DROGA Dobro je znati!!!

1. DROGADobro je znati!!!

2. Što su droge? • Droge su različite prirodne ili kemijske sintetizirane tvari koje unesene u organizam mogu prouzročiti vrlo različita tjelesna i psihološka djelovanja: - Djeluju na središnji živčani sustav - Smanjuju osjet boli - Uzrokuju pospanost ili budnost ili halucinacije - Uzrokuju smetnje u moždanim funkcijama, mišljenju, ponašanju, zapažanju, mijenjanju raspoloženja - Pri duljem uzimanju mogu stvoriti ovisnost te dovesti do teških duševnih i zdravstvenih poteškoća

3. Što je ovisnost? • Ovisnost je stanje – nekad tjelesno, nekad psihičko koje se javlja kod posljedica međudjelovanja između živog organizma i droge. Karakterizirano je ponašanjem i drugim promjenama koje uvijek uključuju prisilu da se droga i dalje uzima, bilo zbog poželjnih učinaka bilo zbog patnje koju uzrokuju ako se prestane uzimati.

4. KRATAK PREGLED OPOJNIH SREDSTAVA I NJIHOVOG DJELOVANJA

6. MOGUĆA OBILJEŽJA PREPOZNAVANJA NARKOMANA POČETNIKA • Teškoće u školi i roditeljskom domu (osoba gubi volju za školom i sukobljava se sa starijima). • Naglo se prekidaju prijateljstva, osoba postaje razdražljiva, naglo mijenja raspoloženja te nakon razdražljivog stanja postaje apatična i ravnodušna. • Pojačano se znoji, koža je naježurena, ruke dršću, ima česte proljeve, upaljene rubove usana, stalno je umorna i pospana. • Zjenice oka jako su proširene ili sužene. • Javljaju se jake glavobolje i vrtoglavice.

7. MOGUĆA OBILJEŽJA PREPOZNAVANJA KRONIČNOG NARKOMANA • Zapušten i neuredan izgled, smanjena radna sposobnost. • Nezanimanje za zbivanja oko sebe. • Nosi odjeću dugih rukava i ljeti kako bi prikrio ubodne rane na podlaktici. • Ubodne rane očite su i na nadlaktici, gornjem dijelu šake, potkoljenici, gornjem dijelu stopala, vratu… • Mijenjaju se navike spavanja, »živi noću, spava danju«. Teško se budi. • Sklon je krađama, provalama i pljačkama.

8. DROGA JE DEFINITIVNO »IN« • Sudeći po iskazima adolescenata, ponuda droga je obilna, raznovrsna i »distributivna mreža« pokriva sva mjesta okupljanja mladih. • Iako većina mladih zazire od tzv. »teških droga«, duhan alkohol i marihuana snažno su inkorporirani u društvene rituale mladih. • Nažalost moramo ustvrditi da strah od droge slabi iz naraštaja u naraštajte adolescenti stječu sve ranije prva iskustva s drogom.

9. SVE SU DROGE BRAĆA I SESTRE, A IMAJU I ROĐAKE! Znanstvenim istraživanjima utvrđena je međusobna povezanostzloporaba različitih vrsta psiho-aktivnih tvari te povezanost drogiranja i ostalih oblika devijantnog ponašanja: • Pušači duhana (kao skupina) pokazuju veću sklonost konzumiranju ostalih droga odnepušača;

10. Među ljubiteljima alkohola nalazimo znatno više pušača i pobornika teških droga nego među adolescentima koji ne piju. • Utvrđen je vremenski slijed u zloporabi različitih vrsta droga. Drogiranju skloniji adolescenti ulaze u svijet opojnih tvari kroz alkohol i duhan, slijedi marihuana, tek onda ostale ilegalne droge. • Adolescenti koji ne pokazuju sklonost za duhan i alkohol vrlo rijetko će posegnuti za ilegalnim drogama.

11. Veza droga – socijalno devijantno ponašanje funkcionira slično vezi droga – droga: • Adolescenti skloni zloporabi droga češće su skloni devijantnim obrascima prilagodbe. • Unutar populacije konzumenata devijantniji su oni s višim stupnjem konzumacije.

12. Varijable koje nemaju izravnu vezu s ulaskom u svijet droge • Bračni status roditelja • Radni status roditelja • Brojnost obitelji, redoslijed rođenja • Vrsta škole • Kvaliteta odnosa s vršnjacima • Zadovoljstvo samim sobom

13. VARIJABLA biološki status roditelja obrazovni status roditelja materijalni status roditelja sklonost roditelja duhanu i alkoholu ČIMBENICI RIZIKA oba roditelja umrla viša i visoka stručna sprema ekstremno siromaštvo, ekstremno bogatstvo otac puši, otac pije U POTRAZI ZA UZROCIMA!

