Središnje značenje empatije u terapeutskom odnosu ljekarnika i bolesnika

1. Središnje značenje empatije u terapeutskom odnosu ljekarnika i bolesnika

2. Razum (i)li emocije • “Bitzeru”, oglasi se gospodin Gradgrind, koji je bio do temelja poražen, te će u svom jadu gotovo ponizno: ”imate li srca?” • “Optok krvi, gospodine, bez srca zacijelo ne bi bio moguć”, odgovori mladić nasmiješivši se zbog neobičnosti toga pitanja. ”Nitko ne može posumnjati da imam srce, ako su mu poznate činjenice, što ih je ustanovio Harvey u pogledu optoka krvi.” • “Da li vam srce može osjetiti samilost?” usklikne gospodin Gradgrind. • “Ono je pristupačno razlozima razuma, gospodine”, otkresa dični mladić. • “I samo razlozima razuma.” • Charles Dickens, Teška vremena

3. Određenje empatije • Fred Astaire: What’s empathicalism? • Audrey Hepburn: It’s the most sensible approach to true understanding and peace of mind. • Astaire: But what is it? • Hepburn: It’s based on empathy. Do you know what empathy means? • Astaire: No, I’ll have to have the beginner’s course on that one. Empathy ...is it something like sympathy? • Hepburn: Oh, it goes beyond sympathy. Sympathy is to understand what someone feels. Empathy is to project your imagination so that you actually feel what the other person is feeling. You put yourself in the other person’s place. Do I make myself clear? • (Astaire kisses Hepburn and she, outraged, demands to know why.) • Astaire: Empathy. I put myself in your place and felt you wanted to be kissed. • Hepburn: You were in the wrong place. • Scene from Funny Face(1957)

4. Nedostatak uzajamne povezanosti bolesnika i ljekarnika • Koji razlozi sprečavaju zdravstvene profesionalce da se ponašaju empatički?: • Profesionalno osposobljavanje? • Nedostatak vremena? • Strah od prisnog odnosa? • Uvjerovanje da je empatija nešto posve irelevantno za dobru zdravstvenu zaštitu: luksus (u najboljem slučaju) ili opasna zabava (u najgorem) • Mnogi zdravstveni profesionalci pružaju empatiju svojim bolesnicima; postoje, međutim, dobar dio onih koji izražavaju genuinu ambivalentnost prema empatiji

5. Moto predavanja • Čovjek ispravno vidi srcem; ono što je bitno oku je nevidljivo(Antoine De Saint-Exupery, Mali princ) • Liječnik/ljekarnik mora postati jedinstvena i kompletna osoba; u suprotnom neće otkriti ništa(Paracelzus) • Znanost nije anonimno utjelovljenje istina, nego ljudsko držanje(Aristotel)

6. Cilj predavanja • Odgovoriti na pitanje: koje mjesto empatija ima u kontekstu liječenja? • Može li se zdravstveni profesionalac naučiti ponašati empatički? • Kako pružati empatiju? • Je li empatija uvijek “ugodna”? • Ima li mjesta empatiji u okolnostima sve većeg tehnološkog napretka i racionalizacije rada(formalizacija, rutinizacija, standardizacija procedura, birokratizacija, depersonalizacija profesionalnog djelovanja)?

7. Što čini središnju točku sadašnje profesionalne socijalizacije ljekarnika? • Sekundarna socijalizacija s uspjehom “proizvodi” ljekarnika koji se odlično kreće na tlu prirodnih, objektivnih, “čvrstih”, empirijskih znanosti • Pod vladavinom prirodno-znanstvene paradigme ukotvila se dogma da je liječenje isključivo tehnička stvar • Smatra se da se sekundarnom socijalizacijom ne može “instalirati” toplina, briga, suosjećanje ...

8. Odakle proizlazi sadašnji interes za empatiju? • Reducirati jaz između ljekarnika i pacijenta u suvremenom sustavu zdravstvene zaštite

9. Određenje ljekarnikove profesionalne djelatnosti • Ljekarnička profesija=intersubjektivna profesija • Ljekarnička profesija spada u empatičko djelovanje koje se zasniva na brizi o drugom • Empatičke profesije su sve one koje se brinu o tzv. potrebama unutarnje egzistencije čovjeka(bol, bolest, patnja, smrt...)

