FINANCIJSKE KRIZE

1. FINANCIJSKE KRIZE MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije Smjer FINANCIJE, 2013/14

2. Ciljevi i struktura predavanja • CILJEVI PREDAVANJA • Analizirati uzroke nastanka financijskih kriza te posljedice krize po nacionalno gospodarstvo • Definirati kriterije po kojima se kriza smatra globalnim poremećajem, faze njezinog nastanka te posljedice • Proučiti vrste kriza i njihove karakteristike • Analizirati modele valutnih kriza • STRUKTURA PREDAVANJA • Uzroci kriza – analiza pokazatelja • Globalne krize • Vrste kriza (bankarske, dvostruke, valutne). Modeli valutnih kriza i načini obrane

3. Financijske krize oduvijek su prisutne u gospodarstvu • Npr. kriza tulipana u Nizozemskoj u drugoj polovici 17 stoljeća … Velika Depresija 1928-1932 … Velika Recesija …  samo su neki primjeri kriza! • Zbog čega dolazi do financijskih kriza? • Rijetko se događa dva puta na isti način: problemi u funkcioniranju bankovnog sustava, neravnoteža bilance plaćanja, prezaduženost zemalja, neadekvatna monetarna i tečajna politika itd • Ipak, sličnosti među krizama postoje  ALI Razlikuju se uzroci kriza i načini njihovog rješavanja! • Možemo li predvidjeti krize? Razvoj sustava ranog upozorenja i mehanizama prevencije

4. Velika Recesija  niz uzroka • Porast cijena imovine (nekretnine, financijska imovina …) • Porast obujma kreditiranja (osobito hipotekarnog), snižavanje kriterija za odobravanje kredita (NINJA krediti), niske kamatne stope, povoljni uvjeti zaduživanja • Korištenje financijskih izvedenica, sekuritizacija potraživanja • Problematična uloga regulatora koji nisu pratili promjene na financijskim tržištima (novi proizvodi, kvaliteta dužnika ..), “bankarstvo u sjeni”, proširenje ponude proizvoda i usluga institucionalnih investitora • Liberalizacija tržišta kapitala, dostupnost vanjskih izvora financiranja, otežana kontrola priljeva kapitala • Posljedice krize .. • Nemogućnost vraćanja kredita, pad tržišnih cijena imovine (kolaterala!), dugovi koji ostaju na istoj razini • Porast razine rizika i kamatnih stopa (sporiji rast gospodarstva, deflacija ..) • Promjene u regulaciji i nadzoru, razvoj indikatora ranog upozorenja

5. VRSTE KRIZA PREMA POKAZATELJIMA (RR pristup) Reinhart, C. “GoodbyeInflationTargeting, HelloFearofFloating? Latin America Afterthe Global Financial Crisis”, MPRA Paper No. 51282, 2013., dostupno i u Reinhart, C., Rogoff, K., ibid, 2009.

6. VRSTE KRIZA PREMA POKAZATELJIMA (RR pristup) Reinhart, C. “GoodbyeInflationTargeting, HelloFearofFloating? Latin America Afterthe Global Financial Crisis”, MPRA Paper No. 51282, 2013., dostupno i u Reinhart, C., Rogoff, K., ibid, 2009.

7. UZROCI KRIZE – analiza pokazatelja • TRADICIONALNI PRISTUP • Zasniva se na analizi bilance plaćanja • Koristi ekonometrijske modele i testove kojima nastoji utvrditi uzroke nastanka valutne krize • Kriza se najčešće definira uz pomoć indeksa pritisaka na valutnom tržištu koji utječu na promjene razine deviznih rezervi, deviznog tečaja i razine kamatnih stopa • Prednost metode je jednostavnost pristupa, a nedostatak nastaje zbog nemogućnosti rangiranja indikatora prema njihovom utjecaju na vjerojatnost nastanka krize

