Međunarodni standardi u području sigurnosti gradova i prevencije kriminaliteta

1. Međunarodni standardi u području sigurnostigradova i prevencije kriminaliteta Teorija i praksa Ujedinjenih naroda i Europske unije

2. Milenijska deklaracija UN-a Prihvaćena od strane 189 zemalja potvrđuje predanost zemalja članica temeljnim vrijednostima: "Određene temeljne vrijednosti smatramo bitnima za međunarodne odnose u dvadesetprvome stoljeću [...]Muškarci i žene imaju pravo živjeti i podizati svoju djecu u dostojanstvu, bez gladovanja i straha od nasilja, tlačenja ili nepravde. Demokratska uprava u kojoj je omogućeno sudjelovanje pučanstva i koja se temelji na njegovoj volji najbolje osiguravaju ta prava.

3. Rezolucije ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a vezane za prevenciju kriminaliteta • Rezolucija ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a 2003/26 o prevenciji urbanog kriminaliteta ukazuje na potrebu uravnoteženog i integriranog pristupa prevenciji i sprječavanju urbanog kriminaliteta, uključujući i uzroke kao što su siromaštvo, socijalna marginalizacija i socijalna isključivost te nedostatak prilika i sadržaja za mlade. Strategije prevencije kriminaliteta, programi i aktivnosti trebaju biti utemeljeni na široj, rodno osjetljivoj/uvjetovanoj, multidisciplinarnoj, dokazima utemeljenoj praksi. • Rezolucija ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a 2006/20 o standardima i normama prevencije kriminaliteta u kojoj se prepoznaju potrebe za postizanjem uravnoteženog pristupa između prevencije kriminaliteta i kazneno- pravnog sustava te daljnje razvijanje inicijativa za prevenciju kriminaliteta

4. Rezolucije ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a vezane za prevenciju kriminaliteta • Rezolucija ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a 2007/12 o Strategiji Ureda UN-a za borbu protiv droga i kriminaliteta za period od 2008.- 2011. u kojoj prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici proizlazi kao jedno od područja interesa • Rezolucija ekonomskog i socijalnog Vijeća UN-a 2008/24o jačanju prevencije urbanog kriminaliteta- integrirani pristup; rezolucija potiče države članice da integriraju prevenciju kriminaliteta u sve relevantne socijalne i gospodarske politike i programe kako bi se efektivno ukazalo na uvjete iz kojih kriminalitet i nasilje mogu proizaći

5. Smjernice UN-a za prevenciju kriminaliteta 2002 Kroz UN-ove smjernice navedeni su osnovni principi na kojima bi se trebala temeljeti prevencija kriminaliteta: • Upravljanje od strane Vlade Sve razine vlasti trebale bi biti involvirane u izradu djelotvornih strategija prevencije kriminaliteta te instucionalnih okvira za njihovu implementaciju i nadzor. • Socijalno- ekonomski razvoj i socijalna uključenost Prevencija kriminaliteta trebala bi biti integrirana u relevantne socijalne i ekonomske politike i programe obračajući pažnju na strategije koje se odnose na zaposlenost, edukaciju, zdravstvo, urbano planiranje, socijalnu marginalizaciju i socijalnu isključivost. Posebna pažnja trebala bi se posvetiti lokalnim zajednicama, obilteljima, djeci i mladima. • Suradnja/partnerstvo Suradnja i partnerstvo čine sastavni dio prevencije kriminaliteta, uzimajući u obzir široki spektar uzroka kriminaliteta te potrebnu stručnost i odgovornost pri uočavanju kriminaliteta i provođenju prevencije. To uključuje partnerstvo između relevantnih ministarstava, vlasti, lokalnih vlasti i organizacija, nevladinih organizacija, privatnog sektora i građana.

6. Smjernice UN-a za prevenciju kriminaliteta 2002 • Održivost/odgovornost Prevencija kriminaliteta zahtjeva adekvatne resurse, uključujući financiranje aktivnosti i struktura kako bi se postigla dosljednost. Potrebno je osigurati odgovornost i stručnost kod određivanja projekata, aktivnosti, financiranja, implementacije i evaluacije postignutih rezultata. • Baza znanja/Znanje utemeljeno na iskustvu Strategije, politike, programi i aktivnosti vezani za prevenciju kriminaliteta trebaju se bazirati na širem, multidisciplinarnom znanju o problemima kriminaliteta, višestrukim uzrocima, praksi utemeljenoj na dokazima te praksi koja je obečavajuća. • Ljudska prava/Vladavina prava/Kultura zakonitosti Vladavina prava i ljudska prava kao priznati međunarodni instrumenti koje su zemlje članice obvezne poštovati moraju također biti zastupljeni i u prevenciji kriminaliteta. Kultura zakonitosti mora biti aktivno promovirana i kroz prevenciju kriminaliteta. • Međuzavisnost Nacionalne strategije prevencije kriminaliteta trebaju, gdje je to moguće, uzeti u obzir i veze između lokalnih problema kriminaliteta kao i međunarodnog organiziranog kriminaliteta. • Diferencijacija Srategije prevencije kriminaliteta trebale bi, gdje je to moguće, obratiti pažnju i na različite potrebe muškaraca i žena te posebne potrebe ranjivih pripadnika društva.

