1 / 23

STRUNA – Strukovno nazivlje

Hrvatsko pomorsko nazivlje: tradicija i suvremena kretanja - MARITERM Hrvatska zaklada za znanost Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci Sandra Tominac Coslovich Drugo predstavljanje i radionica Rijeka, 19. travnja 2012. STRUNA – Strukovno nazivlje.

kerri
Download Presentation

STRUNA – Strukovno nazivlje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Hrvatsko pomorsko nazivlje: tradicija i suvremena kretanja - MARITERMHrvatska zaklada za znanostPomorski fakultet Sveučilišta u RijeciSandra TominacCoslovichDrugo predstavljanje i radionicaRijeka, 19. travnja 2012

  2. STRUNA – Strukovno nazivlje • U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (www.ihjj.hr) od 2008. godine aktivan projekt Hrvatsko strukovno nazivlje — projekt koordinacije (STRUNA) • Financiran od strane Nacionalne zaklade za znanost, danas Hrvatske zaklade za znanost (www.hrzz.hr).

  3. projekt usredotočen na uspostavljanje sustava koordinacije terminoloških djelatnosti na projektima Izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja Hrvatske zaklade za znanost, kojima je cilj obuhvatiti nazivlje svih struka u Republici Hrvatskoj

  4. Do sada se obradilo ili se obrađuje hrvatsko nazivlje iz sljedećih područja: • antropologija, • brodostrojarstvo, • fizika, • građevinarstvo, • kartografija i geoinformatika • kemija, • korozija i zaštita materijala, • polimer, • pomorstvo, • pravni pojmovi EU-a • stomatologija, • strojni elementi, • zrakoplovstvo

  5. Temeljna zadaća STRUNE: • poboljšanje kakvoće i učinkovitosti visokoga obrazovanja i znanstvenoga rada izgradnjom terminološkoga sustava te • povezivanje znanstvenika iz različitih struka i jezikoslovaca u istraživačku terminološku mrežu • u ostvarenju te zadaće ključna je bila izradba načela za uspostavu i odabir odgovarajućeg nazivlja te izobrazba stručnjaka za pravilan terminološki rad

  6. Terminološka načela • Domaće riječi imaju prednost pred stranim (računalo pred kompjuter) • Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. (referencija pred referenca) • Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim (tipkovnica, a ne slovište umjesto tastature)

  7. 4. Naziv mora biti usklađen s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim sustavom hrvatskoga standardnog jezika (elektron>elektronski, elektronika>elektronički) 5. Kraći nazivi imaju prednost pred duljim (npr. dvosvezačna /višesvezačna publikacija kraće je nego publikacija u dva sveska/više svezaka) 6. Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice, npr. od naziva šminka mogu se tvoriti nazivi šminkati, šminker,šminkerov, šminkerski, šminkerica, šminkeričin dok se od naziva make-up ne mogu tvoriti drugi nazivi

  8. 7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja (npr. za engleski browser predlagali su se hrvatski nazivi preglednik i prebirnik. Tvorbeno oba naziva odgovaraju. Nedostatak je naziva preglednik što se pojavljuje i kao istovrijednica za engleski viewer, pa je stoga za browser možda bolje upotrijebiti prebirnik.) 8. Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv, ne treba mu pridružiti drugi

  9. 9. Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. • Treba normirati sve nazive u određenome semantičkom polju • Treba prihvatiti načelo da svi nazivi podređeni određenomu nadređenom nazivu moraju biti oblikovani na isti način • Tako je npr. suosnik jezično dobra zamjena za koaksijalni kabel, ali budući da se po istome modelu ne mogu zamijeniti i ostale vrste kabela (antenski kabel, mrežni kabel, USB kabel, električni kabel, optički kabel itd.), bolje je zadržati dvorječni naziv suosni kabel koji se bolje uklapa u terminološki sustav

  10. Definicija • treba biti napisana kao kratko i jasno;objašnjenjebezredundantnihizraza i ponavljanja • samo jedna (sažeta) rečenica u definiciji – ne opisno • početi malim slovom i bez točke na kraju • u definiciji se ne smije ponavljati naziv • ne smije biti cirkularna • ne rabitizagrade u definiciji kao dodatno objašnjenje • ne navoditi kratice u definiciji • ne smije biti nastavak rečenice kojoj je naziv subjekt • dodatne informacije (koje ne opisuju specifičnu razliku toga pojma od drugoga) staviti u polje: napomena

  11. DEFINICIJA Analitička: “genus proximum et differentia specifica” • X je vrsta Y • X je Y koji ... • po mogućnosti što kraća

  12. PRIMJER IZ BAZE • dokobilični voj unesen: 06.12.2011, 12:33obrađivač: Sandra Tominacfaza obradbe: urednik pregledaostatus naziva: preporučeni nazivvrelo naziva: Brodograđevno nazivlje / glavni i odgovorni urednik K. Horžinek. Zagreb : Jadranbrod : Hrvatsko brodograđevno društvo, 1995. stranica: 2.5definicija: voj dna uz kobilicuvrelo definicije: Brodograđevno nazivlje / glavni i odgovorni urednik K. Horžinek. Zagreb : Jadranbrod : Hrvatsko brodograđevno društvo, 1995. stranica: 2.5područje: pomorstvopotpodručje: konstrukcija broda: trup i oprema brodagrana: 2.02.01 - konstrukcija plovnih i pučinskih objekatajezična odrednica: višerječni nazivistovrijednica - engleski: garboard strakekontekst: Kod brodova s grednom kobilicom debljina dokobiličnog voja mora biti debljine kao lim plosne kobilice.vrelo konteksta: Tehnička pravila v. 2006-01 (CD-ROM). Split : Hrvatski registar brodova, 2006.stranica: 33 (dio 2)

  13. Primjeri definicija nepropusni prostor na brodu između oplate dna i pokrova dvodna

  14. Primjeri definicija zakretljivi dio kormilarskog uređaja, obično zavješen na krmenom podvodnom dijelu broda, koji služi za promjenu smjera plovidbe

  15. Primjeri definicija udaljenost između poprečnog metacentra i sustavnog težišta broda

  16. Primjeri definicija namjerno povlačenje sidra po morskom dnu u svrhu manevriranja brodom

  17. Primjeri definicija područje oko broda u plovidbi koje časnik straže želi zadržati slobodnim od drugih brodova i stacionarnih objekata poduzimanjem odgovarajućih manevara izbjegavanja sudara na moru

  18. Primjeri definicija konstrukcija opločenja sa strukturom koja se po širini proteže od boka do boka broda i po duljini najmanje u dva nepropusna prostora, a pregrađuje brodski prostor po visini

  19. Primjeri definicija područje između priobalne crte sustava odijeljenog prometa i obalnog ruba

  20. Primjeri definicija gubitak broda pri kojem je brod fizički izgubljen ili uništen

  21. provijera • tresina • boce • rice • đogulin • pašteka • ašta • šijun • siđil • kalafatavanje • bordižanje • karel • gindac • škota

  22. dispeč • duneđ • bay • manifold • log • pier • tramper • twistlock • single up

More Related