SUZBIJANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

1. Prof. dr. sc. Anita Kurtović Mišić, redovita profesorica (trajno zvanje) Kaznenog prava Pravnog fakulteta u Splitue-mail: akurtovic@pravst.hr SUZBIJANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

2. Organizirani kriminal - novi izazov kaznenom pravu 21. stoljeća • najaktualniji problem kaznenog zakonodavstva → veliki izazov za teoriju i praksu “tradicionalnog” kaznenog prava → pojavom i sve većim širenjem problematiziraju se pitanja uvjeta i značajki kažnjivosti osoba (vođa i članova) uključenih u organizirane kriminalne djelatnosti, učinkovitih kaznenopravnih sankcija, te niza procesnih pitanja • izrazito povoljni uvjeti za razvitak → razvitak tehnologije, komunikacija, prometa, gospodarstva, turizma i ostalog što doprinosi i potiće internacionalizaciju i globalizaciju, čime se umnožavaju opasnosti za društvo → opasnosti se manifestiraju na različitim područjima života • dinamiku takvog razvitka org. krim. ne slijedi i takav brz i učinkovit razvitak sustava sredstava i metoda za njegovo suzbijanje

3. djelotvorna prevencija i represija organizirane kriminalne aktivnosti može dovesti do sukoba s temeljnim načelima kaznenog prava posebice s načelima zaštite temeljnih ljudskih prava → konflikt različitih koncepcija politike suzbijanja, sukob dviju oprečnih tendencija: 1. koncepcija “prilagođenog klasičnog” kaznenog prava čvrsto utemeljenog na načelu individualne krivnje → definiranjem njegovih pojavnih oblika u posebnom dijelu kaznenog zakonodavstva (kazuistički pristup) uz strogo pridržavanje temeljnih i općih postulata kaznenog prava 2. koncepcija stvaranja novog sustava kažnjivosti i posebnog tretmana za tu vrstu kriminaliteta → stvaranjem posebnih pravila o kažnjivosti za organ. krimin. koja moraju biti različita od postojećih općih odredbi o kaznenoj odgovornosti • Rješavanje navedenog konflikta u uskoj je vezi s dvojbama o pravnoj prirodi organiziranog kriminaliteta →

4. Je li organ. krimin. samo jedan od pojavnih oblika kriminaliteta uopće, pa njegovo suzbijanje mora biti utemeljeno na općim načelima kaznenog prava? • Ili je odgovornost za organizirane kriminalne aktivnosti potrebno objektivizirati tako da je svaki pripadnik kriminalne udruge odgovoran za sva buduća i nepredvidiva djela kriminalne organizacije? • Razlikuje li se uopće, koliko i na koji način organizirani kriminalitet od “tradicionalnog?” • Organ. krim. pojmovno pripada grupnom kriminalitetu, uz postojanje raznovrsnih oblika zajedničkog kriminalnog djelovanja s različitim stupnjem povezanosti i organiziranosti, te različitim intenzitetom sudjelovanja. • Postojeća kaznena zakonodavstva predviđaju posebnosti tzv. kolektivnog kriminaliteta odredbama o sudioništvu i uvjetima kažnjivosti sudionika → ali, upitno je da li opća načela i pravila kaznenog prava o sudioništvu odgovaraju izazovima organiziranog kriminaliteta

5. nedvojbeno je da se ne može pod naziv organizirani kriminalitet automatski podvesti ni svako grupno ili kolektivno počinjenje kaznenog djela niti određena kaznena djela → zajedničko počinjenje kaznenog djela ne predstavlja uvijek i organizirani kriminalitet • nužno je odrediti pojam organiziranog kriminaliteta → riješiti posebno složena pitanja krivnje i kažnjivosti osoba koje sudjeluju u takvom obliku kriminaliteta • pojavni oblici kriminalnih organizacija i organiziranog kriminaliteta → s obzirom na specifične značajke koje ima organ. krimin. potrebno je povući granicu između novog i klasičnog kolektivnog kriminaliteta tj. omogućiti razlikovanje onog što se tretiralo kao kolektivni delikt od novog organiziranog zločina → također treba razlikovati “klasične”kriminalne skupine od novih kriminalnih udruženja → ono što odvaja nove kriminalne skupine od klasičnih jest sustav zločinačke strukture u koje su umrežene, sustav multinacionalnog karaktera

6. tipovi organizacija su različiti → uvjetovano sredinom u kojoj djeluju i područjem na kojem djeluju → može se raditi o različitim područjima djelovanja → gospodarstvu, drogi, kocki, prostituciji i dr. • zločinačke skupine mogu biti veće ili manje, regionalne i s međunarodnim vezama i područjem djelovanja, različite strukture → više ili manje hijerarhijski uvjetovanu, fleksibilnu i sl., • može se raditi o zločinačkim udrugama kojima su kriminalne aktivnosti jedini i isključivi “posao” i cilj, moguće je da se radi o nekom širem obiteljskom klanu, a posebno je bitna mogućnost djelovanja putem infiltracije u legalna poduzeća • upravo kad organizirani kriminal djeluje preko legalnih poduzeća dolazi do isprepletanja oblika organiziranja

7. organ. krimin. zahvaća različita područja djelovanja → trgovinu oružjem, drogama, ilegalnu imigraciju, kompjutorski kriminalitet, itd. → mogu se razlikovati dvije osnovne sfere njegovog djelovanja: 1. organiziranu ilegalnu trgovinu robom koja je pribavljena kriminalnom aktivnošću, i 2. organizirani kriminalitet u gospodarstvu • organ.krimin. u gospodarstvu s obzirom na bliskost s legalnim gospodarskim subjektima pogodan za pranje novca → on usvaja organizaciju i metode karakteristične za legalne gospodarske subjekte, i više, s njima uspješno surađuje → pored tzv. legalnih metoda, zadržava i tradicionalne, a posebno je raširena korupcija koja omogućava infiltraciju u legalne gospodarske tokove kroz “pranje novca” → tako organizirani kriminalitet jača svoju poziciju na nacionalnom i međunarodnom planu, a njegovo otkrivanje je izrazito otežano

