Pula, 18. studeni 2010.

1. Usklađenost politike regionalnog razvoja RH s Kohezijskom politikom EU Pula, 18. studeni 2010.

2. Važnost usklađivanja politike regionalnog razvoja RH s kohezijskom politikom EU • Usklađivanje makroekonomske politike zemlje članice sa Kohezijskom politikom EU • Reforma administrativne sposobnosti središnje i lokalne i područne (regionalne) samouprave kao korisnika sredstva • Pokretač razvoja i konvergencije RH • Razumijevanje usmjerenja i prioriteta EU

3. Nova politika regionalnog razvoja RH slijedi osnovne principe regionalne politike EU gdje se naglasak stavlja na regije i njihovo sudjelovanje u programiranju i provedbi regionalnog razvoja • Regionalna komponenta proračuna RH definira se na temelju konzultacija nacionalne razine s regionalnom i usklađena je sa razvojnim prioritetima regija • Fokus razvojnih prioriteta regija je na razvoju osnovne i poslovne infrastrukture, istraživanju i razvoju, zaštiti okoliša i zasniva se na principima održivog razvoja Politika regionalnog razvoja RH Suvremena kohezijska politika EU • Suvremena regionalna politika je politika “kojom upravljaju regije” čime se naglašava participativni pristup u dizajniranju i provedbi politike. • Regionalna politika postaje “regionalni pristup” ukupnoj nacionalnoj razvojnoj politici, gdje država pomaže regijama • Fokus na obrazovanje, inovacijski potencijal, stvaranje poduzetničke klime, upravljačke kapacitete i slična “neopipljiva” područja

4. OPĆI CILJ KOHEZIJSKE POLITIKE EU 2007-2013. Europa mora obnoviti bazu za svoju konkurentnost, povećati rast potencijala i produktivnosti te ojačati socijalnu koheziju stavljajući naglasak na znanje, inovaciju i optimalizaciju ljudskog kapitala. OPĆI CILJ POLITIKE REGIONALNOG RAZVOJA RH Pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koje će dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala Usklađenost s ciljevima Kohezijske politike EU

5. Nositelji politike regionalnog razvoja RH • Regionalna politika u RH je do sada bila uglavnom fokusirana na jedinice lokalne samouprave • Početkom pregovora o pristupanju RH u EU fokus se pomaknuo na županijsku razinu • Međutim s EU stajališta, a i iz iskustva RH, županijska razina nije dovoljno jak nositelj regionalne politike • Stoga od ožujka 2007. godine RH uvodi tri statističke (NUTS 2) regije

6. Podjela RH na 3 NUTS 2 regije

7. Zemlja kandidat Zemlja članica PHARE IPA SAPARD 2004. – 2006. IPA* 2007. – 2011. STRUKTURNI FONDOVI KOHEZIJSKI FOND Raspoloživa sredstva iz EU za RH ovisno o statusu * IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU

8. CARDS PRETPRISTUPNI PROGRAMI SAPARD PHARE ISPA IPA I Tranzicija i jačanje institucija II Prekogranična suradnja III Regionalni razvoj IV Razvoj ljudskih potencijala V Ruralni razvoj EARDF Kohezijski fond ERDF ESF ESF EFF OD PRETPRISTUPNIH PROGRAMA DO STRUKTURNIH FONDOVA

9. IPA – FINANCIJSKE ALOKACIJE 2007- 2010 2007 2008 2009 2010 1 Pomoć u tranziciji i jačanju institucija 47,6 45,4 45,6 39,5 2 Prekogranična suradnja 9,7 14,7 15,9 16,2 3 Regionalni razvoj 44,6 47,6 49,7 56,8 4 Razvoj ljudskih potencijala 11,1 12,7 14,2 15,7 5 Ruralni razvoj 25,5 25,6 25,8 26,0 UKUPNO 138,5 146,0 151,2 154,2 589,9

10. FINANCIJSKA OMOTNICA ZA HRVATSKU (u mil. eura) • Održivi razvoj: 1.005,6 (2012.); 1.386,7 (2013.); Ukupno 2.392,3 1a konkurentnost za rast i zapošljavanje: 89,7 (2012.); 97,5 (2013.); Ukupno 187,2 1b kohezija za rast i zapošljavanje: 915,9 (2012.); 1.289,2 (2013.); Ukupno 2.205,1 2. Očuvanje prirodnim resursima: 242,8 (2012.); 438, 5 (2013.); Ukupno 681,3 3. Sloboda, sigurnost i pravda: 97,4 (2012.); 72,2 (2013.); Ukupno 169,6 4. Administracija: 45,0 (2012.); 77,0 (2013.); Ukupno 122,0 5. Kompenzacija: 170,4 (2012.): 32,4 (2013.); Ukupno 202,8 UKUPNO PLANIRANA SREDSTVA (RH): 1.561,2 (2012.) ; 2.006,8 (2013.); Ukupno 3.568,0 PROCIJENJENE UPLATE RH U PRORAČUN EU: 609,0 (2012.); 647,0 (2013.); Ukupno 1.256,0

11. Poglavlje 22. „Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata” • Pripreme za upravljanje Kohezijskom politikom • Mjerila za zatvaranje poglavlja – izrada strateških dokumenata za korištenje EU sredstava: • Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) - krovni dokument, • Operativni programi - provedbeni dokumenti, • Definirani tematski prioriteti iz kojih će proizaći sektorski Operativni programi: promet, okoliš i energetika, regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih resursa i jačanje državne uprave * Tekst NSROa i sažeci svih OPa dostupni na http://www.strategija.hr (Partnerske konzultacije održane 18.06.2010.)