7. Prevencija kriminaliteta u EU • Ugovor iz Amsterdama od svibnja 1999. godine, članak 29. „ Unija ima za cilj građanima osigurati visoku razinu zaštite na području slobode, sigurnosti i pravde“. Prevencija kriminaliteta jedno je od sredstva za ostvarenje gore navedenog cilja. • Očitovanje komisije Vijeću Europskog parlamenta o prevenciji kriminaliteta u EU (COM(2004) 165)(2004/C 92/02) Odluka Vijeća od 28. svibnja 2001 o formiranju Europske mreže za prevenciju kriminaliteta (2001/427/JHA) u kojima su razjašnjeni koncepti prevencije kriminaliteta, preventivnih mjera i aktivnosti

8. Prevencija kriminaliteta u EUKoncept prevencije kriminaliteta U svrhu ovakvog očitovanja, komisija je predložila korištenje definicije prevencije kriminaliteta prezentirane u Odluci Vijeća od svibnja 2001. godine pri osnivanju Europske mreže za prevenciju kriminaliteta (EUCPN) • „Prevencija kriminaliteta pokrivat će sve mjere koje su usmjerene na smanjenje kriminaliteta i osjećaj nesigurnosti kod građana, kvalitativne i kvantitativne mjere, bilo kroz direktno otkrivanje kriminalnih aktivnosti, ili kroz politike i intervencije usmjerene na smanjenje potencijala i mogućih uzroka kriminaliteta. Uključuje zajednički rad vlade, relevantnih institucija, agencija za provođenje zakona, lokalnih vlasti, specijaliziranih institucija, privatnog sektora, nevladinog sektora, znanstvenih institucija, istraživačkih institucija, podržanih od strane medija.“

9. PRAKSA, PRAKSA, PRAKSA

10. Diadema, BRAZILPolitika javne sigurnosti • 350, 000 stanovnika • Visoke stope ubojstva • Od 2000,lokalne vlasti Diademe razvile su holističke strategije sa velikim rasponom inicijativa kako bi se smanjile stope nasilja u gradu • 2002. godine, grad je počeo s implementacijom zakona (tzv. “suhi zakon”) kojim se propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata, barova do 23.00. sati osim u slučaju ukoliko zatraže posebnu dozvolu • Projekt integriranog operativnog menadžmenta- zajednička inicijativa općinskih komunalnih redara i državne policije koji su zaduženi za nadzor vozila, ugostiteljskih objekata, napuštenih gradskih objekata i drugih potencijalno rizičnih prostora • Projekt skupine anđeli- inspiriran od strane francuske policije; lokalne patrolegrađana za izgradnju sigurnih kvartova. Grad je također investirao u ugradnju video nadzora kako bi se nadgledala specifična područja sa visokom stopom kriminaliteta

11. Diadema, BRAZILPolitika javne sigurnosti • Projekt “Adolescenti naučnici” – cilj projekta je osiguranje praktičnog radnog znanja za mlade od 14.-15.godine koji žive u kvartovima visoke stope kriminaliteta • Projekt – “Klub za vrijeme školskih praznika” (Clubinho de Férias) – izgradnja odnosa između policije i mladih kroz organizirana natjecanja i aktivnosti u kvartovima tijekom školskih praznika. • Projekt “Razoružanje djece” – zamjena plastičnih igračaka- oružja za stripove i knjige • Projekt doživotnog učenja- tečaj u trajanju od 6. mjeseci o prevenciji konzumiranja sredstava ovisnosti koji provode policijski službenici • Dodatne mjere- reorganizacija općinskih komunalnih redara ( treninzi, edukacija..) osnivanje službe socijalne zaštite • Projekt mapiranja kriminaliteta tzv. Sigurnosne mape

12. Diadema, BRAZILPolitika javne sigurnosti REZULTATI • Smanjenje nasilnog ponašanja – ubojstva, razbojništvo • Stopa ubojstva se smanjila za 57.07%; razbojništvo je smanjeno za 15.87% PARTNERI • Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, organizacije civilnog društva, lokalne vlasti, građani

13. BELGIJASprječavanje provala kroz korištenje tehno-prevencije • Belgija - zadnjih par godina problemi s provalama • Sprječavanje provala jedan od prioriteta Vlade i policije • MUP je započeo s implementacijom akcijskog plana o tehno-prevenciji što uključuje zapošljavanje stručnjaka s područja tehno-prevencije (CTP) • Stručnjaci- besplatni savjeti o sigurnosti; izrada pisanih studije zgrada, analiza specifičnih slabosti i predlaganje rješenja • Pružaju organizacijsku, tehničku i arhitektonsku potporu • Educirani su od strane policije; mogu biti predstavnici lokalnih policijskih službi ili osoblje iz grada /zajednice • Nisu vezani s privatnim tvrtkama; savjetni objektivni i neovisni • Predlažu posebne vrste, vrata, prozora, brava, predlažu tvrtke koje raspolažu navedenim proizvodima , a na građanima je da odaberu tip i marku proizvoda