10. Ni dijagnoza ni terapija ne zasnivaju se isključivo na znanosti • Objektivno-kliničke metode istraživanja često iscrpljuju svoje mogućnosti ako se ne nadopune bilo neposredno-instinktivnim bilo riječima posredovanim subjektivnim znanjem o stanju i osjećajima bolesnika (Simmel) • Riječ je o posve drugačijoj vrsti znanja koju Simmel smatra “beziznimno djelotvornim apriorijem ljekarnikovog umijeća” • Da bi se uzdigao do razine terapeutskog djelovanja, ljekarnikovo djelovanje treba verbalizirati neponovljivo i od slučaja do slučaja uspostavljati intersubjektivnost sporazumijevanja

11. Pojava pojma empatija • Termin se počinje koristiti krajem 19. st. kao dio psihologije estetike • Freud ga koristi za potrebe psihoanalize • Nakon toga se uvodi u literaturu o medicinskoj edukaciji, psihologiji spolova au najnovije vrijeme, koristi ga feminizam i hermeneutika

12. Koji razlozi otežavaju ugrađivanje empatije u zdravstveno-zaštitne profesije? • Proturječna značenja empatije unutar zapadne kulture • U popularnoj kulturi ovaj termin je povezan sa nizom atributa označenih “ženskim” • emocionalno poistovjećivanje sa osjećajima drugih

13. O značenju i porijeklu pojma empatija • Iako se najčešće dovodi u vezu sa Freudovom teorijom, pojam empatija izvorno je nastao unutar područja estetike • Pojam je uveo 1872.Robert Vischer, njemački filozof estetike • Vischer je pokušao razumjeti proces uz pomoć kojeg umjetnički rad može izazvati emocionalni odgovor kod gledaoca, trenutačno sjedinjenje subjekta i objekta • Termin kojeg je odabrao - “osjećanje iznutra” (kao suprotnost pojmu simpatija koja znači “osjećati sa”) je preveden na engleski 1897. kao “emaptička projekcija” ili, jednostavno, empatija

14. Konceptualizacija empatije u popularnom značenju • Vrsta “mističke” koncepcije nalik “ženskoj” intuiciji • Osjećajnost • Iracionalnost • Eluzivna vještina • Gatalačka vještina • Šesto čulo • Instinktivna i primitivna forma koja nam omogućava da proniknemo u suštinu druge osobe

15. Problematičan status empatije u znanstvenoj medicini • Smatra se neznanstvenom, feminiziranom i, po definiciji, neprofesionalnom identifikacijom sa “drugim” • Empatija se suprotstavlja objektivnom, vrijednosno neutralnom znanju i tehnikama; u suprotnosti je sa racionalnom argumentacijom • Empatija je antiteza objektivnom, vrijednosno-neutralnom znanju • Odbijanje sućuti često je popraćeno i potaknuto pretjeranim oslanjanjem na tehnološke modele ljudskog ponašanja, osobito one koje potječu iz ekonomskog utilitarizma

16. Definiranje empatije jezikom znanstvene objektivnosti • Psihijatri i medicinski edukatori u 20. st. othrvali su se popularnim značenjima definirajući empatiju kao tehničku djelatnost • Funkcija ove definicija je zadržati odnos profesionalca i bolesnika unutar granica prikladnih za emocionalno neutralan, znanstveni pristup moderne medicine: oblik kontrolirane intimnosti

17. Definicija International Encyclopedia of the Social Science usvajaju ovu tehničku koncepciju: • Termin empatija /empatičko razumijevanje služi kao oznaka za procese i tehnike koje psihoterapeut svjesno odabire kako bi dopro do “unutarnjeg okvira” pacijenta bez gubitka vlastitog identiteta” • Riječ je o reguliranim tehnikama komunikacije između zdravstveno-zaštitnog profesionalca i pacijenta

18. Tehničko značenje empatije • Motorička mimikrija (američki psiholog Titchener) – gubi se oko djetetove druge godine života: kada se neko dijete ozlijedi, drugo dijete provjerava da li i njega boli • Ovo značenje je drugačije od onoga s kojim je riječ ušla u engleski potekavši od grčke riječi empatheia – “osjećanje iznutra”, termina kojeg su prvi put koristili teoretičari estetike želeći označiti sposobnost percipiranja subjektivnog iskustva neke druge osobe

19. Suvremeni rječnici • Definiraju empatiju kao “identifikacija sa situacijom, osjećajima i motivima drugoga ali i, istovremeno, razumijevanje te iste situacije, osjećaja i motiva” • Ova definicija kombinira i kognitivne i osjećajne (“identifikaciju” i “razumijevanje”) elemente

