Škole u uzorku za eksperimentalno provođenje Kurikuluma GOO-a*

1. Osnovne odrednice Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) i mogućnosti njegova integriranja u plan i program škole

2. Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2012. godine • 1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. • Olukom Vlade (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 503018-99-17, od 14. listopada 1999. obvezujese Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na njegovu primjenu. • Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do ove, 2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj eksperimentalnoj provedbi. • Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog Kurikuluma. • Veći broj nacionalnih programa (od njih 34) integriran je u odgojno-obrazovni sustav kroz Građanski odgoj i obrazovanje

3. Mreža mladih Hrvatske zajedno s projektnim partnerima: Centrom za mirovne studije, Centrom za ljudska prava i GONG-om, uz financijsku podršku Europske Unije eksperimentalno će provoditi Građanski odgoj i obrazovanje u šest škola na području od posebne državne skrbi.  

4. Škole u uzorku za eksperimentalno provođenje Kurikuluma GOO-a* IPA projekt i MMH Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Petrinja, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa, Osnovna škola Siniše Glavaševića, Vukovar, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Velika, Ekonomska i turistička škola, Daruvar i Srednja škola Obrovac, Obrovac. ___________________________________________ * Odluka o eksperimentalnom provođenju Kurikuluma GOO-a i Kurikulum nalaze se na www.azoo.hr i na www.mzos.hr

5. AZOO i MZOS Osnovna škola „Đuro Ester“, Koprivnica, III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb, Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica i Srednja škola Dugo Selo, Dugo Selo.

6. Svrha eksperimentalnog praćenja Kurikuluma GOO-a • Eksperimentalnu provedbu Kurikuluma GOO-asustavno će pratiti i vrjednovati: • Agencija za odgoj i obrazovanje , • Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, • Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s • Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. • Rezultati dobiveni eksperimentalnom provedbom Kurikuluma te analize provedenoga praćenja i vrednovanja koristit će se u svrhu donošenja KurikulumaGOO-a za obvezno uvođenje u sve škole.

7. Sastavnice Kurikuluma GOO-a 1. Okvir za razvoj kurikuluma GOO-a 2. Nastavni plan GOO-a 3. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije 4. Vođenje dokumentacije za praćenje i ocjenjivanje GOO-a 5. Kompetencije učitelja za poučavanje i učenje GOO-a 6. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma GOO-a 7. Ishodi ostvarivanja GOO-a u svim razinama osnovne i srednje škole

8. Okvir za razvoj Kurikuluma • Daju se kratka, jasna i pregledna određenja osnovnih pojmova Kurikuluma • Potrebno je osigurati razumijevanje pojmova kao što su: kompetencija, ishod učenja, postignuća • Razviti razumijevanje i prihvaćanje da usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja, odnosno na učenika, da ona uključuje znanja, vještine, vrijednosti, stavove, osobine ličnosti, motivaciju i obrasce ponašanja kojima pojedinac raspolaže i koje po potrebi pokreće kako bi riješio neki problem ili zadatak.

9. Kompetentna osoba jest; • ona koja zna i umije, • ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vještinama • ne zato što mora ili zato što joj to donosi puku materijalnu korist, • nego zato što vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj živi, • koja umije držati u ravnoteži osobni i zajednički interes.

10. Nastavni plan GOO-a 1.- 4. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno 5.- 8. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma, s mogućnošću izbornog predmeta u 7. i 8. razredu UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno + 35 sati predmet ili moduli, izborno