14. BELGIJASprječavanje provala kroz korištenje tehno-prevencije REZULTATI Trenutno, registrirano je i priznato od strane MUP-a oko 900 stručnjaka za tehno-prevenciju Statistike o kriminalitetu ukazuju na jasan pad kaznenih djela provale Savjeti stručnjaka imali su utjecaja na subjektivni i objektivni osjećaj sigurnosti građana PARTNERI Policija, građani, lokalne vlasti, privatni sektor- tvrtke

15. Program UNDP-a u Republici Hrvatskoj • MUP i UNDP započeli su zajedničku suradnju 2006. kroz četiri pilot projekta „Razvoj sigurnosti u zajednici“ u četiri različite županije • Projekti u zajednici u Vukovaru, Bjelovaru, Varaždinu i Čakovcu bavili su se problemima sigurnosti na lokalnoj razini • Kriteriji za provođenje projekta • Istraživanje javnog mnijenja u 3 zajednice (istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete s centralne lokacije na uzorku od 1000 stanovnika starih 15 i više godina) • Podaci su prikupljeni početkom lipnja 2007 godine. • Vijeća za prevenciju kriminaliteta su bila od presudne važnosti u analizi njihovih zajednica i prepoznavanju rješenja.

16. Program UNDP-a u Republici Hrvatskoj BJELOVAR, VARAŽDIN I VUKOVAR • Prisutnost droge i alkohola te maloljetnička delinkvencija, prometne nezgode + posjedovanje oružja (Vukovar) procijenjeni su kao najvažniji problemi • Nesigurna mjesta – parkovi; mračne , neosvijetljene ulice i igrališta, mračne zgrade Sigurnost građanima pridonijela bi: a.) Bolja suradnja institucija (policija, državno odvjetništvo, sudovi, Centri za socijalnu skrb, zdravstvene institucije) b.) Suradnja građana s policijom c.) Bolja rasvjeta, ceste, nogostupi d.) Više policajaca na ulicama ( Bjelovar, žene)

17. Program UNDP-a u Republici Hrvatskoj REZULTATI • Vukovarsko-srijemska dječje igralište sa spravama za djecu s posebnim potrebama, rasvjeta za dječje igralište, skate- park • Međimurska web stranice za kontakt policajce na portalu hr.skole, kampanja “Alkohol nije cool” • Varaždinska centar za kreativnu industriju u staroj vojnoj pekari • Bjelovarsko-bilogorska poligon za bicikliste i motocikliste

18. Nacionalno istraživanje javnog mnijenja o percepciji sigurnosti građana, postupanja policije te suradnji između policije i lokalne zajednice MUP&UNDP Nešto više od polovice građana procjenjuje količinu kriminala i količinu remećenja javnog reda malom u svom mjestu stanovanja Građani u najvećoj mjeri policiji prijavljuju krađu automobila, te provalu ili pokušaj provale u stan ili kuću U najmanjoj mjeri policiji se prijavljuje silovanje financijske prijevare i fizičke napade. Građanima najveći problem predstavljaju nedisciplinirani i drski vozači, te osobe pod utjecajem alkohola, a najmanji problem predstavljaju prosjaci Građanima u najvećoj mjeri problem predstavljaju pogrešno i nepropisno parkirana i zaustavljena vozila Građani RH-a se u najmanjoj mjeri susreću s prostitucijom, te s napuštenim zgradama gdje se sakupljaju beskućnici

19. Nacionalno istraživanje javnog mnijenja o percepciji sigurnosti građana, postupanja policije te suradnji između policije i lokalne zajednice MUP&UNDP Među građanima se nije pokazao strah i osjećaj nesigurnosti kada se nalaze sami noću u svome stanu ili kući (93% se osjeća sigurno) ili kada se noću sami kreću po susjedstvu (86% ih se osjeća sigurno). Oko polovice građana (57%) smatra da se može zaštititi od fizičkog napada, te da može zaštititi svoju imovinu (60%). Ranije naveden osjećaj sigurnosti i mogućnost zaštite potvrđuje i činjenica da je samo 18% građana poduzelo mjere zaštite od fizičkog napada ili napada na svoju imovinu Međutim, 1/3 razmišlja o mogućnosti poduzimanja zaštitnih mjera Zaštitne mjere se u najvećem postotku odnose na ne nošenje većih količina novaca sa sobom, psa čuvara ili na protuprovalna vrata.

20. Unaprjeđenje rada na izgradnji sustava prevencije kriminalitetaMUP&UNDP Rezultat 1. Uspostava koordinacijske jedinice za prevenciju kriminaliteta u Ravnateljstvu policije uz tehničku i stručnu potporu UNDP-a i njezine aktivnosti Rezultat 2. Unaprjeđenje rada i razvoj sustava prevencije kriminaliteta Rezultat 3.Uspostavljanje i osnaživanje sustavnog modela rada Vijeća za prevenciju kriminaliteta Rezultat 4. Institucionalna podrška, obrazovanje i vidljivost modela djelovanja policije u zajednici