1 / 48

CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI. Cirkulatorni sistem. Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost. Krvni sudovi su: arterije vene kapilari. Tipovi cirkulatornog sistema. Otvoren cirkulatorni sistem.

halden
Download Presentation

CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

  2. Cirkulatorni sistem • Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. • Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost. • Krvni sudovi su: • arterije • vene • kapilari

  3. Tipovi cirkulatornog sistema • Otvoren cirkulatorni sistem. • imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti. • Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine lakune. • tjelesna tečnost je hemolimfa. • U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca. • Zatvoren cirkulatorni sistem • Sastoji se od srca i krvnih sudova. • Prisutan je kod nekih crva i hordata • Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

  4. Cirkulatorni sistem kod glista

  5. Građa tijela kod pauka obrati pažnju na srce

  6. Srce • smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard), vrhom zakrenutim u lijevo • veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g

  7. Srce (cor) • Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium). • Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni – zalisci. • U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska

  8. Srčani mišić grade tri sloja: • Perikard ili epikard (srčana kesa) • miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca • endokard (unutrašnja ovojnica)

  9. Krvni sudovi • U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene. • Krv zatim ide u desnu komoru. • Iz desne komore ide u pluća. • U plućima se vrši oksidacija • Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru. • Ovo je mali krvotok

  10. Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu. • U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva. • Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i gornje šuplje vene . • Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca. • Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.

  11. Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)

  12. ARTERIJA VENA

  13. Građa arterije

  14. Građa vena

  15. kapilari

  16. Građa kapilara

  17. Najvažnije arterije u tijelu čovjeka

  18. Najvažnije vene u tijelu čovjeka

  19. Rad srca • Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost. • Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola). • Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije. • Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar. • Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K. Sinusni centar Atrioventrikularni centar

  20. Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. • Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija. • Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.

  21. Aorta Plućna arterija Plućna vena

  22. Regulacija rada srca • Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem. • Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa. • Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava. • Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija. • Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin • Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

  23. Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. • Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija. • Rad srca prate određene pojave: • mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost. • zvučne - srčani tonovi (auskultacija) • električne – EKG.

  24. Cirkulacija krvi • U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca. • U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca. • U venama krv se kreće sporo. • Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.

  25. Regulacija cirkulacije krvi • Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče. • Nervna regulacija– simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC. • Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao simpatikussužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.

  26. KRVNI PRITISAK

  27. Krvni pritisak • Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak. • Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa. • Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa. • U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2kPa. • Krvni pritisak zavisi od: • rada srca, • stanja krvnih sudova, • količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.

  28. mmHg = kPa 1mmHg = 133,3Pa milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5 120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

  29. Kategorija Vrijednosti krvnog pritiska Optimalan pritisak <120/80 mmHg Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg 1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg

  30. Hipotenzija – snižen krvni pritisak • Hipertenzija – povišen krvni pritisak. • Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak) • Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca. • Vrijednost od 60 – 80.

  31. PULS ILI BILO

  32. Cirkulacija limfe • Limfa je posrednik između krvi i tkiva. • Cirkulira limfnim sudovima • Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu. • Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.

  33. LIMFOTOK

  34. Zanimljivosti

  35. Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju. • Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta. • Ljudska krv je jednako slana kao i morska voda.

  36. Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km. • Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina. • Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.

  37. Pitanja: • Koji organi čine sustav za krvotok? • Šta su lakune? • Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem? • Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca? • Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku? • Šta je srčana revolucija? • Koji su putevi regulacije rada srca? • Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama? • Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija? • Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri? • Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?

More Related