ATLETIKA 1 - TRČANJE

1. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Hodanje i trčanje kao osnovni prirodni oblici kretanja čovjeka u svojoj suštini imaju sličnosti. • To su ciklična kretanja, u kojima se smjenjuju periodi oslonca i zamaha. • U jednom ciklusu ovih kretanja razlikujemo: • period oslonca • period zamaha • Svaki period se dijeli na dvije faze: • Kod perioda oslonca razlikujemo: • fazu prednjeg • fazu zadnjeg odupiranja • Kod perioda zamaha razlikujemo: • fazu zadnjeg koraka • fazu prednjeg koraka

2. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Između svake faze nalazi se momenat vertikale. • U hodanju i trčanju je najvažniji je odskok koji nastaje opružanjem noge u karlično-bedrenom i koljenom u zglobu, završava se opružanjem u skočnom zglobu i prstima. • Pri tome se težina tijela prenosi naprijed. • Prva razlika između hodanja i trčanja je u tome što kod hodanja imamo neprekidno oslanjanje i mijenjanje pojedinačnog i dvojnog oslonca, a kod trčanja, umjesto neprekidnog oslanjanja imamo fazu leta.

3. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Druga razlika između hodanja i trčanja sastoji se u razlikama dužine pojedinih faza u ciklusu kretanja, amplitudi i brzini kretanja u zglobovima, karakteru rada mišića i u veličini fizičkog opterećenja organizma. • Brzina hodanja može dostići 4-5 m/s, a kod trčanja 10 m/s. • Dužina jednog koraka kod trčanja iznosu 220 – 250 cm, a kod hodanja 120 – 130 cm. • Frekvencija koraka kod hodanja iznosi 200 - 220 u minuti, a kod trčanja i do 300.

4. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Trčanje je najbrži prirodni oblik kretanja cikličkog i lokomotornog karaktera, pri čemu se misli na što brže prenošenje tijela u prostoru. • Trčanje se sastoji od dvije faze: • faze oslonca • faze leta • Najvažnija jedinica kretanja u trčanju je korak. • Na trčanje, pored odraza, utječe zamah noge kojom se trkač trenutačno oslanja na tlo, kao i rad ruku.

5. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Discipline trčanja su: • trčanje na kratke pruge, • trčanje na srednje i duge pruge, • trčanje preko prepona i zapreka; • štafetno trčanje. • Pri trčanju neophodno je znati osnovne elemente tehnike: • start, • startno ubrzanje na stazi i • finiš. • Trčanje se dijeli prema terenu na trčanje na propisanim stazama, ulične trke i trčanje u prirodi.

6. ATLETIKA 1 - TRČANJE • ANALIZA TEHNIKE TRČANJA • Trčanje ubrajamo u prirodno lokomotorno kretanje, koje se vrši pod utjecajem aktivnog mišićnog rada koji predstavlja glavni izvor kretanja. • Ciklični karakter trčanja sagledava se u uzastopnom prelaženju iz jednooslonačne faze kretanja jedne noge, preko perioda leta, do jednooslonačne faze druge noge na naizmjeničan i stalan način. • U tom ciklusu svaka točka tijela prelazi određeni put.

7. ATLETIKA 1 - TRČANJE • U jednom ciklusu razlikujemo četiri osnovne faze: • Fazu zadnjeg oslonca (odražavanje) • Fazu zadnjeg zamaha (korak) • Fazu prednjeg zamaha (korak) • Fazu prednjeg oslonca (amortizacija ili kočenje) • Navedene faze su podijeljene slijedećim graničnim momentima: • moment odraza, • moment vertikale, • moment prizemljenja. • Između dva krajnja momenta postoji let u kome razlikujemo uzlazni i silazni dio putanje.

8. ATLETIKA 1 - TRČANJE

9. ATLETIKA 1 - TRČANJE • FAZA ZADNJEG ODUPIRANJA • Kretanje tijela naprijed odvija se na račun sila odraza i kočenja. • U trkačkom koraku glavnu pokretačku snagu predstavlja snaga odraza koja je rezultat pritiska na podlogu odrazne noge u interakcijisa zamašnom nogom. • Zavisno od kuta i snage odraza mijenja se i kut reakcije podloge. • Reakcija podloge ne prelazi uvijek kroz težište tijela, jer tijelo mijena položaj tijekom trčanja. • U trčanjima na srednje i duge pruge snaga odraza proporcionalno se smanjuje, a vrijeme trajanja se produžava. • Za vrijeme održavanja sila mišića opružača, opružajući nogu fiksiranu za tlo potiskuje tijelo prema naprijed.