8. POREDBENI PRIKAZ KRIMINALNIH UDRUŽENJA S POVIJESNOG ASPEKTA • Italija → specifična tradicionalna udruženja mafijaškog tipa, ali uz njih se razvijaju i drugi tipovi tzv. prilagodljivih i profesionalnih kriminalnih udruženja • Riječ mafia je arapskog podrijetla → nastala iz niza riječi: hafa - zaštititi, mohafi - prijatelj) i počela se koristiti u XI. stoljeću u vrijeme otpora stanovnika Sicilije protiv talijanske vlasti koja je doživljavana kao strana vlast → mafia je tada branila interese puka u tom otporu • Organizacijski oblici Mafije izgradili su se u borbi protiv vladavine Burbona u XIX. stoljeću kada se razvila privatna zaštita u tzv. sustavu patronizacije organiziranom u različitim udruženjima, na čelu s capo di famiglia (glavom obitelji) → Mafia je početno bila organizirana samo na zapadu Sicilije, prije svega u Palermu, poslije se proširila na cijelu Siciliju → glavna osoba u mafiji je capo (šef, poglavar) koji je okružen prijateljima od ugleda → mafijaške organizacije međusobno su neovisne, ali i vrlo povezane jer su sklapale sporazume o podjeli poslova u zajedničkom djelovanju

9. Temeljni oblici zločinačkih organizacija u Italiji → Cosa nostra, N,drangheta, Camorra i Nuova sacra corona unita • Cosa nostra (”naša stvar”) → naziv za sicilijansku mafiju, ali i mafijaška udruženja u Americi → organizacijska struktura je čvrsta, ali prilagodljiva, izražena je zapovjedna struktura u kojoj je temelj “obitelj” → obitelj kontrolira dio područja i sastoji se od ”časnih članova” i ”vojnika”, veličine od 20 do 700 osoba → svaku grupu predvodi čelnik, a na samome vrhu se nalazi čelnik obitelji ili padrone kojemu pomažu savjetnici ili consiglieri → iznad obitelji nalazi se tzv. kupola koju čine predstavnici nekoliko obitelji susjednih područja, a kupolom predsjeda najviši dužnosnik mafije u provinciji → Kupola u Palermu je najviša organizacijska razina • -patrio (odnos mafijaša i njegovog političkog zaštitnika), omerta (kodeks šutnje), vendetta(krvna osveta) • -sudac Giovanni Falcone - suđenje(1986.-1987.), temeljem svjedočenja Tommasia Buscetta, prvi sicilijanski mafijaš koji je pristao surađivati s policijom • -u Palermu je poznato oko 66 mafijaške "obitelji" s oko 3200 članova • danas Cosa nostra ima obilježja formalne i tajne organizacije → karakterizira je postojanje točno određenih normi ponašanja za sve članove, “zakon šutnje” tzv. omerta, trajna naredbodavna tijela i jasne funkcionalne uloge

10. N’drangheta → kalabrijska mafijaška organizacija → podrijetlo vuče još iz XVII. st. kada su se pripadnici gornjeg staleža borili radi zemlje protiv seljaka, a seljaci su unajmljivali radi zaštite razbojnike → početkom XIX. st. ti su razbojnici stvorili prema sicilijanskom modelu tzv. časno društvo → često se označava kao divljačko i nasilničko udruženje čije su područje rada otmice i iznuđivanja poslovnih i bogatih ljudi, krijumčarenje svih vrsta, preprodaju droga i dr. → blisko surađuje s kanadskim, američkim i australskim kriminalnim udruženjima • naziv N'drangheta dolazi od grčke riječi andranghetos što znači hrabar i lukav čovjek. • -složeni rituali primanja u članstvo, iznimno poštuje zakon šutnje omerta ( nikad se nije pojavio neki veći "pokajnik”) → u Kalabriji je poznato 150 mafijaških "obitelji" s približno 6000 članova,

11. Camorra → nastala u 19. st. povezivanjem napuljskih zločinaca, s namjerom suprostavljanja brutalnostima zatvorskih čuvara → područje interesa Camorre nije toliko u gospodarstvu koliko u prostituciji, pljačkama, drogi, iznudama i dr. • značajka ove organizacije je stalna unutarnja borba klanova što je oslabilo njezin položaj → članovi Camorre uglavnom se bave ubiranjem tzv. tangente ili novca trgovaca i ugostitelja iznuđenog za tzv. zaštitu → tako stečen novac koristi se za organiziranje krađa automobila, krijumčarenje droge i cigareta, prostituciju i sl. → Camorra ogromne profite ostvaruje i trgovinom drogama posebno kokainom u kojem području ima ključnu ulogu u dopremi kokaina iz Južne Amerike u Europu • Napulj je glavno središte ove organizacije, stoga je ovo jedina "povijesna" mafija koja se pojavila na urbanom području. • -nema stroge hijerarhije (unutarnja borba klanova ) • -financijski pomažu obitelji zatvorenih članova

12. Nuova sacra corona unita (nova sveta ujedinjena kruna) → djeluje na području Puglie (Bari kao glavno središte) → mafijaška organizacija novijeg tipa, povezana s ostalim kriminalnim udruženjima, bavi se uobičajenom kriminalnom djelatnošću kao što su trgovina drogama i preprodaja oružja → u novije vrijeme djeluje u području graditeljstva, industrije i hotelijerstva, a najveću dobit ostvaruje djelovanjem u Albaniji krijumčarenjem ljudi kao i kod svih mafijaških udruženja investiranje u različite legalne poslove, uz zadržavanje kriminalnih metoda rada, sve u cilju stjecanja maksimalnog profita • La Stidda (siciljanski zvijezda) je naziv za sicilij. zločinačku organizaciju(članovi su poznati kao stiddari ili stiddaroli) → najviše je aktivna u ruralnim dijelovima južne Sicilije i djelomično rival Cosa Nostre→ tetovirane zvjezdice na njihova tijela, uglavnom ruralna

