320 likes | 1.46k Views
METODE u NASTAVI. Sabine Pawischitz 12.05.2010. Podgorica. Dobro do šli!. ŠTO JE TO METODA?. Razni koncepti... način postupka, koji je orijentiran prema cilju m etod a kao most ili posredni k m etoda kao primjenjeni princip učenja m etoda kao uzor za ponašanje učitelja
E N D
METODE u NASTAVI Sabine Pawischitz 12.05.2010. Podgorica
ŠTO JE TO METODA? Razni koncepti... • način postupka, koji je orijentiran prema cilju • metoda kao most ili posrednik • metoda kao primjenjeni princip učenja • metoda kao uzor za ponašanje učitelja • metoda kao mustra raznih situacija djelovanja (po: Peter Baumgartner: Unterrichtsmethoden als Handlungsmuster. Vorarbeiten zu einer didaktischen Taxonomie für E-Learning. Forschungsprojekt „CampusContent“)
ZAKLJUČAK • Koper, R. :An Introduction to Learning Design. In: Learning-Design – A Handbook on Modelling and Delivering Networked Education and Training. Berlin, Springer Verlag, 2005, str. 3-20.) • teorija • najbolja praksa • najbolji uzori iz najbolje prakse.
ZBIRKA METODI • Frontalna nastava • Ideja metode i upotreba: na sadržaj fokusirana nastava • 1.faza – predstavljanje • 2.faza – konstruktivni rad • 3.faza – ponavljanje vježbanjem • 4.faza – koristiti novu spoznaju i riješiti probleme
1. FRONTALNA NASTAVA • Vremenski okvir • 1.faza: maksimalno 20 minuta predstaviti novu temu • 2.faza: individualno • 3.faza: 10-15min - ne predugo se zadržati na ovoj temi, jer je jako zamorno • 4.faza: bez vremenskog okvira
VARIJACIJE I MIŠLJENJA • Referat, riješiti neki problem, priča (iz novina, lično iskustvo...) • Negativno: Metoda se koncentrira nastavnika • pojam «frontalna nastava» iz 1954. godine. Nema podataka da li pozitivno ili negativno utječe na kvalitet nastave.
2. KOOPERATIVNO UČENJE Ideja metode i upotreba • Rad u timu, partnerski rad, rad u grupama,... • Vremenski okvir:30-90min. • Osnivatelj ove metode je Norm Greeniz Kanade.
PRINCIPI • 1.Prvo individualna obrada nove teme • 2. Razmjena u paru; nadopuniti nedostatke drugoga, kontrola kroz drugog učenika/studenta • 3. Razmjena u grupi od četvero učenika/studenta • 4. Korak pred publiku – diskutirati pred svima, demonstrirati nastavniku rezultate
3. GRUPNA SLAGALICA – JIGSAW-METODA • Učenici/studenti samostalno proučavaju jednu temu pod upućivanjem nastavnika • Vremenski efektivna metoda • Mora se jako konkretno definirati što se treba raditi i tko će što raditi • Dobro za razvijanje socijalnih kompetencija
5 RADNIH FAZA • samoučenje (upoznati se s temom) • diskusija u krugu stručnjaka • diskusija u krugu jigsaw-grupe (faza posredovanja) • ponovna diskusija u krugu stručnjaka (faza prerađivanja) • predstaviti temu velikoj grupi i diskusija
4. RAD NA STANICAMA Ideja metode i upotreba • Jedna se tema podijeli na više aspekata • Studenti na raznim stanicama vježbaju jednu te istu temu pomoću različitih vježbi • Cilj: školovanje modernih ključnih kvalifikacija, odnosno radnih tehnika
FAZE • uvod u temu • posjetiti svaku stanicu i objasniti što se može raditi na kojem mjestu • radna faza • završni razgovor – prezentacija rezultata
OSIM TOGA PAZITI NA... • zadaće jasno formulirati • strukturirana podjela učionice • svako mora imati dovoljno mjesta za rad • atmosfera mora biti ugodna
PUNO POSLA... • obavezne zadaće, izborne zadaće i dodatne zadaće • Pored materijala koji leži na svakoj stanici & radni list za svakog učenika/studenta. • Razvijaju se suradnja kao što i samostalan rad • Sredinom 1980-ih godina se ova metoda raširila u osnovnim školama i koristila se interdisciplinarno.
