920 likes | 3.66k Views
SAOBRAĆAJ. POJAM. Transport ljudi, roba i informacija Transportni troškovi! Specijaliyacija lokacija Linearni tip p rostornog razmeštaja. Saobra ć ajna geografija na: . Opštu saobraćajnu geografiju (bavi se teorijskim i metodološkim problemima);
E N D
POJAM • Transport ljudi, roba i informacija • Transportni troškovi! • Specijaliyacija lokacija • Linearni tip prostornog razmeštaja
Saobraćajna geografija na: • Opštu saobraćajnu geografiju(bavi se teorijskim i metodološkim problemima); • Posebnu saobraćajnu geografiju(proučava pojedine saobraćajne grane); • Regionalnu saobraćajnu geografiju (proučava kompleksnu saobraćajnu mrežu kontinenata, regiona, gradova).
Transport i mobilnost putnika i tereta Dnevne migracije Kupovina Rekreacija Distributivni lanci u trgovini Intenzitet Teret Trgovine Energija i sirovine Odvoženje otpada Lokalna distribucija Biznis TurizamMigracije Putnici Distanca
FAKTORI RAZMEŠTAJA • Prirodni • Društveno-ekonomski • Za izgradnju saobraćajne mreže • Za eksplataciju saobraćaje mreže i voznog parka • Parcijalna i kompleksna valorizacija
PROSTOR Pol Meridian Severni povratnik koordinate (30N, 30W) Ekvator Južni povratnik Paralele
PRIRODNI FAKTORI • Determinišu razvoj saobraćajne mreže • Geolođka građa • Reljef (nagibi, oblici reljefa) • Klima (eksloatacija) • Hidrologija
Opšta cirkulacija atmosfere – stalni vetrovi Januar Jul
DRUŠTVENO-EKONOMSKI FAKTORI • Stepen privrednog razvoja • Geografski razmeštaj proizvodnje • Regionalni balansi proizvodnje i potrošnje • Neravnomernost regionalnog razvoja • Tehnička opremljenost saobraćajne infrastrukture
Ekonomsko-geografski elementi saobraćaja: • Saobraćajna infrastruktura (pruge, putevi, aerodromi, kanali, luke); • Saobraćajna sredstva (železničke kompozicije, kamioni, brodovi, avioni itd.); • Radna snaga (zaposleni u saobraćaju); • Obim i struktura predmeta prevoza (robe, putnika).
Razvijensot saobraćaja • dužine saobraćajnica; • gustine saobraćajne mreže; • procentualnog udela neke vrste saobraćaja u saobraćajnom proizvodu (ukupnom prometu tereta).
Fazni model saobraćajne transformacije • model Tafa, Mirila i Golda(1963), nerazvijeni regioni • prva faza – prvobitno kolonijalno sovajanje „Novog sveta”, gde se formiraju prvobitna kolonijlna naselja duž obala. • druga faza - izgradnja kopnenih saobraćajnih koridora između najboljih luka i unutrašnjih lokacija rudnika, plantaža ili naselja. • treća faza - jačanje kopnenihe saobraćajnih koridora duž kojih se pojavljuje niz naselja srednje veličine. • četvrta faza - postavljeni saobraćajni koridori utiču na konkurentnost glavnih lučkih centara i centara u zaleđu. • peta faza - započinje od trenutka kada saobraćajna mreža uspe da poveže sve važne centre na datom području, • šesta faza - razvoj visoko prioritetnih koridora koji dodatno utiču na snagu pojedinih urbanih centara na datom području
RAZVOJ SAOBRAĆAJA • ISTORIJSKI TOKOVI • TRGOVINA NA KOPNU • VODENI SAOBRAĆAJ
Put svile i arapske rute EUROPE Turpan Gobi Desert Rome Black Sea Samarkand Dunhuang Kashgar Caspian Sea Bukhara Taklimakan Desert Athens Constantinople Lanzhou Antioch Hamadan Merv Xi’an Hotan Bactra Rey Mediterranean Ocean Tyre PERSIA Baghdad Alexandria CHINA EGYPT Red Sea Barbaricon Muscat Calcutta Guangzhou Pacific Ocean Berenike ARABIA Sur Barygaza INDIA Kané Arabian Sea Muza South China Sea Bay of Bengal Aden Muziris Mogadishu Malacca SOMALIA Indian Ocean Atlantic Ocean Mombasa JAVA 500 Miles