13. Organizirani krimnalitet u SAD-u • ova vrsta kriminaliteta u Ameriku uvezena krajem XIX. i početkom XX. st. od strane useljenika sa Sicilije → puni zamah 20-ih godina prošlog st., u vrijeme prohibicije (zabrane proizvodnje i prodaje) alkohola (od 1919. do 1933.) → po završetku II. svjetskog rata glavna djelatnost postala je trgovina drogama u kojoj su veliku ulogu odigrale etničke i rasne skupine (Španjolci, Kubanci, Japanci i crnci) • početkom 30-ih godina XX. st. sva su mafijaška udruženja u Americi prihvatila naziv Cosa nostra koja kontrolira i upravlja širokim područjem ilegalnih i legalnih poslova → u cilju zaštite svojih interesa posebno se koriste korupcijom • monopol nad velikim dijelom legalnih poslova omogućava djelotvoran način “pranja novca”, a korupcija, slabeći same temelje društvenog i političkog života, stvara čvrstu pozadinu organiziranom kriminalitetu

14. pojavni oblici organiziranog kriminaliteta u SAD-u → utaja državne imovine, nezakonite manipulacije i prijevare u bankarskom, monetarnom, gospodarskom sustavu te osiguravajućim društvima, kompjutorski kriminal, krivotvorenja međunarodnih razmjera, nadzor i vođenje ilegalnih kockarnica, trgovina ljudima i dijelovima ljudskog tijela, naručena ubojstva, racketeering (pružanje zaštite), otmice, iznude, krijumčarenje oružjem, eksplozivom i nuklearnim tvarima i dr. • upravo područja u kojima se u SAD-u javlja organizirani kriminalitet pokazuje na njegovu brzu prilagodbu novim područjima društvenog života, novim gospodarskim djelatnostima i uopće pomjenama koje donosi razvoj tehnologije, otvaranje granica i sl. • predviđanja da će nova kriminalna udruženja biti upravo proizvod ovih promjena suvremenog svijeta te da će čelnici tih udruženja biti visoko obrazovani, motivirani i okrutni s ciljem stjecanja što veće financijske dobiti, ali i političke moći

15. Američku Cosa Nostru čine brojne mafijaške obitelji, od kojih se pet najmoćnijih nalazi u New Yorku: • 1. Gambino: broji 150-200 "vojnika", 500-2000 suradnika, • 2. Bonnano: oko 130 "vojnika" i 15 šefova, • 3. Genovese: 250-300 "vojnika", oko 1000 suradnika, • 4. Lucchese: 110-140 "vojnika", 1000-1400 suradnika, • 5. Colomb: 110-120 "vojnika" i oko 500 suradnika. • Ovih pet obitelji naziva se Komisijom jer čine tijelo u kojem pet članova, od kojih po jedan predstavnik iz svake obitelji, donosi razne odluke u vezi poslova. • Sve mafijaške obitelji čine svojevrsni Sindikat , kartel s oko 500 članova, čiji se čelnici sastaju u savjetodavnom vijeću Consiglio Admminstrazione sa sjedištem u New Yorku.

16. američko-ruska mafija koju vode bivši agenti KGB-a i bivši državljani SSSR-a koji žive u Americi • u SAD-u djeluju kineske trijade, japanske Yakuze • motorizirane kriminalne bande, pa tako i Hells Angels, jedna od najmoćnijih motoriziranih bandi i to zbog visoke organizacijskediscipline, stroge hijerarhije i krijumčarenja svih vrsta droga - slične kriminalne skupine još su Bandidos i Outlaws koji sveukupno broje oko 5.000 članova u cijelom svijetu.

17. Kolumbijski i meksički narkokarteli • nastaje pojavom prvih trgovaca drogom 1960-ih god. na području SAD-a → krijumčari se smjesa koke iz planina Ande do laboratorija u Medellinu • u Medellinu, koji je bio zadužen za dobavljanje i krijumčarenje droge, nastao je najmoćniji narkokartel. Njegovi osnivači bili su Pablo Escobar i braća Jorge Luis, Juan David i Fabio Ochoa Vazquez. • Kartel Medellin s Escobarom na čelu, postao je najveći proizvođač i distributer kokaina na svijetu → djelovao na području Kolumbije, Bolivije, Perua, SAD-a, Kanade i Europe • krajem 1980-ih kolumbijska vlada s američkim snagama, Delta Force i CIA, obračunali se s kartelom Medellin • ubojstvo Escobara 1993.g., → konačan raspad tada namoćnijeg kartela

18. Kartel Cali razvio se u istoimenom gradu na jugu Kolumbije, početkom 70-ih god. prošlog stoljeća kad se kokain smatrao sredstvom za opuštanje koje ne stvara fizičku ovisnost pa nije postojala velika represija nad proizvodnjom i distribucijom ove droge. • značajna prekretnica → otkrivanje novih krijumčarskih putova kroz Panamu i premještaj tvornica kokaina u Boliviju i Peru • razgranata mreža manjih i nezavisnih skupina na čelu s menadžerom u Caliju, dok je kartel Medellin jedna organizacija s Escobarom kao glavnim šefom. • Slijedeća razlika između suparničkih kartela bila je u tome što su članovi kartela Cali nastojali dobiti utjecaj potkupljivanjem sudaca i političara i ubacivanjem u vladu i policiju, dok je kartel Medellin moć pokušavao dobiti objavom rata protiv vlade. • Sredinom 90-ih god. procjenjuje se da su kontrolirali oko 80% kokainskog tržišta u Europi

