680 likes | 3.36k Views
Marin Držić (1508. – 1567.) DUNDO MAROJE. » Pravo putovanje otkrića ne sastoji se od potrage za novim zemljama, već u novom gledanju . « Marcel Proust. Temelji hrvatske književnosti. Hrvatska srednjovjekovna književnost Hrvatski humanizam
E N D
Marin Držić (1508. – 1567.) DUNDO MAROJE
»Pravo putovanje otkrića ne sastoji se od potrage za novim zemljama, već u novom gledanju.« Marcel Proust
Temelji hrvatske književnosti • Hrvatska srednjovjekovna književnost • Hrvatski humanizam • Hrvatska renesansna književnost • Hrvatski književni barok • Hrvatska književnost 18. st.
ANKETA • Učenički dojmovi o starijoj hrvatskoj književnosti • Razumljivost • Zanimljivost • Komika • Aktualnost • Smisao
Poteškoće u obradi djelastarije hrvatske književnosti • Jezične poteškoće • Vremenska udaljenost • Nezainteresiranost za vrijeme i teme • Nedovoljno znanje učenika o povijesnim, zemljopisnim, umjetničkim (i dr.) karakteristikama vremena • Slaba motivacija i koncentracija, nedovoljno predznanje, nedovoljna usmjerenost na povezivanje i sintezu
Ciljevi nastave starije hrvatske književnosti • Čitanje i razumijevanje djela hrvatske književne baštine • Upoznavanje s bogatstvom oblika i sadržaja • Svijest o djelima koja svjedoče i stvaraju hrvatski književni i nacionalni identitet • Književnost kao univerzalna kategorija koja spaja prošlost i sadašnjost • Literarne vrijednosti • Književno djelo u kontekstu književnopovijesne i umjetničke epohe
Marin Držić - Vidra (1508. – 1567.) Njemu je život bio farsa Njega su zvali Marin Darsa. On nikad nije imao cekin, Bio je hrabar i berekin. On što je sviro, to je i pleso I solio je drugim meso. I često je išo u Jakin Govore da je bio fakin. On nije ćeo činit kuco i vazda je od smjeha puco Luko Paljetak
PASTORALE Tirena Venera i Adon Grižula (ili Plakir) TRAGEDIJA Hekuba KOMEDIJE Novela od Stanca Dundo Maroje Skup Tripče de Utolče ( Mande ) Đuho Krpeta Arkulin, Pjerin Najznačajnija djela
Držićeva riječ prevodila se i prevodi te izgovara na mnogim svjetskim jezicima: finskom, mađarskom, slovačkom, nizozemskom, slovenskom, ruskom, rumunjskom, bugarskom, talijanskom,makedonskom, njemačkom, engleskom, češkom, francuskom, poljskom... Sve do kineskoga i esperanta. Držić se igrao u više od dvije stotine europskih gradova te na svim kontinentima PRIJEVODI I IZVEDBE DRŽIĆEVIH DJELA
Izvođači Držićevih drama bile su amaterske družine: između ostalog, družina Pomet, družine Garzarija i Od Bidzara, sastavljene od mladih plemića, te družine koja se zvala Njarnjasi i koja je izvodila pastorale POMET družina Komedija Dundo Maroje prvi je put izvedena 1551. za vrijeme poklada
DUNDO MAROJE NA POZORNICAMA DUBROVAČKE LJETNE IGRE PREMIJERA 1962. Krunoslav Šarić kao Dundo Maroje (režija, Ivica Kunčević) HNK VARAŽDIN MJUZIKL DUNDO MAROJE
Mjesto radnje: Rim Kompozicija: »Iz Dubrovnika Rim gledat« 2 prologa (negromancija, -Negromant igra zrcaljenja) 5 činova ( prizori ) Kraj je izgubljen Središnji motivi: DUKATI, IZGUBLJENI SIN Teme: ŠKRTOST I RASIPNOST, SUKOB OCA I SINA DUNDO MAROJE Radnja komedije Vrijeme radnje: 16. st Jubilarna godina hodočašća
