TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

1. TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

2. Pojmovno određenje resursa u ekonomiji… • općenito, resursi su: • materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti) • faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pružanju usluga i time sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaćeg proizvoda • resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetništvo kao pridruženi faktor), dok su izvedbeni faktori proizvodnje tehnologija, istraživanje i razvoj te obrazovanje i usavršavanje • ograničenost resursa je presudno pitanje zbog neprestane potrebe rastućeg stanovništva (i potreba) za novom proizvodnjom dobara ili pružanjem usluga

3. Klasifikacija resursa… • prirodni resursi – ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog života jedne zemlje (Kovačević, 2005.) • dobra koja nalazimo u svom okruženju: zemlja (tlo), rudno blago, vode (tekućice i stajaćice te podzemne vode), flora i fauna i sl. • prirodne resurse možemo podijeliti i na obnovljive (oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troše i bespovratno gube)

4. … • društveni resursi (socio-ekonomski) – obuhvaćaju stanovništvo, stupanj obrazovanja, znanstvena, kulturna i etnosocijalna baština, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, članstvo u gospodarski snažnim i važnim ekonomskim organizacijama i dr.

5. Prostor kao komponenta turističkog razvoja… • postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju niza elemenata, iz čega proizlaze: primarna i sekundarna turistička ponuda (Vukonić, 1987.) • primarnu turističku ponudu čini određeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadržajima • prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fizički okvir prostora, odnosno prostor s njegovim prirodno-geografskim obilježjima (klima, reljef, vode, vrste tala, biljni i životinjski svijet…), već prostor sa čovjekom (stanovništvom) i svim tragovima njegove aktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralaštva

6. … • prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam posjeduju čitav niz specifičnosti po čemu se bitno pojmovno i sadržajno razlikuju od resursa u pojedinačnim gospodarskim granama i djelatnostima • turizam uvijek traži kvalitetan prostor, da svaki resurs tijekom njegova korištenja potiče različite turističke aktivnosti • turizam je dinamična pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru, koji sadrži određene prirodne i društvene resurse (atrakcije, privlačnosti) koji svojom snagom motivirajuće djeluju da ih ljudi posjećuju

7. … • o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisi hoće li te resurse, u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudi posjećivati i uz koje ekonomske učinke • ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji privlače, za mogućnost bavljenja različitim sportsko-rekreativnim aktivnostima, ako nemaju visok stupanj kuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetsku vrijednost, onda su to samo resursi, ali ne ujedno i turistički resursi • turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse (prostore) – nužno je planiranje mjera i postupaka ekološke i svekolike zaštite turističkog prostora

8. … ako se naruše temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora), ne samo da će se smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora, već će nestati i turizma zbog narušene izvornosti ili čak devastacije prirodnih ili društvenih resursa, u nekim se zemljama u turističkoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina odnosno supstituta (npr. zabavni parkovi)

9. Turistički resursi… • turistički resursi su ona prirodna ili društvena dobra koja se mogu turistički valorizirati (iskoristiti), odnosno one pojave, procesi, objekti i sl. koje turisti (i izletnici) posjećuju • predstavljaju dio cjeline određenog geografskog područja, a bogatstvo turističkim resursima komparativna su prednost u gospodarskom razvoju • cjelokupna turistička ponuda temelji se na karakteristikama i svojstvima resursa (prostora) • ako neki prostor ne raspolaže nekim prirodnim ili društvenim resursom visokog stupnja privlačnosti, nemoguće ga je bilo čime nadomjestiti

10. … • turistička (i ekonomska) vrijednost resursa ne može se ocijeniti samo po osnovi njegovih svojstava atraktivnosti, estetike, kuriozitetnosti i znamenitosti. • elementi vrednovanja turističkih resursa su: • stupanj atraktivnosti • povoljnost geografskog položaja • udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turističkim tržištima (tržištima potražnje) • veličina izvora potražnje • položaj resursa o odnosu na glavne turističke tokove • položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima

11. … • atraktivnost resursa jest sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije • turističke resurse, s obzirom na sposobnost u privlačenju privremenih posjetitelja, nazivaju se turističkim atrakcijama ili privlačnostima • turističke atrakcije su sve prirodne ili društvene pojave, objekti, procesi i rijetkosti, koje privlače privremene posjetitelje i koje se mogu turistički i ekonomski valorizirati te na taj način postati jedan od značajnih faktora primarne turističke ponude

12. … • za razliku od primarne turističke ponude koja predstavlja glavni motiv dolaska turista, egzistencijalne potrebe turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistička ponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog smještaja, zatim trgovine, sportsko-rekreacijski sadržaji, zdravstvo…), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti • primarna i sekundarna turistička ponuda moraju biti usklađenepo svojim kvalitativnim svojstvima u cilju optimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajućih ekonomskih učinaka

13. … • cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljena na karakteristikama i svojstvima prirodnih i društvenih resursa, odnosno na turističkoj vrijednosti prostora (resursa u prostoru), čime se stvara skladan odnos između tržišta turističke potražnje i sekundarne turističke ponude • samo kvantitativno i kvalitativno usklađena primarna i sekundarna turistička ponuda daje mogućnost turističke i ekonomske valorizacije nekog prostora, odnosno daje optimalne ekonomske i neekonomske učinke