19. Sistem funkcioniranja kolumbijskog narko-sustava: 1. paravojne postrojbe ili gerile opskrbljuju seljake (suradnike ) sadnicama koke, 2. oni proizvode temeljnu smjesu, prva faza prerade, 3. kvalificirani kemičari proizvode čisti kokain, druga faza prerade, 4. kokain se prodaje "izvoznicima" specijalistima, 5. dobiveni novac povjerava se profesionalnim "peračima", 6. svi čimbenici sustava žive od tog novca i ponovno ga ulažu

20. Meksički narkokarteli • Meksički narkokarteli značajnije su se razvili nakon slabljenja koumbijskih narkokartela krajem 80-ih i početkom 90-ih god. 20-og st. • proširili aktivnost na područje Arizone i Teksasa • danas gotovo preuzeli kontrolu nad prijevozom kokaina u SAD • Najveći narkokarteli u Meksiku su: 1. kartel Juarez, nazočan je u 17 država Meksika, 2. kartel Culiacan, ratuje s kartelom Tijuana, 3. kartel Tijuana, prema FBI-u dugo vremena uvoznik trećine opojnih droga u SAD, 4. Zaljevski kartel ( Los Zetas ), posjeduju postrojbu elitnih komandosa, a kriminalne aktivnosti proširili su do Nashhhvillea ( Tennessee ) i Atlante ( Georgia).

21. Organizirani krimnalitet u Ruskoj Federaciji • razvoj org. krim. uvjetovan specifičnim društveno-političkim prilikama nakon raspada SSSR-a → velika korumpiranost državnih djelatnika već tijekom Hrušćovljeve vladavine kad su partijski funkcioneri u privrednim organizacijama, izloženi pritisku i ucjenama kriminalnih skupina, prepuštali dio dobiti, ali i kontrolu nad ruskim tržištem • u Rusiji djeluje najviše udruženja mafijškog tipa i čak 200 tzv. mafijskih mega organizacija koje djeluju i izvan granica Ruske Federacije • pogodno tlo za razvoj org. krim. → društvene i političke prilike, ogroman birokratski aparat u koji možemo ubrojiti različite službenike obavještajnih, tajno-policijskih i drugih državnih organiz. koje su nakon “hladnog rata” izgubili veliki dio svojih privilegija i svojih radnih mjesta → svoje “usluge” stavljaju na raspolaganje različitih krim. org. pa je veliki broj pripadnika “regrutiran” iz redova bivših državnih službenika • koncetracija kriminalnih org. u velikim urbanim sredinama, s homogenom etničkom strukturom pripadnika • tradicionalna korumpiranost ruskog državnog aparata samo je pojačana teškim socijalnim stanjem

22. faktori naglog razvitka org.krim. → oslabljeni mehanizmi društvenog nadzora i zaštite, nedjelotvornost sudske i izvršne vlasti, neadekvatno kazneno zakonodavstvo, veliki broj državnih službenika, uglavnom iz redova vojske i tajnih službi, otpuštenih ili bez nekadašnjih privilegija, nastanak “sive” ekonomije i katastrofalno provedena privatizacija • stvaranje kriminalnih udruženja s vodstvom željnim i političke moći • oko 300 krim. organiz. iz Rusije koje već djeluju izvan njenih granica i to ne samo u zemljama istočne Europe → ti iseljenici pripadaju najopasnijim granama org. krim. jer su mnogi pripadnici nekadašnje Sovjetske armije i tajnih službi koje su bile na prostoru istočne Europe te tu i dalje ilegalno ostaju i čine važan dio raznih kriminalnih skupina • ruska mafija je poznata po beskrupuloznoj upotrebi nasilja i prema vani i u samim kriminalnim skupinama, prilikom međusobnih obračunavanja • područje kriminalne djelatnosti Ruske mafije kreće se oko prostitucije, droge, trgovine oružjem, nuklearnim supstancama, ukradenim automobilima i dr. • čvrste veze s poljskim, talijanskim, istočnoazijskim i bliskoistočnim kriminalnim udruženjima te veza s kolumbijskim narkokartelom

23. trenutačno u Rusiji djeluju 4 temeljna oblika kriminalnih udruženja: • 1. starosovjetska kriminalna udruženja, pripadnici bivše komunističke strukture s jakim vezama u politici, pomoću kojih ostvaruju svoje ciljeve; • 2. etnički organizirana kriminalna udruženja imigranata na ruskom području, • 3. kriminalna udruženja za počinjenjepljački, s ponašanjem sličnim talijanskoj mafiji, • 4. kriminalna udruženja okupljena oko utjecajnihpojedinaca u političkom ili javnom životu, specijalizirani za počinjenje određenih kaznenih djela.

24. Organizirani krimnalitet u Aziji • KINA → jedinstveni naziv za sve pripadnike kineskih krim. udr. jest Trijada → povijesno nastaje iz izvorno plemenitih i opravdanih razloga, kao otpor ugnjetavanju, zaštitarska organizacija siromašnih seljačkih slojeva protiv apsolutističke vlasti → sve do početka 20. st. Trijada kao socijalna i revolucionarna organizacija • Sam naziv trijade predstavlja mistično trojno jedinstvo neba, zemlje i čovjeka, što se prikazuje amblemom trokutasta oblika. • sjedište u Hong Kongu → i danas glavno uporište, Trijada danas ima preko 100 000 članova različito brojnih kriminalnih udruženja → u kriminološkoj klasifikaciji tradicionalni tipovi udruž. • Trijada pokriva sve grane kineskih kriminalnih udruženja na području Tajvana, Hong Konga, Maccaoa, kineskog kopna pa i u zemljama sa brojnim kineskim stanovništvom, kao Malezija, Singapur, SAD i Kanada odnosno u svim područjima gdje postoje kineske useljeničke zajednice. Kina sa svojim društvenim i političkim uređenjem nije pogodan prostor za kriminalne djelatnosti