20. Neka sumarna određenja empatije • Osobita vrsta suosjećanja sa drugom osobom • Uživljavanja u emocionalno stanje druge osobe kao i razumijevanje njezinog položaja: “biti u tuđoj koži”; “Znam kako se osjećate”; “Znam kako vam je” • Istinsko slušanje - sagledavanje situacije iz tuđe perspektive; svijet se sagledava iz bolesnikove točke gledišta • Licem-u-lice interakcija • Promatranje bolesnika ne kao pripadnika bezlične mase već kao jedinstvenog i zasebnog pojedinca • Emocionalna inteligencija (Goleman) – prilagođenost suptilnim društvenim signalima koji pokazuju što je drugima potrebno ili što drugi žele (takve su osobe uspješnije u zdravstveno-zaštitnim profesijama, u nastavi, trgovini, na rukovodećim mjestima)

21. Aristotelovo promišljanje empatije • Empatija zahtijeva vjerovanje da neka druga osoba ozbiljno pati bez ikakve vlastite krivice ili više od vlastite krivice • Osnova sućuti jest vjerovanje da su mnogi uobičajeni oblici zle sreće (ratna stradanja, gubitak političkih prava, tjelesna i duševna bolest, skora smrt...) doista od ključne važnosti

22. Kako ste? Kako se osjećate? Je li vam dobro? • Bolesnik se često pita je li liječnika/ljekarnika uistinu interesira odgovor na postavljeno pitanje, tj. imaju li oni pojma o tome kako se on uistinu osjeća

23. Bitne empatičke izjave • “Znam kako se osjećate” • “Znam kako vam je” • “Kao da sam u vašoj koži”

24. Empatija=briga • Empatija predstavlja “totalnu brigu” koja se definira kao “socijalna, spiritualna, emocionalna i fizička briga”

25. Kako empatiju definira medicinska sociologija? • “Općenito se smatra da je empatija predstavlja holističku medicinu u kojoj je pacijent a ne jetra, srce ili bilo koji drugi dio tijela predmet liječnikove pažnje. Takav model djelovanja iziskuje cijeli niz posebnih stavova i vještina, općenito nazvanih empatija” (Fox, Lief)

26. Što emaptija uključuje? • emocionalno razumijevanje pacijenta, “osjećanje iznutra”, senzitivna briga • biti na istim “osjećajnim valnim dužinama” kao i pacijent • Dovoljno odvajanje od pacijenta tako da ekspert može svoje medicinske vještine racionalno primijeniti u konkretnom slučaju • Empatičan zdravstveno-zaštitni profesionalac je objektivan u svojim ponašanjima prema pacijentu

27. “Znam kako vam je” - temeljna empatička izjava • Pomak od impersonalnog znanja, objektivnog, pozitivnog, vrijednosno-neutralnog znanja • Implicira osjećaj uzajamnosti • Empatija se smatra neophodnom komponentom brige- bez određenog stupnja empatije, prikladna briga se ne može pružiti

28. Empatija započinje neverbalnom komunikacijom- sposobnošću slušanja

29. Dobro slušati • Pod “učinkovitom komunikacijom” ponajprije se misli vještina koje uključuje jasno i razgovjetno govorenje • Jednako važan dio komunikacije, i najteži za naučiti, je sposobnost dobrog slušanja • Zasigurno je svatko od nas iskusio zadovoljstvo i zahvalnost osjetivši da nas druga osoba uistinu sluša i da razumije značenje onoga o čemu govorimo

30. Pozitivni učinci empatije • Bolesniku pomaže u stjecanju povjerenja u ljekarnika kao onome tko genuino brine za njega • Bolesniku pomaže u boljem shvaćanju vlastitih osjećaja • Pomaže otkloniti pacijentov osjećaj izolacije i bespomoćnosti • Pomaže bolesniku u razvijanju vlastitih sposobnosti u pronalaženju rješavanja svih problema koje generira bolest

31. Jedna konkretna situacija • Bolesnik govori o svom liječniku: • “Bio sam kod doktora Johnsona nekoliko puta jer sam čuo da je dobar doktor. Ali, ne izgleda da mu je baš stalo do bolesnika. Trebao sam dugo čekati iako sam imao dogovoreni termin. Kad sam konačno ušao u ordinaciju, tako mu se žurilo da nisam uopće imao prilike razgovarati s njim.”