14. Klasifikacija turističkih resursa… • prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije velike skupine: • prirodni (biotropni) – klimatski, geomorfološki, hidrogeografski, biogeografski i pejsažni • društveni (antropogeni, atropični) – kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnički, manifestacijski i ambijentalni

15. … • prema zadovoljavanju čovjekovih (turističkih) potreba, prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva, odnosno utječu na fiziološke funkcije čovjeka (osvježenje, oporavak, odmor…), dok antropogeni resursi u pravilu djeluju na psihičke funkcije čovjeka, odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako i neki prirodni resursi imaju slična djelovanja) • pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlačenje turista, dok se većina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima, koji im povećavaju intenzitet atraktivnosti; te resurse nazivamo komplementarnim resursima

16. Prirodni turistički resursi

17. Društveni turistički resursi

18. Prirodni turistički resursi

19. Klimatski turistički resursi… • klima – prosječno vrijeme u tijeku jedne godine • povoljna klima jedan je od najvažnijih čimbenika turističke privlačnosti nekog mjesta, regije ili veće prostorne jedinice • po intenzitetu djelovanja klima je komplementaran turistički resurs, ali može i samostalno djelovati na privlačenje turista, obzirom na njena rekreativna svojstva • na fiziološke osobine čovjeka, osjećaj ugode i opuštenosti posebno značenje i utjecaj imaju insolacija i temperature zraka, relativna vlažnost i oborine te vjetrovi, pri čemu sezonske varijacije imaju odlučujuće značenje u određivanju privlačnosti pojedinih klima i odabiru turističke destinacije

20. … • Sunce – osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije • insolacija – količina sunčeve energije koji dolazi do Zemlje (ovisi o geografskoj širini) • prevelika insolacija nije stimulativna u privlačenju turista, naročito ako je relativna vlažnost • Temperature zraka – ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji; kopno se brže zagrijava, ali i brže hladi u odnosu na vodenu masu; more je važan regulator topline zraka, pa su ljeti primorja svježija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno brže hladi od vodenih površina • na temperature zraka uvelike utječu i biljni pokrivač te smjer pružanja planinskih lanaca

21. … • Morske struje – morske struje koje teku iz ekvatorijalnih širina (npr. Golfska) zagrijavaju zrak, a hladne (npr. Labradorska) ga hlade • Vjetar – cirkulacija zraka koja je posljedica narušavanja ravnoteže zraka što je izazivaju barometarski maksimum i barometarski minimum • razlikujemo stalne (npr. pasati, zapadni i sjeveroistočni polarni vjetrovi), periodične (npr. ljetni i zimski monsuni u području južne i jugo­istočne Azije, etezijski vjetrovi u istočnom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr. mistral u Francuska, sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske, bura i jugo na hrvatskom primorju, fen u Alpama)

22. … • Oborine – oborine su na zemlji vrlo različito raspoređene • najveće količine kiša primaju područja oko tropskih krajeva, posebno obronci reljefnih uzvišenja; najmanje oborina imaju područja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja • količina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira čak i unutar istog klimatskog područja zbog utjecaja reljefa, morskih strujanja, biljnog pokrova i dr., pa razlikujemo tri tipa vremena– prosječno stanje atmosferskih prilika na nekom prostoru: • tip stalno vedrog vremena • tip stalno vlažnog vremena • tip promjenjivog vremena

23. … • klima je prosječno vrijeme u tijeku jedne godine • tipovi klima: • ekvatorijalna klima • tropska klima • umjereno topla klima • umjerena (svježa) klima • planinska klima • hladna klima • polarna klima • pustinjska klima

24. Geomorfološki turistički resursi… • su sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja • u turizmu, reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvišenja) i geomorfološke pojave u zemlji imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji brojnih receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture. • reljefna udubljenja – doline, klisure, kanjoni, kotline, polja u kršu, krateri, cirkovi, špilje i dr. • reljefna uzvišenja – planine i planinski lanci, vulkani, morenski bedemi, humovi, dine i sl.

25. Hidrogeografski turistički resursi… • usmjerenost i masovnost turističkih kretanja pokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi najprivlačniji čimbenici suvremenog turizma, bez obzira o kojem specifičnom obliku ili vrsti turizma je riječ • vode na zemlji možemo podijeliti na: • vode na kopnu – tekućice (rijeke i potoci), stajačice (jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori, gejziri) i • svjetska mora • ledenjaci

26. Biogeografski turistički resursi… • osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu, biljni i životinjski svijet ima posebno značenjeza usmjeravanje turista i turističku valorizaciju nekog prostora • Biljne zajednice i staništa biljaka nalazimo gotovo na svim područjima zemlje, pa i u vodama, pustinjama, na visokim planinama i u polarnim predjelima • razlikujemo prirodne (ovise isključivo o ekološkim uvjetima područja u kojem uspijevaju)i kulturne biljke (one pri čijem nastajanju, održavanju, iskorištavanju i širenju najveće značenje ima čovjek, njegovo znanje i trud)

27. … • biljni svijet (flora) u turizmu ima višestruko značenje, a naročito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno • posebno značenje u turističkim kretanjima imaju kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti), kao npr. sekvoje u sjevernoj Americi, ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl., te kulturne biljke, npr. polja ruža u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili naranči na Siciliji

28. … • životinjski svijet (fauna) ima višestruko značenje za čovjeka, od ishrane i odijevanja do korištenja životinja kao vučne snage • bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogućnosti za sportsko-rekreativne i zabavne manifestacije, kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.