11. Naglašava se da će se uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u škole unaprijediti poduzetnički duh, kod djece razviti bolje shvaćanje samoga sebe, ali i društva, bolje korištenje zakona te će se djeca već od osnovne škole educirati za borbu protiv korupcije. • - Djeca danas o korupciji jedino znaju samo ono što su dobila iz medija. Upravo će građanski odgoj omogućiti da se uspješnije borimo protiv korupcije i da po završetku ciklusa ove generacije koja se školuje imamo zdravije društvo, društvo utemeljeno na znanju i društvo bez korupcije. Uvođenje građanskog odgoja bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, ali i stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje učenika po završetku škole u građanskom društvu - • -brojna istraživanja koja pokazuju su nam mlade generacije vrlo često nezainteresirane za određene društvena zbivanja što dovodi do određenih opasnosti i prezentiranja krivih vrijednosti. • - Građanski odgoj i obrazovanje je nešto što će eliminirati negativne pojavnosti po pitanju uvažavanja različitosti i ono što je osobito važno, razvijati kod učenika samosvijest i odgovornost, da bi bili odgovorni i aktivni sudionici društva

12. Što učenici dobivaju Građanskim odgojem i obrazovanjem? • Elementarna znanja o demokraciji te koja je njihova društvena uloga u takvom poretku; • Naučit će da je prema teoretičarima društvenog ugovora ishodište demokracije u dogovoru ljudi da stvore vlast koja bi njima upravljala i zaštitila njihova prirodna prava (John Locke "Dvije rasprave o građanskoj vlasti", 1690. i drugi filozifi); • da ovim ugovorom ljudi pristaju na poštovanje zakona koje je donijela vlast, ali i pokreću postupke izmjene ako nisu pravedni;

13. da iz društvenog ugovora proizlazi određenje demokracije prema kojemu se demokratska vlast može definirati kao tip vlasti: • u kojoj građani imaju pravo vladati; • u kojoj građani daju vlast onima koje biraju da ih predstavljaju i služe njihovim interesima; • u kojoj su ti predstavnici dužni razvijati zajedničko dobro; da shvate kako iz društvenog ugovora proizlazi temeljna građanska vrlinakoja znači da su ljudi u stanju držati u ravnoteži osobni interes i zajedničko dobro; da saznaju što je socijalna solidarnost i zašto je ona temelj socijalnog prava i radnog prava;

14. da je socijalno pravo ili pravo socijalne dobrobiti skup pravnih normi preko kojih država ostvaruje svoju funkciju ravnoteže i ublažavanja socijalnih razlika s ciljem da se osigura jednakost situacija; • da se time uspostavlja zajednički društveni cilj – jednakost ljudi u dostojanstvu i pravima što je uređeno državnim javnopravnim normama; • da u društvu kada oslabe moralne norme ili se potpuno izgube slabi socijalna solidarnost a povećava se broj kriminala, samoubojstava, štrajkova i drugih društvenih nedaća; (E. Durkhaim)

15. da nauče što je društvena pravda i pravednost, što su distributivna, proceduralna i korektivna pravda i zašto su one srž vladavine prava? • da njihovi učitelji i odgojitelji znaju, ukoliko od najranije dobi ne odgajaju i obrazuju za takve vrijednosti, za razumijevanje i prihvaćanje biti takvih koncepata da ih nećemo imati u društvu, da nećemo imati demokratske građanske kulture, jer čovjek se ne rađa s demokratskim građanskim znanjima i vrlinama nego ih treba učiti, vježbati i razvijati…

16. Metodologija razvoja građanske kompetencije je spiralno-razvojno postavljena Građanska kompetencija obuhvaća: • funkcionalnu dimenziju koja se sastoji od; • znanja i razumijevanja, • vještina i sposobnosti te • vrijednosti i stavova • strukturnu dimenziju koja se sastoji od; • ljudsko-pravne, • političke, • društvene, • kulturološke, • gospodarske, • ekološke

17. 1.- 4. razred OŠ Strukturne dimenzije GOO-a Ljudsko-pravna; - dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u sklopu razreda, škole i lokalne zajednice - ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etničke, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike - općeprihvaćena pravila i pravne norme kao instrumenti zaštite prava učenika • suzbijanje ponižavajućeg i nepoštenog ponašanja

18. Politička; - aktivno i odgovorno građanstvo kao temelj razvoja demokracije - demokratsko upravljanje razredom, školom i lokalnom zajednicom - sudjelovanje u demokratskom upravljanju (kandidiranje i izbor) - istraživanje i rješavanje problema razredne, školske i lokalne zajednice