32. Broj 1 stavite uz izjavu koju bi definitivno koristili; broj 2- uz izjavu koju bi možda koristili; broj 3 – uz izjavu koju nikada ne bi koristili • Trebate razumjeti da je dr. J. veoma zaposlen. Sigurno nije htio biti grub. • Dr.J. je veoma dobar doktor. Siguran sam da bolesniku pruža najbolju moguću brigu. • Razumjem vašu uzrujanost. Niste trebali tako dugo čekati uz dogovoreni termin. • Recite mu što mislite o njegovom odnosu prema bolesniku. U protivnom, pronađite drugog doktora. • Siguran sam da se to dogodilo onda kada je imao loš dan. Uvjeren sam da će se sljedeći put njegov odnos prema vama opraviti. • Točno znam kako se osjećate. I sam mrzim dugo čekati doktora. • Ne poznam nikoga tko je potpuno zadovoljan dužinom vremena provedenog u razgovoru sa svojim doktorom. • Koliko inače čekate pregled kod doktora? • Dopustite da razgovaramo o novim lijekovima koji su vam pripisani. • Izgleda da osjećate da nešto nedostaje u vašem odnosu sa dr. J. – da izostaje briga koju očekujete.

33. Važnost empatije u terapiji • Humanistička tradicija u psihologiji: ako se ljudi mogu otvoreno i iskreno izraziti u atmosferi prihvaćanja i brižnosti, oni će biti zdraviji sa većim izgledima na samoaktualizaciju • Brižno okruženje pruža priliku ljudima u pronalaženju rješenja njihovih emocionalnih problema • Ljekarnik također može pomoći pažljivim slušanjem • Sposobnost slušanja emocionalnih značenja bolesnikovih poruka je suštinsko za empatiju

34. Neverbalni aspekti slušanja • Neverbalno ponašanje je jednako važno kao i verbalno (ono što kažete) • Ljekarnik može koristiti brojen neverbalne znakove kako bi pobudio interes bolesnika: • U tijeku razgovora uspostaviti kontakt očima • Govoriti “ispod glasa” • Tonom glasa pokazivati istinsku zainteresiranost za bolesnikovo stanje

35. Razlika između empatije i parafraziranja • Pacijent: “Nije mi jasan moj doktor. Jedanput je krajnje ljubazan a drugi put je tako grub. Ne želim više ići kod njega.” • Ljekarnik-parafraziranje: “Po svemu sudeći je nekonzistentan.” • Ljekarnik-empatički odgovor: “ Sigurno se osjećate neugodno ako nikada ne znate što možete očekivati od njega.”

36. Pacijent: “Drago mi je da sam se preselio u strački dom. Svakog dana događaju se nove stvari. Nikada mi nije dosadno.” • Ljekarnik-parafraziranje: “Dakle, mnogo je aktivnosti koje možete odabrati.” • Ljekarnik-empatički odgovor: “Izgleda da volite živjeti tamo”.

37. Empatija se može naučiti • Rašireno je uvjerenje da se empatičke komunikacijske vještine ne mogu naučiti: ili jeste ili niste empatička osoba • Kao i svaku drugu vještinu, ljekarnik mora vježbati empatički slušati prije nego ta vještina postane sastavni, prirodni dio njegovog svakodnevnog djelovanja • Empatičke komunikacijske vještine mogu se naučiti ako ljekarnik ima vrijednosni sistem koji stavlja naglasak na uspostavljanje terapeutskog odnosa sa bolesnikom • Kao zdravstveno-zaštitni profesionalci, ljekarnici trebaju razviti određenu razinu vođenja brige o bolesniku i naučiti kako biti što bolji slušatelj

38. Ranjivost bolesnika • Osim tehničkih vještina, ljekarnik treba imati i interpersonalne kompetencije • Bolesnik treba “ontološku sigurnost” (Giddens), povjerenje u ljekarnika; uvjerenje da ljekarnik djeluju u najboljem interesu bolesnika a ne u interesu osiguravajućih društava, poslodavca, države ili u svom osobnom, partikularnom interesu...

39. Kakav je status empatije danas? • Sustav zdravstvene zaštite podvrgnut je procesima svrhovito-instrumentalne racionalizacije na jednak način kao i sektori priprede • Smatra se da je pružanje zdravstvene zaštite potpuno sukladno novim teorijama znanstvenog menadžmenta u industriji • Postoji iluzija da se pacijenti mogu tretirati u točno propisanom vremenu i na točno propisan način • Logika proizvodnje zdravlja nastoji se pod svaku cijenu izjednačiti sa logikom proizvodnje stvari – na mjesto skrbi sada nastupa “pogon” • “proizvodnost” ljekarnika/liječnika se po prirodi ne može povećati: ne može se skratiti vrijeme potrebno da se “proizvedu” ljudi