8. SIGNALNI PRISTUP (1) • Autori pristupa Kaminsky i Reinhart • Pretpostavka je kako se poremećaji koji ukazuju na krizu ne zbivaju slučajno, nego su rezultat postepenih pogoršanja gospodarskih okolnosti • Analizira se ponašanje varijabli u pretkriznom razdoblju i koliko odstupaju od uobičajenih kretanja – promjena više varijabli može se promatrati kao indikator nadolazeće krize • Razdoblje prije krize (unutar kojeg se već zamjećuje mogućnost pojave krize) naziva se signalni horizont • Može trajati od jedne do dvije godine, mada najviše autora navodi razdoblje od 18 mjeseci • ukoliko dođe do bankarskih poremećaja razmatra se i situacija nakon krize

9. SIGNALNI PRISTUP (2) • Sustav ocjene indikatora zasniva se na: • Procjeni uspješnosti svakog indikatora pri signaliziranju krize • Procjeni indikatora kao ranog signala krize • Utvrđivanju vjerodostojnosti signala Prednosti su u jasnoći i jednostavnosti metode, nedostaci se ogledaju u mogućem nedostatku dovoljno duge vremenske serije

10. KRITERIJI GLOBALNE KRIZE • Kako bi se kriza mogla smatrati globalnom, mora zadovoljavati sljedeće kriterije (Reinhart, Rogoff; 2009): • Zemlje zahvaćene krizom značajno sudjeluju u svjetskom BDPu, te je krizom zahvaćen i jedan ili više svjetskih financijskih centara. Na taj način kriza izravno ili neizravno utječe na ostala gospodarstva • Kriza zahvaća dvije ili više regija/ područja • Broj zemalja zahvaćenih krizom u svakom području je tri ili veći

11. POSLJEDICE GLOBALNE KRIZE • Povijesno gledano, globalne financijske krize u prethodnim razdobljima često su bile izazvane ratovima • Globalna recesija prva je globalna kriza nakon Drugog svjetskog rata U suvremenim okolnostima, pod utjecajem krize: • Izvoz se usporava te više ne osigurava rast nacionalnom gospodarstvu • Dolazi do iznenadnog zaustavljanja priljeva kapitala (sudden stop) na globalnoj razini što utječe na javne i privatne sektore u više regija

12. FAZE NASTANKA GLOBALNE KRIZE • Analize valutnih i bankarskih kriza potvrđuju kako financijska liberalizacija prethodi bankarskoj krizi te se u dosta slučajeva može koristiti kao rani indikator krize • Fiskalna liberalizacija istovremeno olakšava pristup poslovnih banaka vanjskim izvorima kreditiranja te vodi rizičnijem poslovanju na domaćem tržištu  nakon ekspanzivne kreditne politike (često praćene porastom cijena imovine), slabosti bilance poslovne banke počinju uzrokovati probleme • Često se problemi javljaju kod financijskih institucija, a ne kod samih banaka

13. U nastanku (ili sprječavanju nastanka) kriza važna je i uloga MEĐUNARODNIH INSTITUCIJA • One smanjuju rizik i to: • Poboljšavajući transparentnosti u procedurama izvještavanja • Poboljšavajući (i postrožujući) regulatorne procedure • Pitanje funkcije davatelja posljednjeg utočišta na globalnoj razini

14. VRSTE KRIZA

15. “…notevery credit boom endsincrisis, but everycrisishasbeenprecededby a credit boom ..” Mendoza, E. G., Terrones, E. M., 2012., “An Anatomy of Credits Booms and Their Demise”, Journal Economia Chilena, Central Bank of Chile, Vol. 15., No. 2, 4-32, August BANKOVNE KRIZE

16. BANKOVNE KRIZE • Dolazi do bankrota ili jedne (too-big-to-fail) banke ili propasti cijelog sustava  najčešće počinje kao kriza u jednoj banci koja se prelijeva na cjelokupni sustav • Karakteriziraju ih navala štediša na banke (bank run), propasti banaka, loša realizacija bankarskih potraživanja • U pravilu traju dulje od valutnih i vrhunac krize je u trenutku kada se zatvori značajan broj banaka ili kada počne program sanacije banaka • Vrlo su opasne za gospodarstvo, kako zbog snažnog financijskog efekta i visokih troškova sanacije, tako i zbog gubitka povjerenja građana i štediša u bankovni i financijski sustav te institucije regulacije