19. Društvena; - društvene komunikacijske vještine - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - timski rad - volontiranje i društvena solidarnost Kulturološka; - razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te domovinskog identiteta - Interkulturna osjetljivost i - interkulturni dijalog

20. Gospodarska; - odgovorno gospodarstvo, poduzetnost i poduzetništvo - pravo na učenje za konkurentnost na tržištu - zaštita potrošača Ekološka; - održivi razvoj i lokalna zajednica - racionalno i odgovorno trošenje prirodnih resursa - odgovornost građana za održivi razvoj

21. 5.- 8. razred OŠ Ljudsko-pravna; - dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u kontekstu ustavnih i zakonskih odredbi Republike Hrvatske - ravnopravnost u odnosu na dob, spol, te etničku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike - poštivanje vladavine prava - suzbijanje neljudskog, ponižavajućeg i nepoštenog (koruptivnog ) ponašanja - suzbijanje društvene isključenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca

22. Politička; - modeli demokracije - vlast i demokratsko upravljanje državom - sudjelovanje građana u demokratskom upravljanju na lokalnoj i nacionalnoj razini (kandidiranje i izbor) - istraživanje i rješavanje problema lokalne i nacionalne zajednice

23. Društvena; - društvene komunikacijske vještine - timski rad - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti

24. Kulturološka; - razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dio hrvatskog domovinskog identiteta - interkulturna osjetljivost, - interkulturni dijalog - osvještavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda

25. Gospodarska; - odgovorno gospodarstvo, poduzetnost i poduzetništvo - pravo i odgovornosti u očuvanju i raspolaganju nacionalnim bogatstvima - pravo na učenje za konkurentnost na tržištu i planiranje profesionalnog razvoja • prava potrošača Ekološka; - ustavne odredbeo pravu na zdravi okoliš - održivi razvoj Republike Hrvatske - uloga građana u održivom razvoju

26. Elementi za izradu izvedbenog plana i programa GOO-a (nastavne jedinice, izvan-nastavne aktivnosti, projekta) 1.Naziv aktivnosti (nastavne jedinice, INA, projekta) Npr. Demokratski izbori u razredu 2.Svrha aktivnosti Aktivan i odgovoran građanin 3.Ishodi ( završni ciljevi) aktivnosti Učenik/učenica zna što su demokratski izbori u razredu, ispravno koristi intelektualne alate za procjenu položaja vlasti i sudjeluje u izborima

27. 4.Kratki opis aktivnosti : 1. Učiteljica donosi novinski članak o predsjedniku države, daje uvod 2. HJ – Medijska kultura – Film Vlak u snijegu – analiza izbora predsjednika 3. Vježba kritičkog mišljenja i korištenje alata za procjenu položaja vlasti – utvrđivanje sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik razreda u odnosu na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja 4. HJ- govorna i pismena vježba – korištenje intelektualnih alata za evaluaciju rada prošlogodišnjeg predsjednika razreda, 5. MAT - Dijagram (vrline i mane), 6. SRO- Nastavni listići - sve sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik razreda u odnosu na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja koje uključuje razmatrani položaj vlasti 7. SRO- Kandidatura, kampanja, izbori

28. 5.Ciljna grupa: učenici četvrtih razreda OŠ 6.Način provedbe aktivnosti: • Model (među-predmetno, izvan-nastavno, projekt) među-predmetno • Oblici rada frontalno, rad u paru, grupni rad • Metode čitanje s razumijevanjem, analiza teksta, filma, kritičko mišljenje, uočavanje činjenica, argumentiranje, rasprava, zaključivanje