25. Trijada je izrazito okrutna, konspirativna, čemu pogoduje jezična i kulturna barijera, služi se karakterističnim načinima komuniciranja (posebni znaci i tradicionalni jezik). Kinesku mafiju karakterizira i zatvorenost zbog koje mali broj pripadnika kriminalnog udruženja zna tko su vodeće osobe → to znatno otežava upotrebu instituta “pokajnika” jer pripadnici znaju samo ono što je dovoljno i nužno za obavljanje svog dijela posla, koji ovisi o položaju tih pripadnika na hijerarhijskoj ljestvici. • Kineska mafija se ocjenjuje kao jedna od najopasnijih na svijetu, udruženje tradicionalnog tipa, • reketarenje, softwersko piratstvo, trgovina pornografskim materijalom, krivotvorenje dizajnerske odjeće

26. Poznate skupine trijada: • Sun Yee On ("Nova Vrlina i Mir"): Hong Kong, Makao i kineske četvrti u drugim svjetskim gradovima, oko 50.000 članova • Sap Sze Wui ili 14K ("Karat"): Hong Kong i kineske četvrti diljem svijeta, oko 20.000 članova • Wo Chi Tau ili Federacija Wo (Harmonija): okuplja oko 12 skupina diljem svijeta, broje oko 20.000 članova • Chu Luen Pang ("Ujedinjeni Bambus"): Tajvan i kineske četvrti, oko 10.000 članova diljem svijeta • Si Hai Pang ("Banda Četiriju Mora"): Tajvan i kineske četvrti, oko 3000 članova • Tai Huen Tsai ("Veliki Krug"): široki slojevi kineskog društva i kineske četvrti diljem svijeta, broje oko 5000 članova

27. JAPAN → Yakuza (kartaška igra hanafuda - najlošija moguća kombinacija od tri karte 8, 9, 3, na japans. ya ku sa) naziv za japansku mafiju • ustroj Yakuze je sličan sicilijanskoj mafiji (poznati su po dva običaja: odsjecanje vrha malog prsta i tetoviranje cijelog tijela), tradicionalni tip udruženja, stroga hijerarhija, zakon šutnje, odanost mafiji, solidarnost među članovima • središte joj je u Tokiju → razlog djelomičnom prebacivanju krim. djelatnosti Yakuze izvan granica Japana je u djelotvornim zakonima donesenim 90-ih godina prošlog stoljeća • ti zakoni su razlog zbog kojeg dolazi do mijenjanja oblika djelovanja jap. mafije, npr. osnivanjem “paravan” kompanija, putem kojih se prodire u gospodarski i financijski sustav Japana i drugih država → kupuju se bankrotirane kompanije, dionice profitabilnih kompanija, utječe se na burzovno poslovanje i sl., sve u cilju stjecanja maksimalnog profita

28. - • broje oko 86.000 članova 1. Yamaguchi-Gumi: zapadni Japan, osnovana 1915.god., oko 38.000 članova i suradnika 2. Sumiyoshi-Kai: Tokio i sjevero-istok Japana, osnovana 1918.god., oko 13.000 članova i suradnika 3. Inagawa-Kai: Tokio, veze s političko-financijskim skandalima, oko 10.000 članova i suradnika • Osim u Japanu, ove kriminalne organizacije djeluju i na području Sjeverne i Južne Koreje, Tajlanda, SAD, Filipina i Australije.

29. temeljne razlike između ovih kriminalnih udruženja: → njihov povijesni razvoj, → obilježja njihove unutarnje strukture te → odnosi među članovima • zajedničke poveznice: → metode djelovanja (naglasak na zastrašivanju, nasilju i korupciji) te → cilj djelovanja (stjecanje financijske dobiti i u novije vrijeme i političke moći)

30. Organizirani kriminal u zemljama u neposrednom okruženju Republike Hrvatske • Albanska „mafija“ koju se još naziva Bektašijaskom mafijom, prema viđenju nekih stručnjaka, uskoro bi mogla prerasti u “kolumbijski mafijaški sindrom” → posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka obiteljska tradicija i hijerarhija, bazirana je na poslušnosti obitelji, tzv. „fisova“, čiji skup čini tzv. „mafijašku lozu“. • nema jednog vođu nego je organizacija s većim brojem “kumova” (česti međumafijaški obračuni na Kosovu i Metohiji) • Albanska mafija kontrolira više od 70 % heroina koji ulazi na zapadnoeuropsko tržište i više od polovine ukupne količine ove droge koja stiže u SAD. • Smatra se da albanski narko kartel "Kamila" predstavlja jednu od pet najjačih mafijaških grupa na svijetu (treću) odmah poslije kolumbijske i talijanske, uz trgovinu drogom, ljudima, prvenstveno ženama i djecom, ali i organima najmlađih.

31. Srbijanska „mafija“ • sa svojih 350 članova na Interpolovoj listi plasirala se na osmo mjesto • povezana je s aktivnostima krijumčarenja droge, plaćenih ubojstava, reketarenja, namještanja klađenja, kontrole kockarnica i krađa, poznati su po inteligentnim pljačkama s „holivudskim scenarijima”, ali i brzim likvidacijama • najveći trgovci na veliko kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Europu ( Akcija “Niva” 2009. ) • organizirane su horizontalno, bez postojanja stroge hijerarhije u zapovjednom lancu • visok stupanj neovisnosti u njihovim aktivnostima, što indicira na zaključak da se radi o fleksibilnim i profesionalni tipovima zločinačkih organizacija.

