SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA

1. SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5. razreda by Viktorija Lokas, prof.

2. Sklonidba ili deklinacija by Viktorija Lokas, prof. promjena imenica po padežima riječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola padati latinski glagol declinareznači udaljavati se, otklanjati se strme ili nakošene travnate livade ne Velebitu tamošnje stanovništvo naziva padežima.

3. Uza svaki padež dolaze padežna pitanja, ali i pomoćne riječi koje ti pomažu da odrediš padež u rečenici. by Viktorija Lokas, prof. NOMINATIV (N) – Tko? Što? (postoji)GENITIV (G) Koga? Čega? (nema)DATIV (D) Komu? Čemu? (prilazim)AKUZATIV (A) Koga? Što? (vidim)VOKATIV (V) Oj! Ej! (dođi)LOKATIV (L) O kome? O čemu? (govorim)INSTRUMENTAL (I) S kim? Čim? (putujem).

4. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. U hrvatskom jeziku ima šest padeža. NETOČNO Sedmi padež se zove instrumental. TOČNO Svaki padež, čak i vokativ, odgovara na dva pitanja. NETOČNO Vokativ je peti padež. TOČNO Promjena imenica po padežima zove se sklonidba ili deklinacija. TOČNO

5. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. Imenice se mogu sklanjati u jednini i množini. TOČNO Četvrti padež je akuzativ. TOČNO Pitanja za šesti padež glase: Komu? Čemu? NETOČNO Nominativ je drugi padež. NETOČNO Prvo od dva pitanja se odnose na što živo! TOČNO

6. NOMINATIV Tko?, Što? by Viktorija Lokas, prof. u rečenici ima službu: vršitelja radnje – SUBJEKT Učitelj je zanimljiv. Tko? (živo) Knjiga je zanimljiva. Što? (neživo) govori nešto o vršitelju radnje On je umjetnik.

7. NOMINATIV Tko?, Što? by Viktorija Lokas, prof. u množini imenica muškoga roda javlja se kratka i duga množina u nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena sibilarizacija.

8. GENITIV Koga?, Čega? by Viktorija Lokas, prof. • značenje : • pripadnost - Šalica je stajala na rubu stola. • djelomičnost - Imao sam puno sreće. • građa - Haljina od svile. (svilena haljina ) • mjesto - Kod prijatelja se osjećam ugodno. • prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izriče građu, a gdje se može, treba ga zamijeniti pridjevom. ( lančić od zlata – zlatni lančić kapa od vune – vunena kapa )

9. GENITIV Koga?, Čega? • u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano a • samoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima riječi, naziva se nepostojano a. by Viktorija Lokas, prof.

10. DATIV Komu?, Čemu? by Viktorija Lokas, prof. • značenje • smjer kretanja - Vraćam se ocu. • namjena - Knjigu sam darovao prijatelju. • prijedlozi • najčešće bez prijedloga - Darujem cvijeće majci. • Prijedlozi: k, ka, unatoč, usprkos, nasuprot Priđi k prozoru. Pomakni se ka Katici. Pogriješio sam unatočpažnji. Nasuprot školi je igralište. Otišli smo u šetnju usprkos hladnoći.

11. DATIV Komu?, Čemu? by Viktorija Lokas, prof. U nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija.

12. AKUZATIV Koga?, Što? by Viktorija Lokas, prof. • u rečenici ima službu predmeta radnje Ubrao sam jabuku. Život joj je nalikovao na bajku. • značenje • cjelovitost - Pojeo sam jagode. • mjesto radnje - Upao sam u blato. • vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.

13. VOKATIV Oj! Ej! by Viktorija Lokas, prof. • značenje • doziv - O, Jakove! • obraćanje - Što se dogodilo, dječače? • vokativ nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja zarezom Ivane, danas nisi dao nijedan gol! Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol! Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!

14. VOKATIV Oj! Ej! by Viktorija Lokas, prof. • nastavci • imenice koje završavaju na – ar i – ir u vokativu mogu imati nastavke – e i –u ( ribar – ribare, ribaru ) • imenice koje završavaju na nepčanike / palatale (č, ć, đ, dž, lj, nj, š, ž) u vokativu imaju nastavak –u ( kovač – kovaču, konj – konju, miš – mišu ) • imena država u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu (Hrvatska, Poljska, Njemačka) .

15. VOKATIV Oj! Ej! by Viktorija Lokas, prof. u nekim se imenicama provodi glasovna promjena palatalizacija

16. LOKATIV O kome?, O čemu? by Viktorija Lokas, prof. • značenje • mjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka. • tema radnje - Tada smo maštali o proljeću. • prijedlozi – ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema Razgovarao je o upisu. Društvo je u kinu. Kiša je padala po oranicama.

17. LOKATIV O kome?, O čemu? by Viktorija Lokas, prof. u nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija Kao i u dativu, postoje iznimke ( Anka – o Anki, baka - o baki, mačka – o mački, praćka – o praćki … ).

18. INSTUMENTAL S kim, Čim? by Viktorija Lokas, prof. • značenje • društvo - Volim se družiti s prijateljima. • sredstvo - Želim juriti automobilom. • mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas. • vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca. • način - S veseljem je pričao o djevojci. • prijedlozi • prijedlog s, sa kada izriče društvo i način U razred idem s Majom. Gledao me sa sažaljenjem. • kad izriče sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog Iz Zagreba smo se vratili autobusom.

19. INSTUMENTAL S kim, Čim? by Viktorija Lokas, prof. • nastavci • instrumental najčešće ima nastavak - om ( nos – nosom) • kad osnova imenica muškog i srednjeg roda završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž nastavak je - em ( puž – pužem, slušatelj – slušateljem ) • izuzetak su imenice jež – ježem, Beč – Bečem • imenice koje završavaju na -ar mogu imati nastavke -omi - em (gospodar – gospodarom, gospodarem … ) • kad osnovaimenica ženskoga roda završava nasuglasnik, u instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol – solju / soli … ) .

20. INSTUMENTAL S kim, Čim? by Viktorija Lokas, prof. U nekim se imenicama provodi glasovna promjena jotacija.

21. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. Nominativ je prvi od sedam padeža u hrvatskom jeziku. TOČNO Nominativ je padež koji izriče vršitelja radnje u rečenici. TOČNO Nominativ često dolazi s prijedlozima: na, o, po. NETOČNO Genitivom izričemo doziv i poziv. NETOČNO Genitiv najčešće ovisi o glagolu. TOČNO Uz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv. TOČNO

22. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. Dativ i lokativ imaju ista padežna pitanja. NETOČNO Lokativ ne mora dolaziti s prijedlozima. NETOČNO Dativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. NETOČNO U dativu nekih imenica događa se sibilarizacija. TOČNO Lokativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. TOČNO Prijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unatoč, usprkos. TOČNO

23. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. Akuzativ u rečenici najčešće izriče način glagolske radnje. NETOČNO Akuzativ odgovara na pitanje: Koga? Što? TOČNO Prijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ. NETOČNO Vokativom izričemo predmet radnje. NETOČNO Vokativ može stajati u rečenici samostalno. TOČNO U vokativu se ne događa ni jedna glasovna promjena. NETOČNO

24. Provjerimo svoje znanje o padežima. by Viktorija Lokas, prof. Instrumental je prvi padež, gledano straga. TOČNO Instrumental izriče predmet ili instrument glagolske radnje. NETOČNO U instrumentalu se događa jotacija. TOČNO Prijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, među, za. TOČNO Instrumentalom izričemo sredstvo i društvo. TOČNO