29. 7.Resursi za provođenje aktivnosti tekst; “Kako birati ljude na položaje vlasti?”, “Intelektualni alat za procjenu položaja vlasti”(udžbenik za učenike Osnove demokracije: vlast, pravda, odgovornost, privatnost, tr. 34-36) novinski članak, film “Vlak u snijegu” 8.Vremenik aktivnosti Iskazuje se koliki sati i kada - 5 sati, rujan 9.Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja aktivnosti prema uputama u Kurikulumu – razrađuje se skala procjene ishoda 10.Troškovnik aktivnosti materijali za redovnu nastavu 11.Nositelji aktivnosti i njihova odgovornost navodi se redni broj aktivnosti i nastavnik koji će je provesti . Navodi se i učenik kao nositelj odgovornosti

30. Agencija za odgoj i obrazovanje u posljednjih je 13 godina educirala više od 10 tisuća odgajatelja, učitelja i nastavnika o sadržajima građanskog odgoja i obrazovanja. • Primjeri dobre prakse, razvijeni kroz spomenute edukacije, ugrađeni su u Nacrt kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja koji je nastao u suradnji s nastavnicima i stručnjacima u ovom području iz znanstvenog, vladinog i nevladinog sektora iz zemlje i svijeta.

31. Kompetencije učitelja i nastavnika Tijekom eksperimentalnog provođenja GOO-a odgojno-obrazovnim radnicima bit će pružene mogućnosti da nadopune i usavrše svoje kompetencije kako je to utvrđeno u Kurikuluma GOO-a u tekstu pod brojem 5. Kompetencije učitelja i nastavnika za poučavanje i učenje GOO-a i 6. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje GOO-a.

32. Učitelji su pozvani; • koristiti interaktivne i participativne metode učenja i poučavanja, • kreirati i osmišljavati nova rješenja za nastavne procese usmjerene prema učeniku i više individualiziranim oblicima učenja - daroviti, djeca s teškoćama, različite sposobnosti, • pronalaziti u čemu učenik može biti uspješan, na tome graditi njegovo samopouzdanje, motivaciju i uspjeh u učenju • omogućavati prepoznavanje talenata kao uporišta za uspješno učenje i planiranje uspješnog profesionalnog razvoja

33. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao izborni ili redoviti predmet podliježe Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Elementi ocjenjivanja su: Činjenično znanje i razumijevanje (znanje što i znanje zašto): razumijevanje pojmova, vrednota, procesa, institucija i zakonitosti koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se imenovanjem, određivanjem, opisivanjem, analizom, tumačenjem, usporedbom, vrednovanjem i zaključivanjem;

34. Provedbeno znanje (znanje kako): razvoj i primjena građanskih vještina i sposobnosti prilikom rješavanja problema koji spadaju u područje aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se uspješnom primjenom stečenih ili inovativnih znanja i vještina u konkretnoj situaciji; Vrijednosno usmjerenje – razumijevanje i prihvaćanje vrednota koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se odgovarajućim obrascima ponašanja. (Sve tri dimenzije znanja u GOO-u tijesno su povezane, međusobno su ovisne i vode razvoju građanske kompetencije ukoliko se taj proces zbiva u odgovarajućem okolišu učenja - demokratska kultura razreda i škole te otvorenost i suradnja s lokalnom zajednicom).

35. Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao među predmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja u eksperimentalnoj fazi se ne ocjenjuje. Tijekom eksperimentalne faze provjerit će se više mogućnosti i modela u eksperimentalnim školama, nakon čega će se najprikladniji model ocjenjivanja preporučiti svim školama.

36. Dokumentacija Škola izrađuje izvedbeni plan i program (kurikulum) GOO-a. Dokumentiranje njegove provedbe: U rubriku bilježaka u imeniku, upisuje se kratka bilješka da je na određenom satu na integriran način ostvarena tema GOO-a (preklapajuća s predmetnom temom) Razredna mapa za GOO Kada se GOO ostvaruje među predmetno svi nastavnici unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u okviru koje su na integrirani način razvijali građansku kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika, materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i sl. .

37. Učenički dnevnik iz GOO-a; služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća. Učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOO-a, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti, Prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove. • Nakon eksperimentalne provjere kurikuluma on će postati obvezan za sve škole.

38. nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr Dodatne informacije, materijali: www.azoo.hr/programi Opširnije na webu: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/education