17. Analiza uzroka izbijanja bankarskih kriza nije rezultirala jedinstvenim modelom, nego je ukazala na niz mogućih uzročnika, kao i poteškoćama u identificiranju trenutka nastanka krize • U slučaju kada se analizira propast jedne banke, najčešći uzroci su ili porast (kreditnog, tržišnog ili operativnog) rizika ili rizično ponašanje banaka (koje nastaje zbog pogrešnih procjena, moralnog hazarda kao i asimetričnih informacija)

18. DVOSTRUKE (“TWIN”) KRIZE • Postoje kada gospodarstvo zahvati i bankovna i valutna kriza • Najčešće bankovna kriza prethodi valutnoj krizi te, nakon izbijanja i valutne krize, doživljava vrhunac • Uzroci su najčešće domaći i šokovi iz okruženja, dolazi do pada gospodarske aktivnosti i izvoza, pogoršavaju se međunarodni uvjeti razmjene te rastu kamatne stope

19. VALUTNE (PLATNO-BILANČNE) KRIZE • najčešće se vežu uz devalvaciju ili uz promjenu režima deviznih tečajeva • Mjere obrane obuhvaćaju: • Intervencije kako bi se obranio fiksni devizni tečaj • Promjene domaće kamatne stope (jer se u slučaju napada, napadač mora zadužiti u nacionalnoj valuti) • Dopustiti valuti da se sama stabilizira – devalvacija/ fluktuiranje tečaja • Mjere prevencije podrazumijevaju korištenje kapitalnih kontrola na kretanja kapitala, pristupanje monetarnoj uniji sa zajedničkom valutom te vođenje odgovorne i transparentne politike

20. Na koji način se gospodarstvo može obraniti od valutne krize? • Obrana fiksne razine deviznog tečaja, primarno korištenjem međunarodnih rezervi • Politikom kamatnjaka – obzirom kako za napad ili deviznu transakciju napadač treba nacionalnu valutu, viši domaći kamatnjak značit će i skuplje zaduživanje u nacionalnoj valuti • Dopustiti fluktuaciju nacionalne valute i/ili je devalvirati - riječ je o “popuštanju” nacionalnih vlasti kada se razina deviznog tečaja dovodi na razinu za koju se smatra kako odgovara temeljnim makroekonomskim pokazateljima te se očekuje kako će je tržišna kretanja stabilizirati

21. MODELI VALUTNIH KRIZA • Kako, zašto i kada dolazi do financijskih kriza • Gospodarska neravnoteža i neusklađen devizni tečaj doveli su do kriza na tržištima u nastajanju 90ih, ali se njihov utjecaj osjetio i u ostatku svijeta • Razvijene su tri generacije modela

22. MODELI VALUTNIH KRIZA - PRVA GENERACIJA Model špekulativnog napada • Valutna kriza nastaje kao posljedica špekulativnog napada na valutu koji završava promjenom tečajnog režima • Fiskalna i monetarna politika su tijekom razdoblja prije krize ekspanzivne, što uzrokuje poteškoće u održavanju fiksnog tečajnog režima • Zbog održavanja postojeće tečajne politike dolazi do pogoršavanja međunarodnih deviznih rezervi te špekulativnog udara koji zemlju vodi u krizu • Model je opisao Krugman (1979) te valutnu krizu objašnjava kao posljedicu postojanja proračunskog manjka koji se kompenzira kroz ekspanzivnu kreditnu politiku , što dovodi do postepenog smanjenja međunarodnih (deviznih) pričuva

23. ekspanzivna kreditna politika dovodi do povećane potražnje za nacionalnom valutom (uz pretpostavku ravnoteže na tržištu novca i ispunjavanja uvjeta kamatnog pariteta) zbog viška likvidnost dolazi do povećanja potražnje za stranom valutom središnja banka, kako bi održala ravnotežu, prodaje međunarodne pričuve, što dovodi do njihovog smanjenja, sukladno stopi rasta kredita u trenutku kada sudionici na tržištu uvide kako mogu očekivati pozitivan prinos na špekulaciju valutom, dolazi do napada na valutu i to u trenutku kada pričuve padnu na dovoljno nisku razinu