5. IGRA U ULOGAMA • studenti se moraju informirati o sceni koju će trebati prikazati, o sadržaju igre, o razvitku igre, o tome tko će igrati koju ulogu i o težištima koje će trebati promatrati • faza glume se ograniči na max. 10 minuta
VARIJACIJE • Uloge su točno definirane. Situacija je točno opisana. Primjer: Porodica B., nedjelja, za stolom. • Uloge su definirane, ali nisu svima poznate. Situacija je zatvorena. Jedino što neki sudionici imaju sve informacije • Uloge su definirane i svima poznate. Situacija je otvorena. Primjer: šef nije zadovoljan sa svojim suradnikom. Pozove ga u svoj ured i razgovara s njim o položaju.
IMA JOŠ... • Uloge nisu definirane; situacija je zatvorena. Primjer: dva muškarca se prijave za stan, no vlasnik ih odbija. U igri u ulogama se može konkretizirati o kakvim muškarcima je riječ i o razlozima zašto su odbijeni. • Uloge nisu definirane; situacija je otvorena. Primjer: O čemu se svađa najviše u porodici?
6. PROJEKTNA METODA Ideja i upotreba • studenti i nastavnici se odluče za jednu temu, ideju ili problem • identificiraju problem, razvijaju plan za obradu teme i realiziraju ga
OSNOVNA PRAVILA • učiti kroz praksu • važnost za praksu • organizirati samostalno • kooperativno učenje • planirati orijentirano prema cilju
PLAN RADNOG TOKA • braistorming • nacrt projekta • plan • izvedba:nastavnik=savjetnik. • mjesto za razmjenu informacija, za kontrolu, ... • reflektiranje o radu sudionika • završetak: predstaviti svoj produkt
PRIMJER: NA TERENU • Prednosti: samostalnost se razvija, podržava se organizacija u team-u. • mana: zahtjeva jako puno organizatorskog angažmana, kao što i vremenskog. Ne mora se uvijek uspješno završiti.
7. SUGESTOPEDIJA - SUPERLEARNING Prije početka kursa: • nastavnik informira o metodi i odgovara na pitanja • učenici izaberu novo ime, novo porijeklo (na nastavi stranog jezika npr.). Igraju se igre upoznavanja • grupa razgovara o što moguće konkretnijim ciljevima kursa
TEKST TREBA BITI • zabavan, smiješan i jasan • tekst dozvoljava da se studenti identificiraju s uspjesima, znatiželjom, idejama glavnog junaka • tekst ima čudne, smiješne, neobične trenutke • ponavlja se najvažnija informacija • tekst je organiziran prikladno za čitanje
ZA DISKUSIJU • Što je zanimljiva nastava? • Što čini predavanje uspješnim? • Kako biste uključili metodu «eksperiment» u nastavu? Kako biste planirali jedinice s eksperimentom? • Kako se može samoučenje uključiti u nastavni proces? Što se podrazumijeva pod stručnim izrazom «samoučenje»?
PRIMJER IZ PRAKSE Posebni metodi za nastavu iz oblasti političkog obrazovanja – planska igra • "Cilj planske igre je da se transparentnim i preglednim učine uzročno-posledične veze i procesi kompleksne političke i/ili društvene stvarnosti".[Peter Massing, Planspiele und Entscheidungsspiele; in: Methodentraining für den Politikunterricht. Themen und Materialien, Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn 2004, S. 165]
realnost se simulirau nastavi ili tokom seminara • zastupa se neka institucija ili određena pozicija u vezi sa nekim političkim problemom (apstraktno) • talkshow, konflikt u razredu, sjednice u skupštini i sl. • kontroverzan društveni problem, više aktera sa različitim interesima • donošenje ozbiljne odluke čija bi djelotvornost mogla da se isproba u stvarnosti
LINKOVI • http://croaticum.hrstud.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=2574&Itemid=103 • http://www.dadalos.org/methoden_sr/grundkurs_4/planspiel.htm