32. Organizirani kriminal u Bosni i Hercegovini • na području BiH postoji 10 kriminalnih skupina u kojima se nalazi prosječno oko 10-ak članova. • unutarnja struktura nije strogo piramidalna, nego fleksibilna • u proteklom desetljeću detektirano postojanje ćelija, kampova i sljedbenika terorističkih org. poput Al Qaide koje svoje djelatnosti vrlo suptilno obavljaju pod krinkom humanitarnih i vjerskih org. • Dva glavna problema: 1.ne postoji jaka volja državne strukture da se suprotstavi kriminalnim strukturama 2.uključenost državne elite u ilegalne aktivnosti

33. FENOMENOLOŠKI ASPEKTI ORGANIZIRANOG KRIMINALA • Trgovanje i krijumčarenje ljudima → trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere. Procjenjuje se da godišnje u svijetu ima oko 4 milijuna žrtava trgovanja ljudima → isplativa, unosna i profitabilna kriminalna djelatnost u kojoj su rizici vrlo mali u usporedbi s krijumčarenjem oružja ili prodajom droge • Pojam trgovanja ljudima → Protokol o prevenciji, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom (članak 3) definira kao ”regrutiranje, transport, organiziranje prijelaza, skrivanje ili prihvat osoba te prijetnjom ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmicom, prijevarom, lukavštinom, zlouporabom ovlasti ili položaja ranjivosti ili davanjem odnosno primanjem novca ili usluga dobivanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom u svrhu eksploatacije. Eksploatacija uključuje, najmanje, eksploataciju prostitucijom osoba ili druge oblike seksualne eksploatacije, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili radnje slične ropstvu, samovoljno podčinjavanje ili odstranjivanje organa.”

34. moderni oblik ropstva i kao kazneno djelo moguće ga je podvesti pod članak 105. i 106. KZ-a → ropstvo i trgovanje ljudima. Uz ovo kazneno djelo tu su i kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH (čl. 326.). • Trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja → najčešći oblik kaznenog djela trgovanja ljudima, posebnu pažnju položaju žena u društvu, problem siromaštva, nezaposlenosti i nasilja nad ženama → pogoršani ekonomski i socijalni uvjeti života i rada posebno pogađaju žene koje se u želji za promjenom na bolje odlučuju na odlazak u zemlje EU → siromaštvom, nezaposlenošću i ratovima potaknute migracije često predstavljaju nezakonito prelaženje državnih granica putovima krijumčarenja ljudi kao i tranzitnim rutama koje organiziraju osobe koje se bave trgovanjem ljudima, jer su smanjene mogućnosti za legalne migracije

35. Hrvatska je do sada uglavnom spominjana kao zemlja tranzita, neki pokazatelji govore i o Hrvatskoj kao zemlji podrijetla ali i odredišta → nalazi se u okruženju zemalja u kojima je trgovanje ljudima, posebno ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, razvijeno i prošireno • S organiziranim krijumčarenjem ljudi Hrvatska se suočava nakon 1995. godine, nakon smirivanja ratnih događanja u BiH kada je većina ilegalnih migranata u BiH i SRJ dolazila zračnim putem koristeći se nepostojanjem viznog režima između ovih država i država visokog migracijskog rizika • Organizatori krijumčarenja uglavnom su stranci, upravljaju izvan područja RH, hrvatski teritorij tranzitno je područje, a pojedini hrvatski državljani ili kriminalne skupine dio su međunarodnog kriminalnog lanca. Ove kriminalne aktivnosti su profitabilne, ne iziskuju posebnu tehničku opremljenost i modus operandi te nije prisutan visok stupanj rizika, budući da ne postoji obveza prema ilegalnim migrantima u slučaju njihovog neuspjelog prebacivanja preko državne granice. Velika upornost ilegalnih migranata • U RH osobe se krijumčare većinom preko tzv. ”zelene granice”, pješice ili čamcima preko rijeka te preko graničnih prijelaza, skriveni u za to posebno preuređenim motornim vozilima. Koriste se krivotvoreni dokumenti država s kojima RH nema vizni režim. U pravcu Republike Italije osobe se najčešće krijumčare unajmljenim plovilima,

36. Razlika: → krijumčarenje ljudi (smuggling of human beings) → trgovanja ljudima (trafficking in human beings) • trgovanje ljudima → nije samo problem migracija, već jedan od najgrubljih oblika kršenja ljudskih prava: nakon prijelaza granice žrtvama trgovanja ljudima oduzimaju se osobni dokumenti (isprave), onemogućava im se slobodno kretanje, prisiljavaju se na prostituiranje, izložene su fizičkom nasilju, drogama i alkoholu, uskraćuje im se medicinska pomoć, lako se mogu zaraziti spolno prenosivim bolestima → osobe su dovedene u ropski položaj te mogu biti prodavane i preprodavane • trgovanje ljudima moguće je i unutar granica jedne države • Protokoli posebno naglašavaju brigu o žrtvama krijumčarenja i trgovanja ljudima → osobe kojima su prekršena osnovna ljudska prava i ozbiljno su im ugroženi životi tijekom prijevoza

37. Ilegalna trgovina drogom, oružjem, cigaretama i ukradenim vozilima → RH je najviše ugrožena krijumčarenjem cigaretama i drugih visokotarifnih roba, oružja, droga i ukradenih vozila. • Načini i rute krijumčarenja droga ovise o njihovu porijeklu i vrsti: → heroin se uglavnom krijumčari iz zemalja tzv. ”zlatnog polumjeseca” cestovnim pravcima tzv. ”balkanskom rutom” od koje jedan krak prolazi i preko hrvatskog teritorija → kokain se krijumčari uglavnom pomorskim putem u kontejnerima iz zemalja Južne Amerike u Europu od čega jedan dio završava i u RH (najveće tržište kokainom nalazi se na području Sjeverne Amerike od čega su godišnji prihodi kokainske narkomafije ili narkokartela samo u SAD-u, prema podacima vladinih tijela SAD-a najmanje 30 milijardi dolara) → marihuana i hašiš krijumčare se većinom iz zemalja sjeverne Afrike pomorskim putem. Manja količina marihuane proizvodi se i na području RH zbog povoljnih klimatskih prilika → sintetičke droge na hrvatsko tržište dolaze iz smjera zemalja zapadne Europe