Važnost prologa Dugog nosa • Negromant, čarobnjak, dvorska luda- lucidan je kazivač istine, filozofije komedije ( Negromant = Pomet = Držić) • »sekret« o putovanju u Indije • Vizija svijeta – zemaljski raj ( »zlatni ljudi« ironična slika zbilje, ljudi nazbilj, lažno su nazbilj ) • Ljudi nazbilj i ljudi nahvao – Držićevi urotnički ciljevi • Maskirana fikcija i suvremena stvarnost ( kritika ) • Trijumf inteligencije nad glupošću
Likovi - Teme • Starost – mladost • Roditelji - djeca • Sluge – gospodari • Bogatstvo - siromaštvo • Pamet – glupost • Poštenje – pokvarenost • Uloga novca u ljudskom životu • Našijenci u stranome svijetu • Različito poimanje ljubavi
Likovi, nositelji dramske radnje, oblikuju teme Značenje likova u pojedinim dramskim situacijama Tumačenje razvojnog tijeka radnje kojom je strukturirana tema u dramsku cjelinu Uočavanje dramskih prizora koji pokreću radnju Na čemu se temelje dramski sukobi? Povezanost teme s današnjim vremenom Tumačenje stavova Izbor najzanimljivijeg lika, lik i njegova obilježja (razlozi, primjer, argument ) (govorna karak.)
Obilježja govornog izražavanja likova • Dubrovački, gradski govor: Dubrovčani • Nematerinji jezik: (oštijeri, našijenci, koji govore talijanski, Nijemac Ugo Tudešak • Iskrivljeni strani jezik, pučki latinski (makaronski): Pometove replike • Aforističnost: dundo Maroje, Pomet, Pjero, Niko i Vlaho • Funkcionalno oblikovanje rečenice: Pometov monolog, 2. čin • Slikovitost izražavanja i funkcija deminutiva
» Jezik i govorna diferencijacija likova temelje se na komičnoj karakterizaciji i smiješnosti prizora. Normu i mjerilo uporabe nameću jedino situacije, osobine i podrijetlo junaka.« Frano Čale
PORTRETI LIKOVA Obrazovni video program - Zagreb film
Dojmovi i prijedlozi scenske realizacije • Usporedba na razini književne i scenske realizacije lika • Učenički doživljaj Pometa u usporedbi s upravo viđenim ostvarenjem • Koji su slojevi Pometovog karaktera i temperamenta • izvučeni na površinu? • Dramski lik ( kao scensko ostvarenje ) nedovršen je i • podložan trajnim promjenama • Vlastita zamisao o scenskoj zamisli, npr. Pometa, Petrunjele, Mara i dunda Maroja • Dramatizacija odabranog prizora
POMET - analiza i značenje u cijeloj dramskoj strukturi • Pometovo značenje u stvaranju zapleta i raspleta radnje • Odnos prema drugim likovima • Hedonistički duh • Pronicljiv promatrač s osobnim iskustvom nepravde • Pometov program za uspjeh u životu • »Kralj od ljudi« • »Gospodar smijeha« • Obilježja renesansnog čovjeka
FORTUNA,»dobra srjeća« slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim težnjama i koju može savladati samo tko posjeduje svojstva sadržana u vrlinama VIRTU (vrline) tko hoće vladati mora biti pun vrlina ( snaga, i hrabrost i inteligencija) Pometov monolog
RENESANSNA KOMEDIJA ( Mandragola, N. Machiavelli ) COMMEDIA ERUDITA ( PLAUTOVSKA KOMEDIJA ) KOMEDIJA: KARAKTERA, SITUACIJE, INTRIGE I KONVERZACIJE
