400 likes | 768 Views
Glagoljica na zadarskom području. Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Elvira Katić, prof. 2008. Glagoljica je pismo Konstantina Ćirila koje je on sastavio prije puta među moravske Slavene u 9. st. Pismo glagoljica nazvano je po glagolu glagoljati “govoriti”
E N D
Glagoljica na zadarskom području Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Elvira Katić, prof. 2008.
Glagoljica je pismo Konstantina Ćirila koje je on sastavio prije puta među moravske Slavene u 9. st. • Pismo glagoljica nazvano je po glagolu glagoljati “govoriti” (glagoljaši su često u evanđeoskom tekstu izricali tu riječ: “v ono vrijeme glagolja Isus” te su tako glasnogovornici Isusa) • Naziv glagoljica i glagoljaš čini se da je novijeg datuma (Glavinić, M. Kuhačević, B.V.Barčić, 1740.) ali je pridjev glagoljski – glagoliticus - stariji.
Od XII. do XIII. st. glagoljica se naziva Jeronimovim pismom – Littera Hieronymiana – jer su ga glagoljaši, da bi zaštitili njega i slavensko bogoslužje pripisali velikomu crkvenom učitelju. • Nazivi za glagoljsko pismo u dokumentima jesu još: littera ili lingua slava;illyrica; hrvacke knjige, brvijali hrvatski; u Kločevu glagoljašu (bilješka u kodeksu da je napisan “in lingua Croatina”, odnosno na njemač. “gerschriben in Crabatischer sprach”)
GLAGOLJAŠTVO– ukupnost bogoslužnih i kulturnih činjenica vezanih uz višestoljetno vršenje katoličkih obreda na staroslavenskom jeziku po knjigama pisanim glagoljicom (Anić, Rječnik, Novi Liber, Zagreb 2001.) • GLAGOLJICA – slavensko pismo nastalo oko polovice 9. st. u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka • Uglata glagoljica • Obla glagoljica
Glagoljizam je kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsna prijekcija narodne opstojnosti razvio svijest o sebi i značenju svoje tradicije, a to kao naraštaji primamo kao baštinu i morali bismo prenijeti naraštajima poslije nas.
Glagoljica na zadarskom području • Za područje zadarske nadbiskupije kaže se da je najglagoljskije u Hrvatskoj. • Sve crkvene knjige po župskim uredima zadarskog područja vodile su se od Tridentinskog sabora (tj. od 16 st.) pa sve do 20-ih godina 20. st. na hrvatskom jeziku i to glagoljicom..
Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku Zadarska nadbiskupija pokrivala je u različito vrijeme različiti teritorij. Tijekom s.v. širila se i preuzimala dijelove Šibenske i Skradinske biskupije. Sporila se za otoke Murter i žirje. Pag je uspio izbjeći njenu vlast, ali južnom dijelu otoka to nije uspjelo …
od sredine 9. st. do druge polovice 12. st. nema arhivskih podataka o glagoljici na ovom području. Glagoljski kodeksi javljaju se u 13., glagoljski grafiti u 14., a rukopisno gradivo u drugoj polovici 14 st. • Prisutna su sva tri pisma – latinica, ćirilica i glagoljica. • Svećenici se služe brevijarima, misalima, psaltirima i lekcionarima. • U župama otočkog i kopnenog dijela se glagolja. Među glagoljašima ima vrijednih pisaca i prepisivača
1.Početci glagoljice na zadarskom prostoru do 1358.2. Doba procvata glagoljice 0d 1358. do 1409.3. zlatno doba glagoljice u zadru do 1530. (Petar Runje)
1. Početci glagoljice na zadarskom području do 1358. • Svjedočanstvo Glagoljaško pjevanje zasvjedočeno (opis kardinala Bosona iz papine pratnje) je prigodom posjete pape Aleksandra III. Zadru – 1177. “ …. I tako, pošto mu je po rimskom običaju pripremljen bijeli konj, povedoše ga u povorci gradom uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koje su gromko odjekivale u njihovu hrvastskomu jeziku, …” Laude su i kantici elementi jutarnjeg i večernjeg oficija u kojem su sudjelovali po običaju vremena i vjernici po crkvama zadarskog predgrađa i zaleđa i znali ih napamet. (Op.: Nema mnogo spomena iako su vjerojatno postojali. Oslovljavaju se de littera sclava.)