12. Specifičnosti u slučaju Republike Hrvatske koje predstavljaju okvir za konzultacije 1.Očekivani ulazak u financijsku perspektivu u zadnje dvije godine 2. Pomoć iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kao kontinuitet pretpristupnog programa IPA 3. Važnost apsorpcije sredstava 4. Koncentracija na ograničen broj područja sa dobro pripremljenim projektima

13. Nacionalni strateški referentni okvir 2012.-2013. • Krovni strateški dokument za korištenje sredstava koje će Hrvatska imati na raspolaganju iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kao članica EU • Dokument koji povezuje razvojne ciljeve Republike Hrvatske sa ciljevima Kohezijske politike • Nacrt pripremljen sa strane Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU u suradnji sa ostalim tijelima državne uprave i Europskom komisijom • Detaljnija razrada područja ulaganja i potencijalnih korisnika kroz operativne programe

14. Operativni programi RH u okviru korištenja strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU • Operativni program promet (KF, ERDF) • Operativni program zaštita okoliša (KF, ERDF) • Operativni program regionalna konkurentnost (ERDF) • Operativni program ljudski resursi (ESF) • Operativni program administrativni kapaciteti (ESF) • + Operativni programi u okviru Cilja 3. Teritorijalna suradnja (ERDF)

15. Daljnje aktivnosti • Izrada 2. nacrta operativnih programa • Provođenje partnerskih konzultacija o pojedinačnim operativnim programima (organiziraju SDURF i upravljačka tijela programa), • Podnošenje konačne verzije operativnih programa službama EK na odobrenje * 6 mj. prije očekivanog pristupanja

16. SVEUKUPNI CILJ Pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koje će dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala RAZVOJ ŽUPANIJA I STATISTIČKIH REGIJA Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine. RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA Osigurana potpora svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim teškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihova razvojnog potencijala rješavanjem uzroka njihovih razvojnih teškoća. RAZVOJ POGRANIČNIH PODRUČJA Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Proces planiranja regionalnih razvojnih prioriteta u strateškim dokumentima

17. JADRANSKA HRVATSKA RAZMINIRANJE Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije Razvoj regionalne infrastrukture Jačanje konkurentnosti poslovnog sektora Zaštita okoliša

18. Povezanost definiranih prioriteta Jadranske Hrvatske sa OP-ima PRIORITETI • Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije • Razvoj regionalne infrastrukture • Zaštita okoliša • Jačanje konkurentnosti poslovnog sektora OP • Regionalna konkurentnost • Okoliš • Ruralni razvoj • Promet • Zaštita okoliša • Regionalna konkurentnost • Ljudski resursi • Regionalna konkurentnost

19. Uloga MRRŠVG i Agencije za regionalni razvoj u korištenju strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU do 2013. • MRRŠVG uključeno u izradu svih Operativnih programa • MRRŠVG koordinira partnerske konzultacije sa regijama • MRRŠVG je Upravljačko tijelo za CBC (zemlje ne-članice EU) • Agencija za regionalni razvoj RH: • Posredničko tijelo za OP Regionalna konkurentnost (Prioritet 2), • Posredničko tijelo za CBC sa zemljama ne-članicama EU i za transnacionalne programe

20. Kapaciteti lokalne i regionalne samouprave za korištenje EU fondova • Dosadašnja iskustva MRRŠVG prilikom objava natječaja pokazuju da postoji veliki interes za dodjelu EU sredstava • Osposobljenost jedinica lokalne i regionalne samouprave za pisanje, prijavu i provedbu projekata u pojedinim županijama nije zadovoljavajuća • Financijski kapaciteti za pripremu projekata i sufinanciranje provedbe? • Regionalni koordinatori registrirani u Upisniku bit će educirani i imat će pristup Središnjoj elektroničkoj bazi razvojnih projekata

21. Središnja elektronička baza razvojnih projekata MRRŠVG radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja ustrojava i vodi bazu: • Evidentira projekte od projektne ideje do završetka provedbe • Prati i pomaže u realizaciji • Omogućuje brzo reagiranje kod eventualnih problema • U svakom trenutku daje jasnu sliku koliko je projekata spremnih, iz kojih sektora i tko im je nositelj

22. Pozivi MRRŠVG na dostavu projektnih ideja: 1. poziv – ožujak 2009. 2. poziv – lipanj 2009. 3. poziv – sredina 2010. godine Cilj: Prikupljanje projekata u svrhu izrade središnje baze regionalnih razvojnih projekata radi predlaganja za financiranje kroz strateške ciljeve Strategije regionalnog razvoja RH te strukturne instrumente Kohezijske politike EU

24. Analiza • Postoji velika zaliha projektnih ideja, ali mali broj “zrelih” projekata s izrađenom tehničkom dokumentacijom Nastavne aktivnosti: • sukladno Pravilniku o ustrojavanju i vođenju središnje elektroničke baze razvojnih projekata - upis projekata u bazu se očekuje do kraja 2010. godine

25. Korisne internetske adrese: www.mrrsvg.hr www.regionalna-konkurentnost.hr www.strategija.hr www.safu.hr www.arr.hr www.delhrv.ec.europa.eu

26. Hvala na pažnji! Dijana Bezjak, Uprava za integrirani regionalni razvoj e-mail: dijana.bezjak@mrrsvg.hr Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva www.mrrsvg.hr