10. ATLETIKA 1 - TRČANJE • FAZA ZADNJEG ZAMAHA (KORAKA) • Nakon završetka odraza, uslijed čega dolazi do odvajanja od tla, noga biva zamahom povučena naprijed. • U početku faze zamaha noga biva povučena naprijed na način koji bi omogućio najbolji i najdraži prijelaz u slijedeći fazu. • U graničnom momentu, kakav je momenat vertikale, zamašna noga se snažno povija u koljenu zglobu u karakterističnu visoku postavu stopala. • kretanje zamašne noge u fazi zadnjeg koraka se nešto razlikuje u trčanju na kratkim i dugim prugama.

11. ATLETIKA 1 - TRČANJE • FAZA PREDNJEG ZAMAHA (KORAKA) • Faza prednjeg zamaha počinje od momenta vertikale, do momenta uspostavljanja kontakta sa tlom ispred tijela, • U prvom ili uzlaznom dijelu faze prednjeg zamaha karakteristična je iskoračna pozicija u kojoj natkoljenica zamašne noge prelazi iz kosog položaja ka podlozi do gotovo paralelnog položaja, a potkoljenica od paralelnog položaja do vertikalnog malo iskošenog prema naprijed.

12. ATLETIKA 1 - TRČANJE • FAZA PREDNJEG ODUPIRANJA (AMORTIZACIJA) • Priprema za uspostavljanje kontaka iskoračene noge s tlom vrši se u padajućem dijelu parabole leta aktivnim pokretom potkoljenice na dolje. • Stopalo se uvijek postavlja ispred vertikale iz težita tijela na daljinu 25-40 cm. • Ta dužina ovisi od razine tehnike trčanja, brzine trčanja, dužine donjih ekstremiteta i nivoa snage trkača. • Usavršavanje tehnike trčanja, koje se odvija paralenlno s podizanjem funkcionalnih sposobnosti organizma, postiže se bliskim postavljanjem stopala ispred vertikale iz centra težišta tijela. • To «grebajuće» kretanje iskoračene noge na dolje je karakteristilčna osobina suvremene tehnike trčanja. • Potkoljenica oslonačne noge treba biti postavljena gotovo okomito na podlogu, a zglob koljena mora biti povijen.

13. ATLETIKA 1 - TRČANJE • AMORTIZACIJA • Po uspostavljanju kontakta sa tlom nastupa amortizacija. • To je pasivno nenamjerno povijanje noge u zglobovima, a posebno u zglobu koljena gdje usporavajuće rade mišići opružači nogu, što dovodi do izvjesnog spuštanja tijela ka podlozi. • Amortizacija izaziva kočeći uticaj na kretanje tijela unaprijed. • U momentu uspostavljanja kontakta zamašne noge sa podlogom, reakcija podloge narasta i usmjerena je nazad i gore. • Za vrijeme amortizacije nastupa smanjenje reakcije podloge a u momentu vertikale ona je ravna težini tijela.

14. ATLETIKA 1 - TRČANJE • PUTANJA TEŽIŠTA TIJELA • Za vrijeme izvođenja jednog trkačkog koraka centar težišta tijela se postupno podiže nakon odgurivanaja odraznom nogom od podloge. U polovici leta postiže maksimalnu visinu, a nakon toga se spušta. U aktivnoj fazi ili za vrijeme odražavanja centar težišta tijela se ponovo podiže. Identična krivulja se javlja za vrijeme aktivnog rada suprotne noge.

15. ATLETIKA 1 - TRČANJE • Za vrijeme trčanja centar težišta tijela mijenja horizontalnu i vertikalnu brzinu. • Horizontalna brzina za vrijeme leta postupno opada.Opadanje brzine je najviše izraženo za vrijeme perioda amortizacije. Ciklične promjene horizontalne brzine nisu naročito izražene. • Faktori od kojih ovisi promjena horizontalne brzine trčanja: • brzina trčanja • razina usvojenosti tehnike trčanja • razina fizičkih sposobnosti i uvježbanosti • masa tijela trkača

16. ATLETIKA 1 - TRČANJE • RAD RUKU I TRUPA • Pravilnu tehniku trčanja karakterizira: • jednostavo držanje tijela • izbacivanju kukova prema naprijed • aktivno prizemljenje. • Koordiniran naizmjeničan rad ruku odgovara harmoničnom i stabilnom radu nogu. • Kut povijanja ruku u laktu ne treba biti suviše oštar. On iznosi oko 90°. dlanovi ruku su blago stisnuti. • Najbitnije osobine u suvremenoj tehnici trčanja su: • aktivno prizemljenje • elastično postavljanje stopala na podlogu uz nešto podignutu petu • grabeći korak • ubrzani dinamični odraz • snažno previjanje nogu u fazi zadnjeg zamaha • pruženo držanje trupa • vertikalan položaj karlice