1 / 99

Kralješnjaci (Vertebrata)

Kralješnjaci (Vertebrata). Sistematska podjela životinja. Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci – Chordonia I. Plaštenjaci II. Svitkoglavci III. Kralješnjaci.

jacqui
Download Presentation

Kralješnjaci (Vertebrata)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kralješnjaci(Vertebrata)

  2. Sistematska podjela životinja • Praživotinje – PROTOZOA • Spužve – Spongia - PARAZOA • Beskolutićavci – Ameria • Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA • Malokolutićavci – Oligomeria • Svitkovci – Chordonia I. Plaštenjaci II. Svitkoglavci III. Kralješnjaci

  3. Paleozoik – pojava prvih kralješnjaka (prije ~ 500 milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života) • Prvo se razvili kao svitkovci koji su s vremenom postali aktivniji i grabežljiviji od ostalih svitkovaca • Glavno obilježje – razvoj kralježnice, lubanje i škržnog kostura. • 40 000 vrsta podijeljenih u 6 skupina: • KRUŽNOUSTE • RIBE • VODOZEMCI • GMAZOVI • PTICE • SISAVCI

  4. Na površini tijela višeslojna koža. • Pousmina (površinski sloj kože) i usmina stvaraju orožnjavanjem stvaraju kostur različitih formi (ljuske gmazova, perje ptica, dlake, kopita i rogovi sisavaca) • Orožnjavanje se vrši pomoću bjelančevine KERATINA.

  5. Pokrovni sustav je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, sušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature. U koži pigment MELANIN – štiti od UV-zračenja • Najveći organ

  6. KOSTUR Unutarnji kostur čine : • Kralješnica • Lubanja • Rebra • Kosti oplećja • Kosti kukova • Kosti udova Osnovna funkcija kostura je podupiranje tijela.

  7. Kralješci: • Amficelni (dvočaškasti) • Procelni • Opistocelni • Platicelni Prvi vratni kralješak – ATLAS Drugi vratni kralješak - AXIS

  8. Mišićni sustav • 3 vrste mišića : • Poprečno prugasti • Glatki • Srčani • Probavni sustav Usna šupljina – ždrijelo – jednjak – želudac – tanko crijevo – debelo crijevo Pomoćni probavni organi : žlijezde slinovnice, gušterača i jetra.

  9. Hrskavičnjače, vodozemci, gmazovi i ptice imaju NEČISNICU ili KLOAKU. • Dišni organi Škrge – kružnouste, ribe, ličinke vodozemaca Pluća – odrasli vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci Koža - vodozemci • Optjecajni sustav Zatvoren krvožilni sustav Kralješnjaci koji dišu škrgama imaju VENSKO SRCE Postoji mali i veliki krvotok.

  10. Različitrost u izgledu eritrocita • Limfni sustav Otvoren optjecajni sustav • Služi da svu suvišnu i nepotrebnu tekućinu dovodi u venski sustav te stvaraju antitijela • čine ga limfni čvorovi i limfne žile

  11. ODRŽAVANJE TJELESNE TEMPERATURE • Poikilotermni organizmi – org. s promjenjivom tjel.temperaturom (kružnouste, ribe, vodozemci i gmazovi). • Homoiotermni organizmi – životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom (sisavci i ptice)

  12. Organi za izlučivanje su BUBREZI. • SPOLNI SUSTAV Kružnouste, ribe koštunjače i većina vodozemaca imaju VANJSKU OPLODNJU. Ostali imaju UNUTRAŠNJU OPLODNJU. Većina sisavaca rađa žive mlade, dok ostali kralježnjaci nesu jaja.

  13. Živčani sustav : MOZAK i LEĐNA MOŽDINA • Osjetila: • Oko • Uho • Nos • Endokrine žlijezde – žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem, izlučuju hormone u krv. • Hipofiza - najznačajnija endokrina žlijezda Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se donje strane mozga i ona je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. • Štitnjača – izuzetno važna za funkciju metabolizma • Nadbubrežna žlijezda -Njena glavna odgovornost je regulacija stresnogodgovora putem sinteze kortikosterida i kateholamina, uključujući kortizon i adrenalin. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji. • Spolne žlijezde (sjemenici i jajnici)

  14. KRUŽNOUSTE (Cyclostomata) • Nemaju čeljusti • Probavilo tek nešto više od ravne cijevi koja se pruža od okruglih, bezčeljusnih usta (okružena sa prstenom rožnatih kvržica umjesto zubi ) do anusa • Žive hraneći se krvlju drugih riba • Nemaju ljuske ni trbušne ni prsne peraje • Lubanja i skelet su hrskavični • Imaju bočnu prugu kao ravnotežni organ pri plivanju • Dišu pomoću škržnih vrećica kojih ima 7 ili više pari • Vensko srce – 1 klijetka, 1 pretklijetka • Za izlučivanje – prvi bubreg ili predbubreg • Opisano 45 vrsta, dijelimo ih na paklare i sljepulje

