1 / 10

HLADNI RAT

David Marinić 1.b. HLADNI RAT.

joanna
Download Presentation

HLADNI RAT

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. David Marinić 1.b HLADNI RAT

  2. Hladni rat je bio politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni rat je vođen, tada, svim mogućim sredstvima, no globalno nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera. Hladni rat je primarno obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim "sukobima" između Zapada i Istoka, s ciljem suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka. • Glavno obilježje rata je utrka u naoružanju, no donio je i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija svemirska utrka čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u svemir.

  3. NAZIV • Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard Baruch, savjetnik američkog predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu 1947. godine. Pojam Hladni rat veže se i za britanskog premijera Winstona Churchilla koji je skovao krilaticu o željeznoj zavjesi koju su komunisti "spustili" između svog i "slobodnog svijeta". On je u ožujku 1946. godine u Fultonu (SAD) pozvao na križarski rat protiv komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja ugroženih država.

  4. BLOKOVI • Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Na jednoj je strani bio blok predvođen SAD-om (kapitalistički sustav) , a drugi je blok bio predvođen SSSR-om (socijalistički sustav). Mnogo države nije se željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one, predvođene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961. godine utemeljile pokret nesvrstanih.

  5. NATO PAKT • Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949. godine ministri vanjskih poslova SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Norveške, Islanda, Kanade, Italije, Portugala i Danske. Njegovo sjedište bilo je u Bruxellesu, i osnovni zadatak bio je da spriječi prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Države na zapadu i članice NATO pakta su bile kapitalističke i vjerovale su u privatnu svojinu nad posjedima i poslovima.

  6. VARŠAVSKI PAKT • Iste godine Sovjetski Savez je objavio da posjeduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast došli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953.) malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili Varšavski pakt. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su SSSR, Bugarska, Čehoslovačka, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska i Rumunjska (do 1968. i Albanija). Imao je svoje organe i jedinstven generalštab i svoje sjedište u Moskvi.

  7. ORUŽANI SUKOBI • Korejski rat, Vijetnamski rat i rat SSSR-a protiv Afganistana bili su slučajevi kad je napetost između dvije ideologije prerasla u oružani sukob. SAD i SSSR često u njima nisu učestvovali direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.

  8. NAORUŽAVANJE I STRATEGIJA SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i razvitku tehnologije. Osim toga, bila je vrlo razvijena špijunaža. Najveća potencijalna opasnost Hladnog rata bilo je nuklearno oružje i njegovo aktiviranje. Za razliku od lokalnih sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja pogodila je sve zemlje svijeta.

  9. GLAVNI SIMBOL HLADNOG RATA • Berlinski zid (njemački: Die Berliner Mauer) je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti prelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom je srušen. Bio je oličenje Hladnog rata.

More Related