DRŽIĆEVO KAZALIŠTE • Držić - kazališni čovjek, cijeli svijet, promatra na kazališnoj pozornici U životu je sve pozornica i gluma - monolog Dugog nosa - gluma kao način izražavanja • »Kazalište u kazalištu« Likovi glume Prizori imaju tijek zaokružene dramske situacije Sceničnost prizora u kojima u radnji sudjeluju likovi promatrači kao kazališni gledatelji
Renesansna obilježja • Renesansni čovjek ( čovjek u središtu - polazna točka), čovjek mjerilo svijeta, ratio – antika • Individualizam • Optimizam ( komika, smijeh ) • Kriticizam ( sklonost poruzi, šali, narodna mudrost ) • Makijavelizam, aktivizam • Svjetovnost • Materijalizam, hedonizam • Gradska sredina, jezik sredine • Renesansna komedija ( Aristotelova poetika )
Aktualizacija • Renesansni svjetonazor – svjetonazor današnjice ( Vennov dijagram, obrazloženje ) • Generacijski sukob • Škrtost – rasipnost ( suvremena manija kupovanja ) • Staleška suprotnost • Sklad društvenih odnosa ( moje - tvoje ) • Kategorizacija ljudi ( Tko su današnji ljudi nazbilj i nahvao? Tko je danas kralj od ljudi ?) • Kritika današnjice ( Što bi Pomet danas kritizirao? ) • Suvremeni hedonizam • Ključ uspjeha danas? • Očuvanje slobode
Životopis Govorna obilježja likova Iskrivljeni govor stranog jezika Diskurz, stih i proza Pučke popijevke, rugalice, Preko 100 narodnih poslovica Aforističnost,»reče se« Slikovitost u izražavanju Izražajnost i funkcionalno oblikovanje rečenica Funkcija deminutiva Prikaz djela ( usmeno, pismeno ) Školski esej ( provjera usvojenosti sadržaja ) Povezivanje s nastavom jezičnog izražavanja
Odgojni ciljevi • Humor, smijeh kao čovjekova prirodna potreba u svakodnevnom životu • Usklađenost odnosa roditelja i djece • Škrtost i rasipnost - ljudske mane ( pravilan odnos prema novcu ) • Potreba za ostvarenjem uspjeha ( dopušteni načini ostvarenja) • Razvijanje sposobnosti doživljavanja materijalnih i duhovnih vrijednosti (odnos prema hedonizmu ) • Težnja u ostvarivanju pravednih međuljudskih odnosa i slobodi pojedinca
Kazalište Gluma Film Jezik Filozofija Povijest Politika Sociologija Arhitektura Slikarstvo KorelacijaNastavna sredstvaKnjževnost 2 Dnevnik čitanja Film - CD Računalo Projektor Nastavni listići Kartice
Oblici i metode rada • Izlaganje, tumačenje i objašnjavanje • Frontalni • Rad na tekstu, individualni, skupni • Provjeravanje ( čitanosti ), pitanja i odgovori • Dijalog, diskusija • Projekt metoda, terenska nastava • Učenikovo samostalno istraživanje • Ponavljanje ( igra karata ) • Vennov dijagram, tunel misli • Vruća stolica
Literatura: • Držić, Marin, Dundo Maroje, MH, Zagreb,1964. • Držić, Marin, Dundo Maroje, Moja knjiga,Zagreb, 2006. • Držić, Marin, Djela, Liber, Zagreb 1979. • Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hr. knjiž. 2004. • Čale, Frano, Ključ za interp. knjiž. djela, Zagreb,1979. • Dujmović Markusi, Dragica, Književni vremeplov 2, Profil, Zagreb, 2010. • Skupina autora, Čitanka 2, Školska knjiga, Zagreb, 2010. • Obrazovni video program - Zagreb film
RADIONICA • Postavljanje pitanja a) razumijevanje b) jezik i stil • Na temelju teksta ponuditi moguće teme pismenog sastava • Školski esej: interpretativni, usporedni ili raspravljački - smjernice