2. Doba procvata glagoljice od 1358. do 1409. • Razdoblje obilježeno prosperitetom buđenjem i uzdizanjem u duhovnom, kulturnom i materijalnompogledu. Zadarski mir sklopljen 18.veljače 1358. • U ovom razdoblju ima mnogo više spomena o svećenicima glagoljašima, njihovom školovanju …
3. Zlatno doba glagoljice u zadru do 1530. • Krajem 15. i poč. 16. naziv je glasio de lingua illirica. I jezik će se često zvati ilirski. • “Ilirski” je bio sinonim za hrvatski kao što je i glagoljanje značilo služenje hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.
Sačuvani spomenici • PAŠMANSKI BREVIJAR (Sigurno nastao u prvoj pol. 14. st. (Vjekoslav Štefanić, HAZU). Bio je u upotrebi na zadarskom području i tu dopunjavan) • REGULA SV. BENEDIKTA te čitav niz glagoljskih fragmenata (sak. Ivan Berčić) Pisana u zadnjoj četvrtini 14. st. za Opatiju sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Regula je bila prevedena barem u XII. st. (V. Štefanić). To je prijepis ranijeg prijevoda i teksta Regule. • Stariji glagoljski fragmenti sa zadarskog područja- dvolist brevijara, listovi misala i sl.
Glagoljicom pisane Regule sv. Benedikta (13. ili 14. st.) predstavljaju vjerojatno najstariji poznati prijevod Regula s latinskog na živi jezik (hrvatski crkvenoslavenski). Sačuvano je 60 od ukupno 70 stranica, koje su benediktinci morali znati napamet.
Po Vladislavu Cvitanoviću Zadar i okolica se susreću s glagoljicom još prije Splitskog sabora 925.g. (Skriptorij sv. Krševana osnovan 986.) • Zadarsko područje dalo preko 3.000 glagoljaša • Zadar nosio atribut glagoljskog grada (sve crkvene knjige pisale su se glagoljicom (tu i tamo hrvatskom ćirilicom) (Vladislav Cvitanović (Veli Iž, 1894.- Zadar, 1973.) je uvijek isticao da je glagoljaš, pa se redovito glagoljicom i potpisivao u pismima i rukopisima. Dokazao je da je područje Zadarske nadbiskupije najglagoljskije kod nas. )
Crkve u kojima glagoljaši celebriraju, o njihovim knjigama, piscima i prepisivačima, nekim glagoljskim kodeksima, školovanju glagoljaša, bratovštinama svećenika glagoljaša … četvorica biskupa zauzeta glagoljaša … itd. (Juraj Divinić i Šimun Kožičić Benja) • Od 14. st. ima dosta podataka o glagoljskoj misi u gradskim crkvama u Zadru. Crkvena književnost glagoljaša iz 14. st. i ranije je preteča i temelj hrvatske renesansne književnosti u 15. st. • Svi sačuvani glagoljski misali: Novakov, Ročki, Ljubljanski i sl. – franjevci su proširili po svojim provincijama. U njihovu skriptoriju nastala matica hrvatskog glagoljskog Misala. (U svim spomenutim misalima nalaze se praznici sv. Krševana, Benedikta … koji su se slavili u Zadru, pa i to upućuje na zadarsko podrijetlo.)
Benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu od 1059. bio je glagoljaški • U 13. s. benediktinci se nakon razaranja samostana iz Biograda sele na Ćokovac (glagoljski natpisi klesani u kamenu su iz 1517, 1523. i 1531. • Zadarska biskupija – mjesto prijevoda latinskih misala na hrvatski – mjesto širenja hrvatskih evanđelistara
Glagoljski napis uklesan u kamenu SAMOSTAN SV. KUZME I DMJANA NA ĆOKOVCU
fratres Illirici, ili Fratres de littera sclava = Franjevci trećoredci (početak 13 st.) = glagoljaši • 60 bratovština u Zadru tijekom povijesti Najstarija: zlatarska bratovština iz 1176. • Misal kneza Novaka iz 1368. • Hrvatska glagoljska Biblija iz 1380. • Glagoljaški pisar Matej u Zadru 1395. • Prvo hrvatsko sveučilište – Dominikansko sveučilište u Zadru iz 1396.
