Krimski rat 1853. - 1856.

1. Krimski rat1853. - 1856.

2. Uzroci: • težnja Rusije za dominacijom na područjima koja su u sastavu Osmanskog Carstva • Rusija – “čuvar” konzervativnog poretka (1849.) • revolucionari-emigranti(iz Ugarske) • aktiviranje Francuske u Istočnom pitanju, težnja Napoleona III. da se pokaže važnim faktorom u europskoj politici

3. Povod: • spor oko nadležnosti nad svetim mjestima u Palestini / 1850. Louis Bonaparte zatražio da se nadležnost vrati u ruke katoličkog svećenstva • Abdul Medžid se suglasio 1852. – radikalna reakcija Rusije; prijedlog podjele Osmanskog Carstva / Velika Britanija stoji na načelu očuvanja cjelovitosti

4. Misija kneza Menjšikova, II-V.1853. • Knez Aleksander Menjšikov; vojnik, grub, nediplomatičan • Miješa se u unutrašnje stvari • Jedan od ruskih zahtjeva: da se ubuduće ne narušavaju privilegije pravoslavne crkve / sultan odbio • Ultimatum – svibanj 1853. / bez uspjeha; Menjšikov odlazi • Novi ultimatum Sankt Petersburga – ako ne bude prihvaćen, ruska će vojska ući u podunavske kneževine

5. Podunavski pohod i Bečka nota • Turci odbili ultimatum; brit. i franc. ratni brodovi plove prema Dardanelima • 2. srpnja 1853. ruska vojska ušla u Moldavsku i Vlašku / Nikola I. tvrdi da se ne radi o ratnim djelovanjima; Austrija neutralna • Srpanj 1853. Bečka nota – 4 velesile (bez Rusije); daje zadovoljštinu Rusima, koji je prihvaćaju, ali ne i Turci • Još nekoliko diplomatskih pokušaja – neuspješno

6. Rat • 16.X.1853. (4.X. po starom kalendaru) – Osmansko Carstvo proglasilo rat Rusiji / Nikola I; proglas / ističe da je prisiljen na ratna djelovanja • Ratni cilj Rusije: prisiliti Tursku da se drži ranijih mirovnih sporazuma i dobije zadovoljštinu za brojne turske uvrede zbog brige oko pravoslavnih • Početak rata: manji turski uspjesi; 30 (18) X. – katastrofalan poraz turske flote kod Sinopa • Podunavsko bojište: ožujak 1854. Rusi prešli Dunav, operacije u sj. Bugarskoj, opsada Silistrije • Ožujak 1854. – u rat ulaze Velika Britanija i Francuska • Nazivi: Krimski rat; Istočni rat

7. Obilježja: • 1. prva velika konfrontacija dviju koncepcija rješenja Istočnog pitanja • 2. nije samo borba za Bliski istok, nego i europski rat; tko sudjeluje • 3. prvi sukob između modernog kapitalističkog i zaostalog feudalnog sustava; sukob između demokratskog i reakcionarnog poretka

8. Vojna obilježja • Prvi rat širih razmjera nakon 1815. • Rusi se povukli iz podunavskih kneževina u lipnju 1854. – saveznici nemaju pristup Rusiji, osim preko mora – Baltičkog ili Crnog • U prvom slučaju morali bi imati suglasnost i suradnju Švedske; morao bi se izvršiti desant na obale Litve – odustalo se • Ekspedicija na Krim; rujan 1854.; britansko-francuski korpus i turska vojska; u siječnju 1855. pridružio se neveliki odred pijemonteške vojske • Vojna taktika i oružje – slični kao u napoleonskim ratovima

9. Opsada Sevastopolja • Rat traje ukupno dvije godine; intenzivne borbe nekoliko mjeseci – uglavnom vezane uz opsadu Sevastopolja (godinu dana) i bitke u okolici • Žrtve – oko pola milijuna mrtvih / od toga 2/3 zbog bolesti i nedostatka liječničke njege; izuzetno teški uvjeti

12. Diplomatske aktivnosti • Cilj Velike Britanije: oslabiti Rusiju, osobito na Crnom moru i u Istanbulu • Lord Palmerston, planovi: uništenje Sevastopolja i ruske flote; preuređenje Europe – Finska vraćena Švedskoj, baltičke pokrajine predane Pruskoj, nezavisno Poljsko Kraljevstvo kao tampon država između Pruske i Rusije. Podunavske kneževine predane Austriji (koja bi odustala od Lombardije i Venecije), Krim i Gruzija predane Turskoj • Cilj Rusije: osigurati neutralnost Austrije i podršku Pruske • Cilj Francuske: preko poraza Rusije ukinuti ravnotežu snaga i stvoriti uvjete za aktivnu franc. politiku u Italiji i Njemačkoj

13. Srpanj 1854. – velike sile (bez Rusije) donijele Četiri točke: • Kolektivno jamstvo velesila umjesto ruskog protektorata u Srbiji i podunavskim kneževinama • Slobodna i sigurna plovidba Dunavom i deltom • Da se u interesu ravnoteže snaga revidiraju odluke sporazuma o tjesnacima (iz 1841.) • Zamjena ruske zaštite nad kršćanima na Balkanu sustavom jamstava velesila, koji će Turci prihvatiti

14. Rusi prihvatili Četiri točke, uz neke zahtjeve oko promjena u trećoj točki (tjesnaci) • Oko čega se onda vodi rat? • Oko interpretacije 3. točke / pitanja u vezi s tjesnacima, tj. neutralizacijom Crnog mora – u praksi zapravo oko realizacije općih ciljeva britanske i francuske politike

15. Kraj rata • U rujnu 1855. pao Sevastopolj; francuska javnost protiv rata; Napoleon III. traži mir • Prosinac 1855. Austrija predlaže Rusiji popravljene i upotpunjene Četiri točke • Veljača 1856. primirje • Konferencija/kongres u Parizu

16. Pariški mir 1856. 30.III.1856; pet velesila, Pijemont/Sardinija, Osmansko Carstvo (prvi put u eur. koncertu) • Osmanskom Carstvu jamči se nezavisnost i teritorijalna cjelovitost • Crno more proglašeno neutralnim; otvoreno jedino trgovačkim brodovima • zajamčena sloboda plovidbe Dunavom / Rusija se morala odreći južne Besarabije u korist Moldavske • priznat sultanov suverenitet nad Vlaškom, Moldavskom i Srbijom / imaju unutarnju autonomiju koju jamče velesile

17. Pariški kongres – simbol kraja poretka ustanovljenog na Bečkom kongresu 1815. / završila era englesko-ruske dominacije • Ipak nije došlo do velikih promjena; talijansko, poljsko, grčko i druga pitanja nisu ni razmatrana; “Ono što je trebalo biti velika politička revolucija, ograničeno je na običan turnir”, Napoleon III.

18. Medicinska skrb www.florence-nightingale.co.uk • Florence Nightingale (1820-1910)

19. Ratna fotoreportaža