OBITELJ MAŽURANIĆ

1. OBITELJ MAŽURANIĆ

3. O obitelji Mažuranić • Prezime Mažuranić u jezikoslovnom smislu riječi nastalo je od imena biljke mažurana. Davna osobna imena, a s njima u vezi i prezimena, imala su često motive nastanka u nazivima bilja. Dakle, u ovom prezimenu valja tražiti teško odgonetljivu vezu s biljnim svijetom kraja u kojemu je ovo prezime nastalo. • U povijesnim dokumentima prezime dolazi u oblicima: Mažuranić, Mažuranić-Janković, Mazuranich, a nema nikakve veze s prezimenom Mažuran koje se javlja u Karlobagu.

4. Podrijetlom su iz Novoga Vinodolskog. • Smatra se da Mažuranići potječu iz juž. Hrvatske te da se barem jedna njihova grana preko Splita preselila u Senj. • U Splitu se spominju oko 1360., a sa Senjom se povezuju oko 1550.

5. Ivan Mažuranić • Novi Vinodolski, 11.8.1814. – • Zagreb, 4.8.1890. • Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. • Hrvatski ban od 1873. do 1880.(prvi ban pučanin). • Najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban).

6. Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. • Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872., bansku dužnost vršio je od 1873. - 1880. godine. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti. • Njegovo najpoznatije djelo: Smrt Smail-age Čengića

7. Antun Mažuranić • Novi Vinodolski,13.6.1805.-Zagreb, 18.12.1888. • Hrvatski filog. • Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Uređivao je "Danicu ilirusku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i potavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji. Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

8. Djela Antuna Mažuranića: • "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.) • "Slovnica hervatska" (1859.)

9. Matija Mažuranić • Novi Vinodolski 1817.- sanatorij u Feldhofu pokraj Graza 1881.) • Hrvatski književnik.

10. Starija braća su mu Antun i Ivan koji su također bili književnici. Matija je jedan obični učenik jedne njemačke škole u svom rodnom mjestu. Iako je u pučkoj školi bio odličan učenik školovanje ipak nije nastavio. • Za njegovo daljnje školovanje otac nije imao sredstava, te je Matija morao na kovački zanat.

11. Djela Matije Mažuranića: • Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839-40. po jednom domorodcu, Zagreb, 1842: • Izabrana djela, PSHK, knj. 32, Zagreb, 1965.

12. Ivana Brlić-Mažuranić • Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938. • Hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

13. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, • Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumijeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta.

14. Djela Ivane Brlić-Mažuranić: • Valjani i nevaljani - Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902. • Škola i praznici - Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905.. • Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića - Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. • Priče iz davnine - Bajke. Matica Hrvatska, 1916. • Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi - Tisak Tipografija D.D., Zagreb , 1934-35. • Srce od licitara - Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939. • Basne i bajke - HIBZ, Zagreb, 1943.

15. Vladimir (Ivan) Mažuranić • Karlovac, 7. travnja 1915. – Zagreb, 6. travnja 1985., • Hrvatski je mačevaoc i olimpijac.

16. Životopis: • Gimnaziju je polazio u Karlovcu i Zagrebu, gdje je maturirao 1934. godine. Pravo je studirao na Sveučilištu u Zagrebu, a slikarstvo u Parizu (1938./39.). • Od najranijih dana svog života bavio se mačevanjem. Vladimir Mažuranić bio je tipičan floretist. Sabljom se kao i mačem prema potrebi za momčad borio, ali sablju i mač sam nije vježbao. • Godine 1968. do 1970. podučava mačevaoce u Salzburgu (Austrija). Vrativši se u Zagreb nastavio je svoj plodonosni rad u AMK Mladost do svojeg umirovljenja, 30. lipnja 1984. • Od godine njegove smrti pa sve do danas organizira se godišnji memorijalni turnir u mačevanju "Vladimir Mažuranić".

17. Fran (Vladimir) Mažuranić • Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. - Berlin, 20. kolovoza 1928.) • Bio je hrvatski književnik.

18. Životopis: • Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, s uspjehom okončava četiri razreda realke u Zagrebu. Na očevo inzistiranje školovanje nastavlja u Pragu, u srednjoj tehničkoj školi. Međutim, po naravi nemiran, ubrzo napušta tu školu i prelazi u Moravsku, gdje upisuje i privodi kraju husarsku časničku školu. • Službuje u brojnim hrvatskim i slovenskim mjestima. Iz vojske je otpušten 1900., poradi kršenja stege, i od tada mu se za širu javnost zametnuo svaki trag. Rijetke kontakte održava samo s najbližom rodbinom. • Umro je u Berlinu.

19. Djela Frana Mažuranića: • Lišće, Crtice Frana Mažuranića (1887., prijevod na njemači 1893.) • Lišće i druga djela (izbor), u nakladi Društva hrvatskih književnika, 1916. • Od zore do mraka (Matica hrvatska, 1927.) • Od zore do mraka (Dopunjak izdanju Matice hrvatske), 1927.

20. U projektu sudjelovali: • Paola Juričević • Valentina Diković • Alen Šeleš • Ivan Antić • Ema Lušetić 8b, 09./10.