Glagoljski natpisi na zadarskom području • U Dalmaciji sačuvano blizu 120 glagoljskih natpisa i grafita u te još petnaestak koji su postojali ali su izgubljeni • u Zadru i okolnim mjestima sačuvano 114 glagoljskih natpisa i 4 grafita, 10 ih je od 19. st. do konca 20. uništeno, jedan od groma, jedan od bombardiranja u 2. Svjetskom ratu. • Iz 15. st. je 10 natpisa, iz 16. st. je 30, iz 17. st. 30, iz 18. st. 52, iz 19. st. 2, a iz 20. st. 3. • Najstariji poznati natpis iz zadarskog područja je iz 1442., uništen vjerojatno za vrijeme 2. Svjetskog rata, ali sadržaj je poznat.
Postoje prepisivačke radionice koje se bave i s glagoljskim i latinskim knjigama. • Glagoljaški pisari u Zadru djeluju od 1410. do 1820. U samom gradu sačuvano je pet glagoljskih natpisa od 15. do 18. st. (J. Fučić) • Dva Bartola, pisari glagoljaši u Zadru, 1410.-1443., jedan od njih "de Corbavia habitator Jadre" • Matej Gostišić, zadarski glagoljaški pisar, kupio 1420. kuću u Zadru za 25 zlatnih dukata (cijena jednog misala i do 45 zlatnih dukata). • Godine 1436. u Zadru su zajedno uvezani glagoljski brevijar i misal, i plaćeni za cijenu od 80 zlatnih dukata (vrijednost triju kuća...). • Godine 1437. zadarski pop Juraj Zubina u svojoj oporuci se naziva pop hrvacke knjige (pisma); de littera sclava (sclavonica). • Jakov Blažević (de Modrussia), prepisivač glagoljskih knjiga iz 15. st.
Godine 1455. zadarski glagoljaš Krešolo Čeljunčić je od pisara Jurja Premčića, župnika iz sela Jasenovo kod Nina, naručio glagoljaški misal s dodatcima, koji treba biti pisan točno onim slovima koja je ostavio kao uzorak kod bilježnika, "pa i boljima ako mu to bude moguće"! • U crkvi sv. Marije u Salima postojao brevijar iz 14. st., ali je nestao • Matične knjige iz Škabrnje uništene, glagoljski natpis na zidu crkve
U zadarskom Državnom arhivu je pored matičnih knjiga i 310 oporuka pisanih glagoljicom od 1550. do 1779. (bile pohranjene u pismohranama zadarskih knezova). • 270 glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština, godara, bilježnica i isprava sa zadarskog područja (većina matičnih knjiga je u Državnom arhivu u Zadru) • Mnogo bilježaka o glagoljskim knjigama i u latinskim zapisima u Državnom arhivu (fra Petar Runje), u 14. i 15. st. iz zapisa zadarskih bilježnika znamo da je bilo 15 misala, 20 brevijara, 3 psaltira, 1 BIBLIJA (1380.) i 12 drugih knjiga
Berčićeva zbirka od 1872. u Rusiji u Petrovgradu, komad lista misala iz Brbinja Berčić stavlja čak u 12. st., iz 13. st. su dva lista brevijara iz Tkona, ulomak brevijara iz Ugljana, i dio lista brevijara iz Brbinja, iz 14.-16. st. veći broj odlomaka; iz Berčićevih zapisa se vidi da najveći broj odlomaka potječe sa zadarskih otoka. ((1824.-1870.). (Ivan berčić = zadarski glagoljaš i filolog, skupljao knjige od 1848., prvi član HAZU osnovane 1866. u Zagrebu) • U Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta u Padovi je barem 18 glagoljskih isprava (poklon plemićke obitelji De Ponte iz Zadra). • Kod Artura Cronie u Rimu je svežanj hrvatskih glagoljskih isprava, ali ne zna se gdje je sada. • U Gradskoj knjižnici u Trstu se nalazi knjiga bratovštine Crkve sv. Marije u Ugljanu iz 1617. do 1872. • U Državnom arhivu u Zagrebu čuva se 7 naredaba zadarskih knezova, knjižica sa 630 stihova ("Ištorija od dvih žen ugljanskih" iz 1740), gramatika iz 1823. "Pismenstvo jazika slovinskago“
U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu jedna bilježnica dijelom ispisana kurzivnom glagoljicom i 12 spisa s otoka Žmana (došle su kao poklon 50-tih godina 20. st.). • U Samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu je "Libar brašćine Gospe od Zečeća na Zaglavi i u Žmanu", 17. i 18. st., Klimantovićev zbornik na 230 listova dovršen 1512., Datija i prijatija samostana sv. Pavla na Školjiću 1591.-1675. i još 15 raznih knjiga i knjižica, kao i 4 isprave sa Školjića, Zaglava i Zadra.