38. Krijumčarenje visokotarifnih roba → značajan dio prodaje se na ilegalnom tržištu u RH, krijumčarena roba najčešće se izvozi u neku od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a potom se lažnim deklariranjem vrste, količine i vrijednosti krijumčari u RH prikrivena legalnim poslovanjem raznih tvrtki → dio takve robe u RH krijumčari se preko tzv. ”zelene granice” izvan graničnih prijelaza, ali i u posebno izgrađenim prostorima tzv. ”bunkerima” teretnih vozila, zatim pod vidom legalnog uvoza robe za nepostojeće tvrtke i zloporabom postojećih tvrtki koje se prikazuju kao uvoznici robe → pri tome je prisutno korumpiranje carinskih službenika, fiktivni izvoz, te fiktivni provoz robe preko hrvatskog teritorija • početkom devedesetih godina prošloga stoljeća oružje se krijumčarilo na područje RH, a danas se Hrvatska pojavljuje kao tranzitna zemlja te kao izvor krijumčarenog oružja → najčešće se radi o krijumčarenju manje količine oružja u smjeru zemalja zapadne Europe, ali postoje i dobro uhodani kanali kojim se krijumčare i veće količine → oružje se uglavnom krijumčari skriveno u posebno izrađenim skloništima u motornim vozilima • motorna vozila ukradena u RH krijumčare se uglavnom na područja istočne Europe i Bliskog istoka → ta su područja i odredišta ukradenih europskih vozila koja se krijumčare preko područja RH

39. KORUPCIJA • Korupcija i organizirani kriminal → pojave neodvojive jedna od druge koje hrane jedna drugu → današnja korupcija nije ona od jučer, očigledan je prijelaz korupcije od akcidentalne do kronične pojave → u zemljama autoritarnih režima ona je u pravilu njihova konstanta dok se u demokratskim državama uzima kao marginalna pojava • Za korupciju se kaže da je ključna prijetnja pravnoj državi jer utječe direktno na sposobnost i stabilnost države. Korupcija koja postaje politička veličina pojavljuje se u obliku političke korupcije koja potkopava stranke, sindikate i javne službe na svim razinama. Ima je i u gospodarstvu, posebno u velikim tvrtkama, koje teže političkoj moći i utjecaju. • korupcija je most između politike, vlasti i gospodarstvai samog organiziranog kriminala → korupcija je srce organiziranog kriminala, on je potiće, ona njega hrani

40. Korupcija se susreće kod svih oblika djelovanja organiziranog kriminaliteta → onoga pretežno mafijaškog tipa, onoga usredotočenog više na državnu vlast, politiku i javne službe te onoga više orijentiranog na ekonomsko-financijski sektor (tri kategorije koje nisu jedine i koje nisu bez međusobne veze) uvlačeći ih u nezakonitosti i malverzacije radi postizanja koristi, povlastica, stjecanja prioriteta, kod različitih operacija: fiskalnih, carinskih, poreznih, burzovnih i dr. → korupcija biva i stranačko-politička, i državna, birokratska, kao sprega vlasti i zainteresiranih organizacija • tu se susreće i pojava tzv. lobija, u čijem djelovanju nekad nije čista, jasna crta kad je jedna njihova djelatnost dozvoljena, a kad počinje korupcija → radi se o prodaji utjecaja, intervencijama s ciljem da se utječe direktno ili posredno na javne mjere, poteze i rješenja u svim područjima u korist lobiranog

41. PRANJE NOVCA • Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom → odnosi se na nezakoniti prihod (ne samo novac) čime je obuhvaćena cjelokupna imovinska korist stečena kaznenim djelom • prema klasičnom modelu postupak pranja novca odvija se u tri glavne faze: 1. ulaganje gotova novca (placement stage) → uvlačenje prljavog novca u regularni optjecaj, 2. stvaranje zbrke ili podvaljivanje (layering stage) → poduzimanje niza uzastopnih financijskih transakcija kako bi se u računovodstvu prikrili dokazi o stvarnom porijeklu novca 3. integracija(integration stage) → vraćanje novca u regularne gospodarske tokove kako bi mu se dao privid legalnosti.

42. čl. 265. KZ → pranje novca ima dva oblika: sakrivanje podrijetla imovinske koristi (tzv. ”prekrivanje velom”) → kaznit će se tko prikriva pravu prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenošenje te postojanje prava, odnosno vlasništva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom, a teži oblik je pranje novca u financijskom ili drugom poslovanju → inkriminacija prikrivanja ili maskiranja • Drugi je oblik stjecanje ili uporaba (tzv. kazneno djelo stjecanja), → tko imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi. • St. 1. čl. 265. sada je tako definirano da je moguć stjecaj pranja novca s predikatnim kaznenim djelom, dakle radnje prikrivanja može počiniti i počinitelj predikatnog kaznenog djela koji će u tom slučaju odgovarati i za predikatno djelo i za pranje novca. To je opravdano jer se tim kaznenim djelima štite različiti zaštitni objekti → slučaj Kalebić kao prikrivanje koristi pribavljene vlastitom kriminalnom djelatnošću.

43. naglašeno preventivno → široko postavljena kriminalna zona → kažnjivo je i pranje novca u slučaju u kojem počinitelj postupa nehajno u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom: kažnjavanje i u slučaju kad je osoba mogla i morala znati da imovinska korist potječe iz kaznenog djela, dakle i kad nije postupala s dužnom pažnjom. • Čl. 87. st. 22. → pojam imovinske koristi od kaznenog djela: neposredna imovinska korist, imovinu u koju je transformirana ili konvertirana neposredna imovinska korist i svaka druga korist koja je dobivena od njih • U procesu pranja novca posebnu ulogu imaju banke → mogu biti uvučene mimo svoje volje, ali mogu voditi i dodatne poslove ili se čak isključivo baviti takvim poslovima → krimin. udruž. imaju gotov novac, kojemu onda dodatnim operacijama prikrivaju podrijetlo, a onda ga odobravanjem kredita ili izdavanjem čekova, akreditiva, mjenica i dr. sredstava plaćanja vraćaju u normalne gospodarske tokove