29. Pejsažni turistički resursi… • pejzaž u turizmu podrazumijeva različite prirodne i antropogene resurse određenog prostora koji imaju polivalentno djelovanje, pa ih zato svrstavamo u kompleksne turističke motive kretanja • tri su osnovna geografska elementa koji tvore svaki pejzaž: • sastav tla i geomorfološki oblici • vegetacija • čovjek i njegov utjecaj na pejzaž

30. … • prirodne pejzaže možemo grupirati u tri velike skupine i više podskupina: • planinski (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...), • nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjeverno­američki...), • primorski (dalmatinski tip obale, andaluzijski...) • pejzaži stvoreni djelovanjem čovjeka poznati su u literaturi kao "land use“ (npr. polja tulipana u Nizozemskoj, vinogradi južne Francuske, polja ograđena živicom na obroncima niskog gorja i u ravnicama Engleske, ali i otvoreni pejzaži sjevernoameričke prerije, ruska tundra ili kineska lesna polja)

31. … • ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (458): • strogi rezervat (2) – Bijele i Samarske stijene, Hajdučki i Rožanski kukovi; • nacionalni park (8) – Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit; • park prirode (11) – Medvednica, Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Učka, Telašćica, Žumberak – Samoborsko gorje, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otočje, Velebit; • posebni rezervat (83) – šumske vegetacije na Lokrumu, Motovunska šuma, Limski kanal – more, Japetić, ornitološki rezervati na otocima Prviću i Cresu, u moru Cres-Lošinj, Vražji prolaz i Zeleni vir; • regionalni park (2) – Moslavačka gora, Mura-Drava; • spomenik prirode (116) – Modra špilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varaždinsko groblje, Hušnjakovo (Krapina); • značajni krajobraz (79) – Rovinjsko priobalno područje, područje Istarskih toplica, Odransko polje, područje Sutinskih toplica; • park-šuma (35) – Maksimir, Čikat (Mali Lošinj), Trakošćan, Marjan; • spomenik parkovne arhitekture (122) – Arboretum Trsteno itd.

32. Društveni turistički resursi

33. … • društveni turistički resursi su sve pojave, objekte, procese i događanja, koja kod čovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje turističke potrebe • oni sadržaji za koje su vezani atributi estetskog i znamenitog, a stvorili su ih narodi ili etničke skupine u davnoj ili bliskoj prošlosti • razlikujemo kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke i manifestacijske te ambijentalne resurse

34. Kulturno-povijesni turistički resursi… • sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini objekti, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlačni turistički resursi • pri odabiru destinacije i planiranju svoga turističkog putovanja na većinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost

35. Etnosocijalni turistički resursi… • grupa etnosocijalnih turističkih resursa vrlo je heterogena, jer zahvaća čitav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve što čini život jednoga naroda • narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarstvo, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslužnost, neposrednost, pristupačnost, temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnu grupu atraktivnosti, koja ima turističku vrijednost i može imati značajnu ulogu u privlačenju turista • turističkom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da se postižu pozitivni materijalni efekti, nego se njihovom prezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje, često pogrešnih negativnih stavova i predrasuda o karakteristikama nekih naroda ili etničkih skupina, ali su i dobra osnova za očuvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta

36. Umjetnički turistički resursi… • umjetnički resursi nisu samo spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda, već i suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti • ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetnički su resursi i dostignuća uglavnom dopunska ponuda u turizmu, a izuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turističke ponude

37. Manifestacijski turistički resursi… • velike kulturne i druge manifestacije značajno povećavaju stupanj atraktivnosti turističkog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnosti veće potrošnje turista • turizam značajno utječe na njihov postanak, razvoj, vrijeme održavanja pa i kvalitetu • manifestacije prema vrsti možemo podijeliti na: kulturne, umjetničke, folklorne, viteške i povijesne igre, sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili stručne manifestacije ili skupove

38. Ambijentalni turistički resursi… • manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio čovjek svojim radom i umijećem, a koje po svom izgledu, tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turiste posebnu privlačnost – pojedini gospodarski objekti kao što su hidroelektrane, zračne luke, morske luke i drugi prometni objekti i komunikacije, manje urbane prostore kao što su trgovi i drugi urbani prostori, sportsko-rekreacijski objekti, arhitektonske posebnosti, različiti tipovi naselja i drugo • svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti ovi resursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlačenju turista, često bilježe velik turistički posjet, pa njihov utjecaj na atraktivnost drugih resursa može biti značajan