610 likes | 936 Views
Dinamika i struktura prometa Luke Rijeka. Geografski položaj i prometna povezanost. Na mjestu gdje se Mediteran najdublje uvukao u europsko kopno, u dobro zaštićenom i do 70 metara dubokom Kvarnerskom zaljevu smjestila se riječka luka
E N D
Geografski položaj i prometna povezanost • Na mjestu gdje se Mediteran najdublje uvukao u europsko kopno, u dobro zaštićenom i do 70 metara dubokom Kvarnerskom zaljevu smjestila se riječka luka • Zahvaljujući tom položaju riječka luka je najpovoljniji izlaz na more Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, zapadnom dijelu Ukrajine, južnom dijelu Poljske i južnom dijelu Njemačke
Paneuropski prometni koridori • Luka je prometno pozicionirana na Vb ogranku paneuropskog koridora V, preko kojeg je umrežena u cestovnu i željezničku mrežu Europe • Za riječku luku bitni su i koridor X i dunavski koridor VII koji prolaze Republikom Hrvatskom i omogućuju bolju prometnu povezanost s tržištem u zaleđu luke
Koncesionari • Za korištenje lučke infra i suprastrukture i obavljanje lučkih djelatnosti, Lučka uprava Rijeka dodijelila je koncesije tvrtkama: • Luka Rijeka d.d. • Jadranska vrata d.d. • Janaf d.d.
Koncesionar koji koristi najveći dio riječke luke • Temeljem koncesijskih ugovora obavlja lučke i brojne druge gospodarske djelatnosti na poslovima pretovara svih vrsta tereta, osim nafte i naftnih derivata • Ukupna površina koncesioniranih terminala Luke Rijeka d.d. iznosi 1.176.043 m², u koji su uključeni zatvoreni skladišni prostori i uređene skladišne površine. • Dužina operativnih obala iznosi 5.052 m i namjenjena je pristajanju brodova duge i velike obalne plovidbe
se dijeli na terminale: • Terminal za rasute terete,godišnji kapacitet od 4.000,000 tona • Terminal za žitarice,godišnji kapacitet 1.000,000 tona • Terminal za generalni teret,godišnji kapacitet 2.000,000 tona • Terminal za drvo, godišnji kapacitet 500.000 tona • Terminal za kondicionirane terete,godišnji kapacitet 100,000 tona • Terminal Bršica za pretvor stoke i drva • Terminal Škrljevo,skladišni kompleks 417.413 metara kvadratnih • Kontejnerski i RO-RO terminal
Terminal za rasute terete • godišnji kapacitet 4,000,000tona • prekrcaj željezne rudače i ugljena,ostalih rasutih i sipkih tereta • jednokratno skladištenje 400.000 tona željezne rudače ili 130.000 t ugljena • dubina mora 18 m
Terminal za žitarice • godišnji kapacitet 100.000.000 tona • dubina mora 12 m • prekrcaj i skladištenje žitarica i uljarica • provedena modernizacija silosnog postrojenja • referentna luka na Jadranu za izvoz žitarica iz Europske Unije
Terminal za generalni teret Terminal za generalni teret • godišnji kapacitet 2.000.000 tona • dubina mora 12 m • 11 vezova • manipulacija i skladištenje raznih vrsta tereta:proizvodi od čelika i željeza,cement,papir,granitni blokovi i dr. • modernizacija mobilne mehanizacije
Terminal za drvo • godišnji kapacitet 500.000 tona • jednokratni kapacitet skladištenja drva 35.000-50.000m3,ovisno o vrsti tereta • povoljni klimatski uvjeti za prirodno sušenje rezane građe • usluga pripreme za prekomorski prijevoz:markiranje,pakiranje i vezivanje drva
Terminal za kondicionirane terete • godišnjin kapacitet 100.000 tona • rashladni prostori s komorama za prihvat južnog voća-banana,naranči,limuna • komore za smrznuto meso
Terminal Bršica • Prihvat i otprema stoke • stalna veterinarska kontrola • godišnji kapacitet cca 60.000 grla stoke • mogućnost prekrcaja generalnog tereta i drva
Terminal Škrljevo • ukupna površina 390.000 m2 • 44.000 m2zatvorenih skladišta • 130.000 m2otvorenih skladišta • mogućnost skladištenja raznih vrsta tereta • ograđen i opremljen prostor pratećim sadržajima
Kontejnerski i RO-RO terminal • Godišnji kapacitet 170.000 TEU,a RO-RO dio-50.000 vozila • dubina mora 12 m,prihvat brodova Panamax veličine • jednokratni kapacitet 5.000 TEU
Feeder servis • Riječka luka feeder servisom uključena u kontejnerski sustav mediterana • Feeder linije iz riječke luke servisira nacionalni brodar Lošinjska plovidba d.d. Ro-Ro brodovima:Lošinj,Lipa i Susak • On je označio početak procesa revitalizacije kontejnerskog prometa u RH