m r.sc . Mario Švigir g lavni tajnik Sindikat prometa i veza Hrvatske

1. Nova vizija i operacionalizacija sektorskog razvoja u kontekstu strukturalnih politika EU- primjer promet mr.sc. Mario Švigir glavni tajnik Sindikat prometa i veza Hrvatske

2. Sastavnice sektorskog razvoja prometa • Vrednovati, koristiti, upravljati • Potreba daljnjeg razvoja tehnologijske, regionalne i politike investiranja u nacionalni ljudski kapital • Problem upravljanja i koordinacije u sektoru • Koncept izgradnje konkurencijskih prednosti u složenijim, na znanju i visokim standardima baziranim proizvodima i uslugama • Upravljanje promjenama • Veći udjel privatnog sektora u R&D-u prometa

3. Potencijal sektora prometa na jedinstvenom tržištu EU • Rebrandingprometnog sustava Republike Hrvatske važan je iz razloga ne samo aspiracija koje su sukladne tehnološkoj i tržišnoj modernizaciji prometnih procesa već je i odraz aspiracije da se sektor prometa promatra kao razvojna niša sa značajnim gospodarsko investicijskim potencijalom • Nova načela, a koju su nužno načela ostalih zemalja članica EU, u procesu jačanja i stvaranja zajedničkog tržišta su: ekonomska i društvena vrijednost prometa, visoki standardi kvalitete, mobilnost, sigurnost, eko socijalna održivost • Kada su u pitanju nove članice, Komisija posebno ukazuje na deficite u razvoju infrastrukture, zakonodavstva, prakse upravljanja ljudskim resursima i ostalim preduvjetima za multimodalne sustave i nedostatnom korištenju informacijskih platformi

4. Dosadašnja iskustva novih članica EU • Analitika dinamike rasta makroekonomskih agregata, sektora prometa i sastavnica prometa te zaposlenih u istima – kako i gdje promet raste ? • Analitika promjene uloge prometa u strukturi BDP-a – koliko je promet (ostao) važan ? • Iz metodoloških razloga Hrvatska nije mogla biti uspoređena (potreba izrade input- output tablica)– kako pozitivno utječe na ostale sektore u zemlji ?

5. Promet je osjetljiv na kretanje BDP-a ali sustavno i natprosječno raste u novim članicama…

6. Rast po segmentima prometa od 2002. do 2009. za EU 27 • Kopneni promet ( 17 % rast u odnosu na 2008. i 10 % u odnosu na 2009.), značajno niži rast u starim članicama, osjetljivost na pad BDP-a u svim zemljama, stabilni udjeli i najmanji pad u najrazvijenijim ( Njemačka, Nizozemska, Švedska) • Pomorski i kopneni promet – udvostručen rast, u 2009. kriznoj godini rast, natprosječne stope rasta Njemačka, Poljska, Estonija • Zračni promet – značajno povećanje u svim novim članicama ( oko 12 %), značajno smanjenje u 2009. za najrazvijenije zemlje • Skladištenje i logistika – ( 26 % rast u odnosu na 2008. i 20 % u odnosu na 2009.) – najveći rast prisutan kod novih članica

7. Zaposleni u prometu (dinamika i struktura) • Od 2002. do 2010. rast ukupno zaposlenih u prometu EU27 od 4,3 % ( 2,7 % EU 15) • Njemačka (4,8 %), Španjolska (16%), Finska (7,5%) • Udjel zaposlenih u prometu na razini 5 % BDP-a ( bez naftovoda i prometa poštanskih usluga) • Sve članice konvergiraju prema prosjeku od 5 do 6 % od ukupno zaposlenih u EU što je značajno korištenje resursa rada obzirom da je promet sve više tehnologijski intenzivan • Najveći udjel zaposleni u kopnenom prometu ( 55 % od ukupno zaposlenih u prometu EU 27) – povećanje za sve nove članice • Zaposleni u pomorskom i kopnenom vodnom (2 % EU 27 do većih udjela 9 % Danska, 14 % Grčka ili 20 % Cipar) • Zaposleni u zračnom prometu ( 4 % EU27 do 8 % za Nizozemsku do 50 % Luksemburg) • Potencijalno najveća mogućnost zapošljavanja u podsektoru skladištenja i logistike ( za EU 27 je povećan sa 22 % na 24 %, no značajno je povećan u svim novim članicama i manje razvijenim članicama odnosno, onima koji imaju manji udjel od 20 % u ukupno zaposlenima u prometu )

8. Značajan potencijal kreiranja radnih mjesta u segmentu skladištenja i logistike…

9. Nova tehnološka obilježja prometa koja stimulira EU (Bijela knjiga razvoja prometa ) i potencijal za RH • Novi zahtjevi potrošača i potrebama gospodarstva da na efikasan način procesiraju robu i osiguraju mobilnost ljudi unutar postojećih i budućih resursnih (energetskih) i ekoloških ograničenja • Tehnologija čisti(ji)h vozila sukladno ciljevima potrebe smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima kao i jačanja ekološke regulative - razvoj navigacijskih sustava, sustavi praćenja prometa i komunikacijskih usluga, sustavi upravljanja složenim uslugama multimodalnogprometa • Potreba uključenosti regionalne sfere u planiranje prometnog sustava, ali i nedostatnih kapaciteta iste razine da bi ovom procesu optimalno doprinosila, izrada planova urbane mobilnosti • Izgradnja nekoliko nacionalnih multimodalnihkoridora (koridori koji su optimalni u smislu korištenja energije, smanjenja utjecaja na okoliš, smanjenja zagađenja no atraktivni u smislu sigurnosti, stabilnosti, te niske razine operativnih i administrativnih troškova) • Operativni razvoj ljudskog kapitala u prometnim aktivnostima je važan barem koliko i planiranje razvoja tehnološkog kapitala i unaprjeđenja procesa budžetiranja kapitala • Naglasak Bijele knjige za promet je na kombinaciji privatnih i javnih sredstava uz potrebu bolje koordinacije financiranja iz Strukturnih i Kohezijskih fondova

12. Ljudski kapital Istraživanje i razvojni projekti sa industrijskim partnerima Kreiranje novih kapaciteta i stvaranje novih tržišta Ljudsi kapital Multidisciplinarnost i regionalni pristup (projekti, financiranje, korisnici) Eksperimentalna vozila Laboratorijska oprema Tehnološki projekti EU tehnološki projekti Interakcija sa javnošću oblikovanje medijske slike o razvoju Umreženost sa znanstvenim i obrazovnim institucijama

13. ključne točke budućnosti prometa - neka od istraživanja njemačkog Fraunhofer IVI Promet instituta

14. Zaključno ( instrumenti i operacionalizacija) • Fokusiranje na politike i fondove EU : • Formiranje Stossmayer mreže tehnološko projektnih platformi po uzoru na Njemačku mrežu Franunhofer instituta ( po mogućnosti apliciranje za R&D twining projekt ) sa ciljem razvoja tehnologija i novih proizvodnja na međuresornoj razini i u suradnji sa poduzetništvom i znanstvenim institucijama – to je instrument državnih potpora koji je osnova razvoja industrije u EU • Početak rada Opservatorija za razvoj ljudskih resursa u prometu ( upravljanje promjenama, cjelo-životnim obrazovanjem i kompetencijama zaposlenih u prometu i modernizacijom radne snage) kroz IPA 4 i Europski socijalni fond • Potencijal razvoja novih instrumenata financiranja razvojnih projekata u prometu ( nacionalne obveznice, komercijalni zapisi, dugoročno investiranje )