CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

1. CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

2. Cirkulatorni sistem • Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. • Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost. • Krvni sudovi su: • arterije • vene • kapilari

3. Tipovi cirkulatornog sistema • Otvoren cirkulatorni sistem. • imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti. • Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine lakune. • tjelesna tečnost je hemolimfa. • U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca. • Zatvoren cirkulatorni sistem • Sastoji se od srca i krvnih sudova. • Prisutan je kod nekih crva i hordata • Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

4. Cirkulatorni sistem kod glista

5. Građa tijela kod pauka obrati pažnju na srce

7. Srce • smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard), vrhom zakrenutim u lijevo • veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g

8. Srce (cor) • Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium). • Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni – zalisci. • U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska

14. Srčani mišić grade tri sloja: • Perikard ili epikard (srčana kesa) • miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca • endokard (unutrašnja ovojnica)

16. Krvni sudovi • U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene. • Krv zatim ide u desnu komoru. • Iz desne komore ide u pluća. • U plućima se vrši oksidacija • Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru. • Ovo je mali krvotok

17. Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu. • U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva. • Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i gornje šuplje vene . • Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca. • Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.

18. Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)

19. ARTERIJA VENA

20. Građa arterije

21. Građa vena

22. kapilari

23. Građa kapilara

24. Najvažnije arterije u tijelu čovjeka

25. Najvažnije vene u tijelu čovjeka

26. Rad srca • Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost. • Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola). • Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije. • Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar. • Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K. Sinusni centar Atrioventrikularni centar

27. Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. • Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija. • Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.

29. Aorta Plućna arterija Plućna vena

30. Regulacija rada srca • Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem. • Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa. • Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava. • Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija. • Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin • Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

31. Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. • Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija. • Rad srca prate određene pojave: • mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost. • zvučne - srčani tonovi (auskultacija) • električne – EKG.

35. Cirkulacija krvi • U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca. • U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca. • U venama krv se kreće sporo. • Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.

36. Regulacija cirkulacije krvi • Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče. • Nervna regulacija– simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC. • Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao simpatikussužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.

37. KRVNI PRITISAK

38. Krvni pritisak • Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak. • Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa. • Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa. • U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2kPa. • Krvni pritisak zavisi od: • rada srca, • stanja krvnih sudova, • količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.

39. mmHg = kPa 1mmHg = 133,3Pa milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5 120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

40. Kategorija Vrijednosti krvnog pritiska Optimalan pritisak <120/80 mmHg Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg 1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg

41. Hipotenzija – snižen krvni pritisak • Hipertenzija – povišen krvni pritisak. • Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak) • Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca. • Vrijednost od 60 – 80.

42. PULS ILI BILO

43. Cirkulacija limfe • Limfa je posrednik između krvi i tkiva. • Cirkulira limfnim sudovima • Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu. • Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.

44. LIMFOTOK

45. Zanimljivosti

46. Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju. • Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta. • Ljudska krv je jednako slana kao i morska voda.

47. Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km. • Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina. • Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.

48. Pitanja: • Koji organi čine sustav za krvotok? • Šta su lakune? • Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem? • Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca? • Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku? • Šta je srčana revolucija? • Koji su putevi regulacije rada srca? • Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama? • Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija? • Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri? • Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?