vitrinama....” Mila Škarić

21. Strossmayerova Galerija Starih Majstora • Akademijska galerija starih majstora nosi, na vjekovnu slavu i počast, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera. • Biskup je stvarao niz godina u Đakovu kolekciju umjetnina od talijanskih problematičara 15. stoljeća do njemu suvremenih hrvatskih slikara. • Godine 1868. odlučio je predati zbirku hrvatskome narodu, a na povjerenje Akademiji. Osigurao je izgradnju neorenesansne palače u Zagrebu po projektu bečkoga arhitekta Franza Schmidta, kako bi se umjetnine imale primjereno prezentirati javnosti. • Galerija i palača otvorene su 9. studenoga 1884. godine s fundusom od 256 umjetničkih djela

22. Strossmayerova Galerija Starih Majstora • “Slika i zvuk – radna bilježnica muzejske igre”, Zagreb, 2006. – • vodič po Strossmayerovoj galeriji povodom međunarodnog Dana muzeja 2006. godine • Interakcija između slika i igre pitalica • Primjer skulptura pijanista Zlatka Balokovića • Pitanje – tko je bio Zlatko Baloković Projekt su omogućili: • Ministarstvo kulture republike Hrvatske • Ured za kulturu grada Zagreba

23. TROGIR

24. KNJIŽNICE I MUZEJI GRADA TROGIRA

25. TROGIR – Muzej grada Trogira • MUZEJ GRADA TROGIRARAVNATELJICA: FANI CELIO- CEGA • VIŠI KUSTOS: DANKA RADIĆ

26. Muzej grada Trogira

27. Trogir – Grad muzej

29. Katedrala – Portal majstora Radovana

30. Što se nalazi u muzejima i galerijama Splita • I ribe se ? • Igra namijenjena učeničkoj populaciji • Cilj • upoznati i opisati karakteristične spomenike • Zadatak • Obići mjesta označena na planu grada • Odgovoriti na pitanja o pojedinom spomeniku • Na porti muzeja zatražiti pečat sa znakom ribice (zato što nas more označava…)

31. Zaslužni za projekt “i ribe se? 1. GOIGŠ u Splitu 2. UNESCO – Hrvatska komisija 3. HDLU 4. Župni ured Katedrale sv. Dujma

32. TALIJANKU I TROGIRANINA ZBLIŽILO RESTAURIRANJE KAPELICE SV. IVANA, VALENTINOVO 2007.Ljubavna priča Vanesse i Emila • “Prije pet godina je započela ljubavna priča TalijankeVanesse Minutoi Trogiranina Emila Buble koja je prije nekoliko mjeseci ovaj mladi par dovela do bračne luke. U mjestu Massa Carrara rekli su jedno drugome sudbonosno – da.” “Vanessa je stigla u Trogir s poznatom ekipom restauratora iz venecijanske tvrtke San Sovino, predvođenom najpoznatijim restauratorom Totom Bergamom Rossijem, na pothvat stoljeća, uređenje kapelice sv. Ivana, zaštitnika grada Trogira. Nije ni slutila da će postati trogirska nevjesta. Ujednom od brojnih trogirskih kafića, gdje je s društvom ispijala prvu jutarnju kavu, upoznala je Emila. Veza je bivala sve dubljom, pa su se nakon nekog vremena upoznale i njihove obitelji.” Joško Brešan, “Slobodna Dalmacija”, Split, veljača, 2007.

33. HVALA NA PAŽNJI • BUDITE ZALJUBLJENI • VOLITE BAŠTINU • SJETITE SE OŽUJKA, 2007. U TROGIRU VAŠA SAVJETNICA ANA