Rimska mreža puteva, 200 n.e. Atlantik Crno more Jadran Mediteransko more 500 km Crveno more
Sistem velikih kanala- Kina Peking Tonghui Canal (Yuan) Žuto more Yongji Canal (Sui and Yuan) Old course of the Yellow River (Song) Jiao-Lai Canal (Yuan) Jizhou Canal (Yuan) Yongji Canal (Sui) Jizhou Istočno kinesko more Tongji Canal (Sui) Luoyang Kaifeng Huaiyin Bian Canal (Song) Chuzhou Yangzhou Canal (Song and Yuan) Yangzhou Jiangnan Canal (Sui, Song and Yuan) Suzhou 400 km Hangzhou
Evropske pomorske ekspedicije Kabot (1497) Kolumbo (1492-93) 370 leagues Zelenort.o. Gama (1497-99) Magelan (1519-22) Sporazum u Tordesiljasu (1494)
Kolonijalna trgovina, Severni Atlantik, XVIII vek • šećer,melasa, robovi • šećer,meso, drvor Tduvan, krzno,indigo,drvor Evropa Severna Amerika šećer, melasa, voće Ind.proizvodi Sverni Atlantik 1 2 Afrika Zapadna Indija Robovi, zlato, začinir Dominantan vetar Južna Amerika Trgovinska ruta
Geografski značaj Sueckog kanala, 1869 EUROPE EAST ASIA Suez Canal AFRICA 10,000 KM 16,000 KM Indian Ocean
Geografski značaj Panamskog kanala, 1914 NORTH AMERICA Atlantic Ocean 8,000 KM Panama Canal Pacific Ocean SOUTH AMERICA 21,000 KM
Gusitna saobraćajnica (km na 100 km2), 2000 More than 100 km / 100 km2 60-100 km / 100 km2 40-60 km / 100 km2 20-40 km / 100 km2 10-40 km / 100 km2 Less than 10 km / 100 km2
ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ • Uslovi • Faktori razvoja
ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ • Prenosti: manja klimatska zavisnost, veći kapacitet • Nedostaci: vezanost za železničku mrežu, reljef kao prepreka • Evropa i Sev.Amerika, najmanju gustinu imaju Australija i Afrika • TGV i šinkasen
Po dužini mreže železničkih pruga: SAD (232 000 km pruga u eksploataciji), Rusija (87 000 km, a ZND 150 000 km), Kanada 73 000 km (3 transkontinentalne pruge), Indija (59 000 km), Kina (58 000 km), pa slede Nemačka, Argentina, Francuska, Meksiko • Lisabon – Madrid – Pariz – Minhen – Berlin – Varšava – Moskva – Novosibirsk – Vladivostok (povezana je u jednu liniju 1903. godine).
DRUMSKI SAOBRAĆAJ • Uslovi • Faktori razvoja • 1885. – Benc i Dajmler
Najveću ukupnu dužinu automobilskih puteva imaju SAD,Francuska, Australija, Kanada, Rusija, Indija • modernizacija automobilskog parka i modernizacija drumske mreže • Ekološki problemi
Udeo vrsta saobraćaja u domaćem teretnom transportu, G7, 1996
VODENI SAOBRAĆAJ • Pomorski saobraćaj • Rečni i kanalski saboraćaj
POMORSKI SAOBRAĆAJ • Uslovi • Faktori razvoja
Prostor i vodeni saobraćaj severozapad Gibraltar M Suec Molučki prolaz A I P P Panama Sundski prolay Magelan Rt Dobre nade
Pomorski saobraćaj po okeanima i morima, 1960-1990 31% 18% 60% 15% 13% 16% 10% 9% 8% 15% 3% Procenat globalnog pomorskog saobraćaja po kontinentima 1960 28% 40% 16% 15% 25% 8% 15% 8% 25% 6% 4% Procenat globalnog pomorskog saobraćaja po kontinentima 1990
UNUTRAŠNJI VODENI SAOBRAĆAJ • Plovne reke i kanali: ZND, Centralna i Istočna Evropa, SAD • Plovni sistem Volge (Kaspijsko jez. i Baltičko more ) • Plovni sistem: Rajna-Majna-Dunav (Severno i Crno more) • Plovni sistem: Misisipi – Misuri • Velika američka jezera
AVIONSKI SAOBRAĆAJ • Uslovi • Faktori razvoja
10 svetskih najvećih avionskih kompanija, 2000 (u 1,000 putnika)
CEVOVODNI SAOBRAĆAJ • Naftovodi, gasovodi, produktovodi • Najgušća mreža: SAD, ZND, Bliski Istok, EU
TELEKOMUNIKACIJE • Istorijski razvoj • Telegraf • Telefon • Telefaks • Mobilna telefonija • Internet