44. Aktivnosti i dokumenti međunarodnih organizacija u suprotstavljanju organiziranom kriminalu • kriminal koji ima značajke tzv. transnacionalnog kriminala → posebno upozoreno već u raspravi na V. kongresu UN-a za sprečavanje kriminala i postupanje s počiniteljima kaznenih djela (Ženeva, 1975) • kriterij po kojem se može smatrati da neko djelo spada u transnacionalni kriminal → radi se o takvim kaznenim djelima koja na bilo koji način imaju bilo koji međunarodni element → npr. počinitelj je stranac, djelo je počinjeno na teritoriju više država, i dr. • ovom pojmu kaznenog djela s elementom inozemnosti kada je ono i rezultat organiziranog djelovanja pridaje se posebno značenje i drži se naročito pogibeljnim za svaku državu → za takav krajem XX. stoljeća gotovo masovno izražen fenotip kriminala ustalio se naziv: transnacionalni organizirani kriminal

45. ”Napuljskoj političkoj deklaraciji o globalnom planu djelovanja protiv organiziranog transnacionalnog kriminala” (1994) • Opća skupština UN usvojila je Rezoluciju 49/159 iz 1994. → konstatira da je organizirani transnacionalni kriminal od velike važnosti za sve zemlje i da je zbog toga potrebna odgovorna i cjelovita reakcija međunarodne zajednice • izvještaj glavnog tajnika UN (1996) → djelovanje organiziranog kriminala postalo je sigurnosno pitanje koje prelazi granice domaćih prava i institucija • X. Kongres UN za sprečavanje kriminala i postupanje s počiniteljima kaznenih djela (2000) → usvojena Deklaraciji (”Bečka deklaracija”) o svjetskom problemu kriminalnih aktivnosti koje se odnose na sve oblike organiziranog kriminala a osobito na: a) trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom, b) krijumčarenje ljudi koji se preseljavaju (migranti), c) nedozvoljenu trgovinu oružjem i d) korupciju

46. Konvencija UN o transnacionalnom organiziranom kriminalu sa dva protokola (Protokolom za prevenciju i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom i Protokolom protiv krijumčarenja ljudi kopnom, morem i zrakom) → na Konferenciji u Palermu (2000.) potpisali najviši predstavnici preko 120 država članica → ima za cilj obvezati sve države da propišu kao kazneno djelo djelovanje svake organizirane kriminalne skupine od najmanje tri osobe koje su se udružile radi počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela (propisana kazna četiri godine zatvora ili više) ili kaznenih djela pranja novca, korupcije, trgovine ljudima i ilegalne migracije ljudi s namjerom pribavljanja izravne ili neizravne financijske ili bilo koje druge materijalne koristi • stupila je na snagu u odnosu na RH 2003.

47. SADRŽAJ KONVENCIJE • Organizirana zločinačka grupa • Inkriminiranje sudjelovanja u organiziranoj zločinačkoj grupi, pranje novca, korupcija • Oduzimanje i privremeno oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom organiziranog kriminaliteta • Nadležnost • Međunarodna suradnja • Zaštita svjedoka • Pomoć žrtvama • Izobrazba i tehnička pomoć • Prevencija

48. »Organizirana zločinačka grupa« znači strukturiranu grupu od tri ili više osoba, koja postoji tijekom određenog razdoblja i djeluje složno s ciljem počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela ili kaznenih djela utvrđenih na temelju ove Konvencije, a u svrhu izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi; • »Teško kazneno djelo« znači ponašanje koje predstavlja kazneno djelo kažnjivo maksimalnim lišavanjem slobode u trajanju od najmanje četiri godine ili težom kaznom; • » Strukturirana grupa« znači grupu koja nije slučajno okupljena radi neposrednog počinjenja kaznenog djela i koja ne treba imati formalno utvrđene uloge svojih članova, trajnost članstva ili razrađenu strukturu; • »Imovina« znači imovinu svake vrste, bez obzira je li materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, ili se radi o pravnim ispravama koje dokazuju vlasnštvo ili neko pravo nad takvom imovinom; • »Korist od kaznenog djela« znači svaku imovinu koja proizlazi ili je pribavljena, izravno ili neizravno, počinjenjem kaznenog djela;

49. Konvencija se primjenjuje na sprječavanje, istragu i progon: (a) kaznenih djela utvrđenih na temelju članaka 5. 6. 8. i 23. Konvencije; i (b) teškog kaznenog djela iz članka 2. Konvencije; kada je kazneno djelo transnacionalne prirode i uključuje organiziranu zločinačku grupu • kazneno djelo je transnacionalne prirode: (a) ako je počinjeno u više od jedne države; (b) ako je počinjeno u jednoj državi, ali se značajan dio njegove pripreme, planiranja, uputa ili kontrole odvijao u drugoj državi; (c) ako je počinjeno u jednoj državi, ali uključuje organiziranu zločinačku grupu koja se bavi zločinačkim djelovanjem u više od jedne države; ili (d) ako je počinjeno u jednoj državi, ali ima značajne posljedice u drugoj državi.

50. INKRIMINIRANJE SUDJELOVANJA U ORGANIZIRANOJ ZLOČINAČKOJ GRUPI → dogovor s jednom ili više drugih osoba da se počini teško kazneno djelo u svrhu koja se izravno ili neizravno odnosi na stjecanje financijske ili druge materijalne koristi → radnja osobe koja, znajući za cilj ili općenitu zločinačku aktivnost organizirane zločinačke grupe ili njezinu namjeru da počini predmetna kaznena djela, aktivno sudjeluje u: a. zločinačkim aktivnostima organizirane zločinačke grupe; b. drugim aktivnostima organizirane zločinačke grupe, znajući da će njezino sudjelovanje doprinijeti ostvarivanju gore opisanog zločinačkog cilja; → organiziranje, upućivanje na, pomaganje pri, poticanje na, olakšavanje ili savjetovanje radi počinjenja teškog kaznenog djela koje uključuje organiziranu zločinačku grupu.