14. kvantitativni aspekti odgoja stupanj strogosti u odgoju sklad odnosa adolescent-roditelj sklad odnosa među roditeljima odnos prema stegovnim normama slaba prisutnost majke, slaba prisutnost oca pretjerana popustljivost majke, pretjerana popustljivost oca, pretjerana strogost oca loš odnos s majkom, loš odnos s ocem loši međusobni odnosi roditelja neopravdani sati, kršenje stegovnih normi

15. školski uspjeh odnos s nastavnicima socijalno devijantno ponašanje Seksualnost religioznost poteškoće u prilagodbi loše ocjene, ponavljanje razreda nezadovoljstvo nastavnicima sklonost devijantnom ponašanju rana seksualnost, česte promjene partnera nereligioznost česta potreba za stručnom pomoći

16. sustav vrijednosti štetnost droga stav prema tzv. lakim drogama znanje o drogama hedonizam, egoizam, egocentrizam niska percepcija štetnosti droga pozitivan (umjereno negativan) stav »korisnička« znanja zablude o drogama

17. VISOK OBRAZOVNI STATUS RODITELJA KAO ČIMBENIK RIZIKA Premda je suludo izravno dovoditi obrazovni status roditelja u svezu s ovisnošću adolescenata moramo ustvrditi da neizravna veza ipak postoji. Možemo je objasniti razlikom u stilovima odgoja obrazovanih i neobrazovanih roditelja.

18. SKLONOST OCA PUŠENJU I PIJENJU KAO RIZIČN ČIMBENIK: • Argument za ovu tvrdnju počiva u opće prihvaćenoj tezi učenja po »modelu« po kojoj je otac jedan od ključnih modela (uzora) u psihosocijalnom razvoju djeteta. • Majke, osim što se rjeđe drogiraju, manje su važan model identifikacije.

19. NEPOŠTIVANJE AUKTORITETA KAO I NEZADOVOLJSTVO AUKTORITETOM KAO ČIMBENIK RIZIKA - Nezadovoljstvo auktoritetom koje je trajno obilježje odnosa (a ne trenutačni afekt), ne osigurava normalan emocionalni ni socijalni razvoj pa je stoga za očekivati poteškoće u razvoju i prilagodbi adolescenata.

20. STUPANJ STOGOSTI U OBITELJI I MEĐUSOBNI ODNOSI RODITELJA KAO ČIMBENIK RIZIKA • Iz doživljaja emocionalnog nesklada u obitelji proizlaze frustracije i poteškoće adolescenata u emocionalnim relacijama uopće. - Doživljaj roditelja kao prestrogih ili, pak, preblagih rezultira slabim sustavom samokontrole kod adolescenata što predstavlja opasnost za put u svijet droge.

21. ULOGA RODITELJA • Djelotvorni roditeljski postupci : • Mladi koji od roditelja uče o štetnim posljedicama uporabe sredstava ovisnosti u manjem su riziku od uzimanja droga. Od roditelja se, dakle, očekuje da jasno izraze svoje mišljenje o sredstvima ovisnosti. • Poželjno je da roditelj razgovara s djetetom o njegovom stajalištu o drogama. • Roditelji nipošto ne bi smjeli pretjerano kritizirati, moralizirati ni obilježavati dijete. • Da bi smanjili rizik neprihvatljivog ponašanja u koje spada i zloporaba droga, roditelji moraju od ranog djetinjstva koristiti pozitivnu stegu.

22. Roditelji moraju poticati samostalnost i odgovorno ponašanje djeteta. • Roditelji moraju pomoći djetetu da prevlada negativne utjecaje vršnjaka. • Roditelji moraju razviti kod djeteta osjećaj pripadnosti, prihvaćanja i ljubavi. • Roditelji moraju djetetu pružiti podršku, povjerenje, zajedništvo i sigurnost. • Roditelj mora podariti djetetu pozitivne vrijednosti. ULOGA RODITELJA JE ODGAJATI DJECU I NAUČITI IH POŠTOVATI SEBE I DRUGE!!!

23. Nedjelotvorni roditeljski postupci Kad roditelji posumnjaju da dijete uzima neka sredstva Ovisnosti, postupaju najčešće nedjelotvorno: • Obuzme ih panika • Poriču problem • Stajališta oca i majke su neujednačena • Nameću sebi ili djetetu osjećaj krivnje • Nemoćni su i problem pokušavaju riješiti potkupljivanjem • Ignoriraju, prešutno toleriraju i dopuštaju

24. MJESTO RODITELJA U PREVENCIJI OVISNOSTI • Jasno izraženo negativno stajalište o drogama • Otvorena i trajna komunikacija s djecom (slušanje, opažanje) • Roditelji su uzor i »model identifikacije« • Roditelji su potpora i pomoć djeci u rješavanju problema

25. NE DOPUSTITE DA I VAŠE DIJETE BUDE JEDAN OD NJIH!!! www.miljenko.info