24. Početni model je višestruko dorađivan nizom empirijskih istraživanja • Nedostatak prve generacije modela je u pretpostavci pasivne uloge vlade koja ne reagira na očitu nekonzistentnost politika s fiksnim deviznim tečajem, kao niti na smanjivanje međunarodnih pričuva

25. MODELI VALUTNIH KRIZA - DRUGA GENERACIJA Model klauzule izlaska • Nastaju uglavnom nakon krize EMSa kada je do krize došlo unatoč relativno stabilnim makroekonomskim pokazateljima te nemogućnosti objašnjenja krize modelima prve generacije • Postoji više ciljeva unutar gospodarstva te se stoga javlja trade-off i to najčešće između cilja fiksnog deviznog tečaja i ostalih ciljeva • Nositelji ekonomske politike procjenjuju troškove i koristi održavanja fiksnog tečaja • Valutnu krizu uzrokuju promjene u očekivanjima te se razvijaju modeli koji imaju za cilj procijeniti koliko je izvjesno napuštanje nacionalnog deviznog tečaja

26. MODELI VALUTNIH KRIZA - TREĆA GENERACIJA • Nastaju nakon azijske i meksičke krize – najvažniji uzrok kriza su poremećaji u strukturi tržišta i/ili financijskog sustava • Uključuju: • Probleme u bankovnom sustavu (preveliko zaduživanje u inozemstvu, neadekvatan nadzor i moralni hazard te asimetrične informacije) koji dovode do valutne krize • Efekt krda među bankarima i menadžerima koji upravljaju portfeljem koje na temelju dijela pokazatelja hvata panika • Efekt zaraze do kojeg dolazi zbog više uzroka: istovremeni egzogeni šok u više zemalja, prijenos poremećaja kroz trgovinske veze i konkurentnost koja se ostvaruje kroz promjene tečaja te promjena politike (povećani oprez) kreditora zbog pojave krize

27. FINANCIJSKA ZARAZA • Predstavlja širenje tržišnih nestabilnosti među zemljama • Pojavljuje se u dva oblika: • Prelijevanje nestabilnosti među zemljama/regijama • Makroekonomski uzroci koji nisu uzrokovani nestabilnostima u drugoj zemlji • Iznimno su važni psihološki čimbenici jer mogu izazvati iracionalno ponašanje sudionika na tržištu i time produbiti ili ubrzati krizu

28. U slučaju bankovnih kriza, javljaju se tri vrste bankarskih zaraza • “ČISTA” BANKOVNA ZARAZA – propast jedne banke dovodi do panike među štedišama te ju je teško razlikovati od • ZARAZE IZAZVANE INFORMACIJAMA koju izazivaju informacije o lošem poslovanju jedne ili više banaka kao i nepotpune informacije među štedišama. kako štediše ne mogu procijeniti koja je banka više izložena krizi, neselektivno se povlače krediti te dolazi do snažne neravnoteže na tržištu koju banke ne mogu riješiti uobičajenim mjerama te dolazi do • INSTITUCIONALNE ZARAZE

29. Do širenja zaraza u slučaju bankarskih kriza može doći i zahvaljujući “efektu prelijevanja” na dva načina i to: • Porast rizika nesolventnosti zbog uključenosti poslovnih banaka u platni promet • Iznenadni šok na tržištima kapitala ugrožava kako likvidnost financijskih tržišta, tako i bankovni sustav neovisno o segmentu tržišta gdje je do krize prvotno došlo (tržište vrijednosnih papira, nekretnina i sl. )  ponašanje koje se naziva “učinkom krda (ili stada)”

30. DODATNA LITERATURA: • Reinhart, C.; Rogoff, K.: This Time IsDifferent, PrincetonUniversityPress 2009 • Ahec-Šonje, A.: Analiza osjetljivosti bankarskog sustava – primjena “signalne” metode, EKONOMSKI PREGLED, 53 (9 – 10) 807 – 848 (2002) • Krznar, I.: Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku”, HNB, I – 13, 2004