Iz župe Sutomišćica, Preko (Poljana) postoje glagoljske matice krštenih, vjenčanih i umrlih (od 1815. do u 19 st.), Gruško - Zadar ima matice krštenih i vjenčanih (17. st.), a iz mjesta Iž s istoimenog otoka ima matice vjenčanih iz 17. st. • Obiteljski arhiv dr. Iva Petriciolija u Zadru posjeduje 36 isprava iz 17. i 18. st. • Kod obitelji pok. Šime Grandova u Salima je diobeno pismo iz 1735. i jedan kupoprodajni ugovor iz 1794., kod obitelji Petra Piasevolija je kupoprodajni ugovor iz 1805., kod obitelji Milivoja Ugrinića u Biogradu su tri pisma iz 1756. i 1764., a kod obitelji Nede Grbina u Zagrebu je dio jedne matrikule iz Sali iz 17. i 18. st. • Ivan Šindija: Bibinjski korijeni, Matica hrvatska Zadar, 2003., uključene i glagoljske matične knjige (obradio don Pavo Kero) • Tiskane knjige - 249 primjeraka samo na zadarskim otocima (po Vladislavu Cvitanoviću), uglavnom tiskane u Rimu, od Levakovićeva misala iz 1631. do Parčićeva misala iz 1905.
Don Ivo Prodan (1852.-1933.), Borba za glagoljicu, Zadar, 1900. Neki župnik kod Zadra zapalio tri vrlo stara glagoljska misala. Zadarski nadbiskup Godeassi 1855. okružnicom sabrao zbirku knjiga i dokumenta iz glagoljskih župa (na tisuće). Gdje su? • na zadarskom otočju samo od 15. do 19. st. evidentirano 2.372 svećenika glagoljaša: Sutomišćica 152, Sali 150, Ugljan 147, Molat 131, Veli Iž 121, Žman 114, itd. (Svećenici su odigrali važnu kulturnu ulogu na zadarskim otocima) • Glagoljaške crkve u Zadru: među njima i crkva sv. Donata je glagoljaška počevši od 13. st. • Prve glagoljaške škole opstoje od 15. st. • U razdoblju od 9. do 20. st. evidentirano je 3.077 glagoljaša na zadarskom području s otocima (Tihomil Maštrović), a svaki od njih je morao imati barem glagoljski brevijar.
Šimun Klimantović(Klemenčević, iz Lukorana na Ugljanu), glagoljaški pisac s kraja 15. i početka 16. st., autor triju glagoljskih zbornika: Kl. zbornik 1509. (Petrovgrad, Rusija), Kl. zbornik, 1512., otok Ugljan (sv. Ksaver, Zagreb), Kl. ritual 1512. (sv. Ksaver, Zagreb), pergamentna knjižica iz 1511, NSK Zagreb; spomenik • Petar Zoranić(Planine, 1536., knjiga tiskana 1569.) - "...i da bi me tumačenje blaženoga Hieronima ne uvižbalo, s prirokom bih pisal, boju se" (da nisam uvježban u pismu sv. Jeronima, bojim se da bih teško pisao), rasuta bašćina ; u kleričkoj školi u Zadru (u palači ninskih biskupa), koju je pohađao Zoranić, u njegovo vrijeme se učila i glagoljica; Zoranić izrijekom zahvaljuje u uvodu u Planine svom "predragom učitelju, dobrom bašćincu i Hrvatinu Mateju Matijeviću" iz Nina
Šimun Kožičić Benja(ili Šimun Kožičić Zadranin; 1460.-1536.) rođen u Zadru, školovan u Zadru i Rimu, zadarski kanonik, modruški biskup (1509.-1536.), glagoljaš, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci 1529. g. U svom pismu Tomi Nigeru, trogirskom biskupu, upućenom 1531, piše (u izvorniku pisano hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom) : • Juraj Baraković (16./17. st.), autor Vile slovinke u svojim se stihovima žali da u vrijeme Marula spomenuta klerička škola u Zadru rabila jazik slovinski (hrvatski jezik), a sada rabi rimski (latinski), (vidi: Petar Runje, Školovanje glagoljaša, str. 69].