  15. AGNATHA Cyclostomata

  16. RIBE • Preko 24 000 vrsta • Pojavile su se prije 470 milijuna godina za vrijeme kambrijske eksplozije života, a najbrojnije u devonu ( prije 360 milijuna godina) kada se pojavljuju i prvi tetrapodi (životinje s 4 uda) • Pteraspis sa gornje slike – bez čeljusti, peraja i ljusaka - male oči s obje strane glave, bočna pruga, oklop, šiljasti završetak glave

  17. PODJELA RIBA : • Hrskavičnjače • Koštunjače: Zrakoperke – većina današnjih riba Nosnoprolaznice : a) resoperke b) dvodihalice - kod njih su se spojili stražnji nosni otvori s usnom šupljinom čime je otvoren put zrakka do pluća. Te otvore zovemo HOANE.

  18. Resoperke • Naročito ih mnogo ima ih u slojevima starim otprilike 400 milijuna godina, a poslije ih je sve manje i nijedan primjerak nije pronađen u stijenama mlađim od 60 milijuna godina. Budući da su živjele u razdoblju najezde na kopno i da su nesumnjivo imale peraje nalik udovima, moglo bi se zaključiti da su to bila bića od kojih su potekli prvi kopneni kralješnjaci. Zbog toga su se njihovi fosili proučavali s velikom pažnjom. • A onda, 22. prosinca 1938. godine, ribarski brod s potegačama, što je ribario nedaleko jugoistočnog rta afričke obale, izvukao je čudnu ribu. Bila je velika, duga gotovo 2 metra, snažnih čeljusti i teških oklopljenih ljusaka.

  19. Dvodihalice • Sadašnja tri živuća predstavnika obitavaju slatke vode Australije (australska dvodihalica), Južne Amerike (južnoamerička dvodihalica) i centralne Afrike (afričke dvodihalice, 4 vrste). Ove ribe mogu osim kisika otopljenog u vodi koristiti i atmosferski kisik i to pomoću pluća. Zajedno sa škrgama razvijena su pluća koja su povezana s trbušnom stranom probavila. • Za vrijeme suše mogu u mulju provesti ,,ljetni san’’ – katkad 3-4 godine. Za to vrijeme dišu plućima.

  20. RIBLJE LJUSKE • Svaka vrsta ribe ima sebi svojstven broj ljusaka • Ljuske bočne pruge su modificirane • služe u određivanju starosti riba Ktenoidne Ganoidne ljuske Cikloidne ljuske Plakoidne ljuske

  21. - Živčani sustav: mozak : prednji, srednji i stražnji, te međumozak i primozak Osjetila: njuh – parne mirisne jamice sluh – unutrašnje uho

  22. Pomoću osjetila sluha ribe primaju zvučne valove. U uhu se također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.

  23. Anatomija hrskavičnjače • Cijela površina pokrivena plakoidnim ljuskama • - 5 škržnih proreza • - mišići se protežu uzduž tijela kao 4 velika snopa, sa svake strane po dva- vidi se • kolutićavi raspored • -lubanja je cjelovita hrskavična čahura • - Nema plivaćeg mjehura – jetra puna ulja i s njome se regulira plovnost • - za izlučivanje služi drugi bubreg (mezonefros). Sastoji se od klupka krvnih žila (glomeruli) i lijevaka koje zovemo Bowmanova čahura. Lijevci i čahure tvore Malpigijevo tjelešce.

  24. Lorenzinijeve ampule – posebni osjetilni organi na glavi hrskavičnjača koje im omogućuju otkrivanje električnih izbijanja i temperaturnih gradijenata, tj. plijen. Spirakuli ili štrcala nalaze se odmah iza očiju na dorzalnoj strani glave. To su modificirani škrži otvori koji se otvaraju u ždrijelo, a mogu se zatvoriti pomoću specijalnih kožnih kapaka. Služe za ulaz vode tijekom hranjenja životinje.

  25. Anatomija koštunjače

  26. Optjecajni sustav: - Vensko srce: 1 klijetka, 1 pretklijetka

  27. Knez - Ribe s izraženim spolnim dimorfizmom

  28. Kavijar – riblja ikra

  29. Nakon što ženka matuličića izbaci jaja, mužjak ih pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  30. Crnej Mrijeste se ljeti (lipanj i srpanj), kada ženka polaže ljepljiva jaja u obliku niti na kamenitom ili pješčanom dnu. Do pojave mladih, jajašca čuva mužjak. Mladi su fluorescentno plave boje, a odrasli smeđe.

  31. JATA, PLOVE Samo koštunjače mogu plivati u visoko koordiniranim grupama- plove od nekoliko tisuća jedinki plivaju kao da se radi o jednoj jedinki. Pri tome im pomažu vid, bočna pruga i sluh. - Ribe u sredini kontroliraju plovu. - Plove haringe mogu zauzeti 4 km 3!

