Korovi u strnim itaricama i suzbijanje

1. Korovi u strnim �itaricama i suzbijanje

2. Znacaj korova u strnim �itaricama Direktne �tete: oduzimaju �itaricama hranjiva, vodu, svjetlo, prostor nad tlom i u tlu Indirektne �tete: ote�avaju �etvu, domacini su raznih bolesti kulturnog bilja, izazivaju alergije itd,povecavaju vlagu u usjevu Strne �itarice � kulture gustog sklopa �lak�e se nadmecu s korovima � iznimno moguc uzgoj �itarica i bez suzbijanja korova Kriticno razdoblje zakorovljenosti strnih �itarica �pocetak do kraja busanja ili sredina busanja do pocetka vlatanja

3. Vrste korova u �itaricama Osim zobi, vecinu �itarica sijemo u jesen Korovi uvijek prilagodeni kulturi � ozima kultura � ozimi korovi, Vecina korova u �itaricama nicu u jesen iako mogu nicati i u proljece Korove u �itaricama mo�emo podijeliti na: Jednogodi�nje �irokolisne Jednogodi�nje trave Vi�egodi�nje �irokolisne Vi�egodi�nje trave

4. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Cekinjasta brocika, broc, macak Galium aparine

5. Cekinjasta brocika, macak Galium aparine Jedan od naj�tetnijih korova ozimina Penje se i omotava oko �itarice 20 � 30 biljaka po m2 prepolovi prinos p�enice Sjeme po masi i obliku slicno sjemenu �itarice � te�ko se odvaja U vrijeme �etve Galium jo� zelen �povecava vlagu zrna i ote�ava �etvu Nice uglavnom u jesen

6. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Prava kamilica Matricaria chamomilla

7. Prava kamilica Matricaria chamomilla Nice tijekom cijele godine, ne�to vi�e u jesen Jakog habitusa U vrijeme �etve zelena i u punoj cvatnji � ote�ava �etvu Sjeme zadr�ava klijavost u tlu cijeli niz godina

8. Poljski jarmen Anthemis arvensis Slican kamilici po habitusu i �tetnosti, ali rjedi

9. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Srednja mi�jakinja Stellaria media

10. Srednja mi�jakinja Stellaria media Vrlo cest korov u strninama Veliki potro�ac du�ika Kratak period od nicanja do plodono�enja � ima vi�e generacija god Veliki broj sjemenki po biljci � 2000 do 15000 Javlja se cijele godine, ali osjetljiva na su�u

11. Perzijska cestoslavica Veronica persica Br�ljenasta cestoslavica Veronica hederifolia Obje vrste jaki kompetitori prema du�iku

12. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Grimizna (crvena) mrtva kopriva Lamium purpureum

13. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Pjegasti dvornik Polygonum persicaria Kiselicasti dvornik Polygonum lapathifolium

14. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Modri razlicak Centaurea cyanus

15. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Divlji mak Papaver rhoeas

16. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Poljska goru�ica Sinapis arvensis Divlja repica Raphanus raphanistrum

17. Jednogodi�nji �irokolisni korovi �itarica Pastirska torbica Capsella bursa pastoris

18. Jednogodi�nje trave Gradom i izgledom slice �itaricama, jer spadaju u istu porodicu Najva�nije: slakoperka(Apera spica venti), mi�ji repak (Alopecurus myosuroides), divlja (Avena fatua) i ludovikova zob (Avena ludoviciana) Sve, osim divlje zobi nicu u jesen i rano konkuriraju �itaricama

19. Jednogodi�nje trave Obicna slakoperka Apera spica venti Najva�nija korovska trava u oziminama Nice rano u jesen i dobro nabusava

20. Jednogodi�nje trave mi�ji repak Alopecurus myosuroides

21. Jednogodi�nje trave Divlja zob Avena fatua

22. Jednogodi�nje trave Ludovikova zob Avena ludoviciana

23. Vi�egodi�nji �irokolisni korovi Nicu kasnije u proljece i najvecu biljnu masu posti�u u vrijeme �etve Znacajni kompetitori ili ote�avaju �etvu Najva�niji: Osjak Cirsium arvense Slak Convolvulus arvensis Ladole� Convolvulus sepium Svinjak Sonchus arvensis Gavez Symphytum officinale

24. Vi�egodi�nji �irokolisni korovi Poljski osjak Cirsium arvense Najva�niji vi�ekodi�nji �irokolisni korov u �itaricama 30 biljaka po m2 prepolovi prinos

25. Vi�egodi�nji �irokolisni korovi Poljski slak Convolvulus arvensis Uzrokuje polijeganje i ote�ava �etvu

26. Vi�egodi�nje trave Najva�nija pirika Agropyron repens Nice kasnije u proljece, maksimum razvoja pred �etvu Znatno utjece na prirod, ote�ava rad kombajna

27. Mogucnosti suzbijanja korova u �itaricama Indirektne mjere: Plodored Pravilna obrada i priprema tla Sjetva cistog i doradenog sjemena Direktne mjere: Mehanicke � neprikladne za usjeve gustog sklopa (drljace) Herbicidi

28. Rokovi primjene herbicida u �itaricama Nakon sjetve a prije nicanja kulture (pre-emergence) Nakon nicanja kulture (post-emergence) u jesen Nakon nicanja kulture (post � emergence) u proljece

29. Primjene herbicida nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) Rezidualni � perzistentni herbicidi �irokog spektra djelovanja Prednosti roka: jednostavnost primjene Nedostaci: tretiranje napamet konkurencija korova jo� ne postoji, nije moguce suzbiti vi�egodi�nje korove

30. Primjena herbicida nakon nicanja kulture (post-emergence) u jesen Od faze tri lista do pojave mrazeva � kod kasnije sjetve rokovi vrlo kratki ili ih niti nema Herbicidi djeluju i preko lista korova � moguce koristiti manje doze

31. Primjena herbicida nakon nicanja kulture (post-emergence) u proljece Primjena u kriticnom razdoblju zakorovljenosti �pocetak do kraj busanja Moguce suzbiti i vi�egodi�nje korove Problemi: Va�na faza razvoja �itarica - vecina herbicida do kraja busanja, manji broj herbicida i kasnije Ne tretirati kod niskih nocnih i jutarnjih temperatura-minimum 5C Vecina herbicida registrirana za p�enicu, manje za jecam, najmanje za zob � najosjetljivija je na herbicide