Zadranin Šimun Budinić(oko 1530.-1600.) priredio za tisak Izpravnik za erei glagoljicom, spominje slovignski iazich (slovniski). Bio je nadbiskupijski kancelar, i pisao akte glagoljicom. • Molba fraIvana iz Foče(istočna Bosna) papi godine 1658. da hrvatska glagoljska misa bude dopupštena franjevcima u Bosni, "kao što je dopuštena svim svećenicima pokrajine Dalmacije." • nadbiskupVicko Zmajević (1670.-1745.), Collegium Illiricum (Nadbiskupijsko sjemenište "Zmajević") • Splićanin Mate Karaman (1745.-1771.) bio je Creski biskup, kasnije Zadarski nadbiskup. Napisao je Bukvar slavenskij tiskan u Rimu 1753. glagoljicom i ćirilicom.
Hrvojev misal, 1404., nastao vjerojatno u Zadru, pisar Butko (Runje, Hercigonja, Grbin), Turci zaplijenili negdje u Hrvatskoj (u Dalmaciji) odakle je dospio u Tursku (Jagić); Mađarski stručnjaci tvrdili da je bio u Korvinovoj knjižnici do 1526., vrlo vjerojatno iz želje da ga dobiju za sebe; 600. obljetnica godine 2004. • Njujorški misal(1400.-1410.), okolica Zadra (možda Filip-Jakov prema Mariji s. Agneziji Pantelić). • Grdovićev glagoljski zbornik s početka 18. st., težak 20 kg., najteža poznata glagoljska knjiga, (kupio ju Ivan Kukuljević Skacinski u Zadru (sada u Arhivu HAZU u Zagrebu)
Glagoljski natpis iz 1632. ispod preslice na Crkvi sv. Lovre na groblju u Lukoranu
Crkvica sv. Hipolita kod Ugljana na istoimenom otoku, s glagoljskim natpisom iz 1732.
nadvratnik župne crkve sv. Marije u mjestu Sali na dugom otoku
Nadgrobna ploča uzidana u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku,s glagoljskim natpisom
Glagoljski natpis uzidan u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku
Livio Marijan, "Glagoljaška glazbena baština" već se 5 godina redovito održava u sklopu međunarodne manifestacije Glazbene večeri u sv. Donatu u Zadru, srpanj-kolovoz; pasionska baština, Časoslov • Jerko Bezić, glagoljaško pjevanje, snimio i u zadarskom području, monografija Razvoj i oblici glagoljaškog pjevanja u Dalmaciji, Zadar, 1973. • Katarina Livljanić, ansambl Dialogos, Pariz • Izložba glagoljice u Gradskoj knjižnici u Zadru 2003. (Julija Vojković, Vjera Reiser, Dario Tikulin), glagoljaške dočitnice nastale za potrebe Međunarodne konferencije zrakoplovne medicine u Zadru 2002. • Tisuću godina glagoljanja (Zadar, 2003., proslava prvotiska misala iz 1483. i Parčićeva misala iz 1893.): • Izložba glagoljice (Tihomil Maštrović), arhiv, Ljetna škola glagoljice
Izvori • http://www.croatianhistory.net/etf/zadargl.html • Petar Runje: Glagoljica u Zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Gradska knjižnica Zadar, 2005, ISBN 953-7204-07-5 • Fotografije Davor Klarin, Nedo Grbin