  32. Ponašanje riba: • Migracije : • ANADROMNE – iz mora u rijeke (losos) • KATADROMNE – iz rijeka u more (jegulja) Chinook losos – migrira u rodnu rijeku Yucon na teritoriju Aljaske i Kanade. Obilježene jedinke prešle su 3 200 km u 60 dana. Pritom se nisu hranile. Nakon polaganja jaja, mnoge ženke umiru.

  33. MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA MORE RIJEKE Salmo salar – atlantski losos

  34. MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA RIJEKE MORE Anguilla anguilla

  35. Chauliodus sloani“Riba otrovnica” je među najopasnijim grabežljivcima. Dužine od 30 do 60 cm živi na dubini od 1500 do 2000 m u hladnim morima. Privlači plijen svjetlećim organima kojih ima oko 350 u usnoj šupljini.

  36. PREDATORI

  37. Manta birostris Širina od 7 m; hrani se isključivo planktonom.

  38. Kitopsina • Najveća riba na svijetu- dostiže 12 m i teži oko 12 tona • Obitava u otvorenim vodama tropskog pojasa • Može doživjeti 70 godina • Koža oko 10 cm debljine • Hrani se filtriranjem

  39. VODOZEMCI (Amphibia) • Podjela u 3 skupine: • Beznošci • Bezrepci • Repaši

  40. RAZVOJ VODOZEMACA • razvili su se iz skupine riba koje su zbog građe organizma mogle prijeći na kopno (resoperke) • razvoj nogu za hodanje te razvoj pluća ključne su prilagodbe za život na kopnu Resoperka Pravodozemac

  41. Oko 4000 vrsta • U Hrvatskoj su svi ugroženi i zakonom zaštićeni !!!! • Najveći razlog ugroženosti vodozemaca, kao i većine biljaka i životinja, je nestanak i uništavanje njihovih staništa. Međutim postoji još cijeli niz razloga zašto su vodozemci ugroženi a to su: razne kemikalije, unešene strane vrste, eksploatacija (za hranu, trgovina kućnim ljubimcima), klimatske promjene, bolesti, deformiteti, UV-B zračenje. • Ovisni o vodi – nisu pravi kopneni organizmi • Prvi tetrapodni kralješnjaci. • KOŽA • Tijelo pokriveno tankom, mekanom kožom bez ljusaka • U koži imaju brojne žlijezde (otrovne, mirisne..) • Svu vodu primaju kroz kožu

  42. KOSTUR • Kosti lubanje, udova i kralješnica • Žabe imaju 9 kralješaka • Rebra slabo razvijena ili ih nema • Žabe koje hodaju imaju pomično oplećje, a skakači imaju nepomično. • Mišićni sustav udova dobro razvijen.

  43. ŽIVČANI SUSTAV • Posebno razvijen prednji mozak • Dobro razvijen slušni aparat – žabe imaju bubnjić te labirintni organ. • Unutrašnjost srednjeg uha i usne šupljine su povezani Eustahijevom cijevi. PROBAVNI SUSTAV • Imaju nečisnicu ili kloaku. • Želučane žlijezde i gušterača izlučuju enzime za razgradnju hitina kod kukaca • Ličinka vodozemaca je biljojed, a odrasle jedinke su mesojedi.

  44. Anatomija žabe

  45. DIŠNI SUSTAV • U razdoblju ličinke svi vodozemci dišu škrgama. • Odrasle jedinke dišu plućima. • Iznimka je čovječja ribica – diše škrgama. • Osim plućima, dišu kožom, usno – ždrijelnom šupljinom i škrgama (ličinke). OPTJECAJNI SUSTAV Srce : 2 pretklijetke i 1 klijetka – kretanje na kopnu zahtijeva više energije pa se razvilo višedijelno srce Djelomično miješanje arterijske i venske krvi.

  46. MOKRAĆNOSPOLNI SUSTAV • Izlučivanje pomoću prabubrega • Isparavanje kroz kožu. RAZMNOŽAVANJE • Oplodnja je najčešće vanjska. • Vodenjaci imaju unutrašnju oplodnju – ženka nečisnicom usisava paketiće spermija koje odlože mužjaci. • Razmnožavanje se odvija u proljeće. • Na mjesto parenja prvo dolaze mužjaci i kreketanjem privlače ženke.

  47. Rezonatori – zvučni mjehuri koje imaju mužjaci, a služe za kreketanje i privlačenje ženki. Zrak u pluća ulazi gutanjem, prelazi preko glasnica i nastaje kreketanje. • Među prstima plivaća koža

  48. Preobrazba punoglavca u žabu, odvija se pod utjecajem hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača. Vodozemci repaši imaju mogućnost regeneracije. Vodenjaci Čovječja ribica

More Related