Metodičko nazivlje

1. Metodičko nazivlje

2. Razlika između svrhe, cilja, zadaće i zadatka prema Stjepku Težaku

3. NASTAVNI OBLICI • Čelni (frontalni) – oblik rada u kojemu je naglašeno poučavanje i to kognitivna razina. Manji je dio učenika stvarno aktivan, a ostali samo prividno. • Skupinski (grupni) – oblik rada u kojemu je skupina nositeljica nastavnoga procesa, a prosječno uključuje tri do sedam učenika. • Rad u paru (tandemski) - oblik rada u kojemu učenici međusobno zajedno rade i pritom uče jedan od drugoga. • Individualni – u ovome obliku rada ostvarujemo komunikacijske razine: učenik-učitelj i učenik-nastavni sadržaji. Učenik ima veću slobodu, samostalnost, inicijativnost.

4. Usmenog izlaganja Razgovora Čitanja Pisanja Crtanja Pokazivanja Tjelesnog rada Promatranja Slušanja Razmišljanja Maštanja OSNOVNE METODSKE VRSTE (Stjepko Težak)

5. METODIČKI POSTUPCI • Kombinacija više osnovnih metoda ili njezinih podvrsta u istom nastavnom koraku • To može biti: • razgovor sa zapisivanjem, • izlaganje sa zapisivanjem • razgovor sa čitanjem • čitanje s podcrtavanjem • slušanje s pisanjem (npr. kada učenici slušajući glazbu pišu svoje dojmove ili maštanja izazvana glazbom) • promatranje s usmenim izlaganjem…

6. NASTAVNA STRATEGIJA • strategija je općenito neka globalna vještina, odnosno znanost o realiziranju neke složene djelatnosti. u didaktici i pedagogiji strategije obuhvaćaju metode i postupke, odnosno načine aktiviranja sudionika odgojno-obrazovnog procesa na ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja. (Bognar-Matijević) • metodička strategija je nastavni tijek koji obuhvaća: • nastavne metode • nastavna sredstva i pomagala • oblike odgojno-obrazovne djelatnosti (Rosandić)

8. Težak gramatičko- književni integracijsko – korelacijski dogmatsko-raproduktivni analitičko-eksplikativni problemsko-stvaralački lingvističko-komunikacijski Rosandić dogmatsko-raproduktivni reproduktivno-eksplikativni interpretativno-analitički problemsko-stvaralački korelacijsko-integracijski komunikacijski otvoreni multimedijski timski NASTAVNI SUSTAVI

9. METODIČKI PRISTUP • nastavni se sustavi mogu ispreplitati, izmjenjivati pa i kombinirati (problemska i korelacijska nastava) • ako se koncepcija kojega sustava primjenjuje samo pri obradi pojedine nastavne jedinice ili nastane teme, tada ne govorimo o sustavu, nego o pristupu

10. INTEGRACIJA • proces čvrstog prožimanja različitih dijelova u novu jedinstvenu cjelinu – sjedinjavanje • po svom prvobitnom značenju integracija je obnova, tj. Ponovno udruživanje nekoć netaknutih, a potom razdvojenih cjellina; ustaljena uporaba riječi koja se temelji na značenju: čitavost, cijelost, jedinstvo

11. KORELACIJA • suodnos, uzajamna vezanost, povezivanje različitih dijelova • povezivanje po nekoj srodnosti radi neke svrhe pri čemu ne dolazi do bitnih promjena povezanih jedinica • temelji se na usporednom odnosu sadržaja gdje je svaki sadržaj zasebna tvorevina, ali se među njima otkriva ono što im je zajedničko ili različito • Primjer: možemo istraživati ulogu aorista ili imperfekta u književnome tekstu u kojemu ti oblici imaju naglašenu stilsku vrijednost i vidjeti kako oni utječu na književnoumjetničku kvalitetu teksta. Tada ostvarujemo sjedinjavanje jezičnih i književnih sadržaja. • Ako na književnom tekstu utvrđujemo i proširujemo znanje o aoristu, pridjevnim atributima ili pogodbenim rečenicama, tada ne ostvarujemo sjedinjavanje književnih i jezičnih sadržaja, nego samo povezivanje

12. INTEGRIRANA NASTAVA • Nastavne sadržaje možemo usklađivati, povezivati i sjedinjavati s nastavnim sadržajima drugih predmeta otkrivajući veze među njima. • Jedna nastavna tema se može obraditi kao nastavno jedinstvo, odnosno utjelovljenje dviju ili više sastavnica, primjerice likovnih, glazbenih i književnih. Ako se takvo sjedinjavanje ostvaruje na temelju zajedničkog cilja, tada možemo govoriti o integriranoj nastavi • U takvoj neraskidivoj nastavnoj cjelini učenici naizmjence, a katkada i istodobno slušaju, primjerice domoljubni književni tekst, domoljubnu skladbu, promatraju domoljubna likovna djela sa zadatkom da sami u ta tri umjetnička medija istražuju i pronalaze sličnosti, srodnosti i različitosti. • Takav komparativni pristup rezultirat će metodičkim jedinstvom u kojemu ne će biti jasne likovno-književne-glazbene trodijelnosti niti će se moći bilo koji dio nastavnoga procesa istrgnuti kako samostalna jedinca, nezavisna od drugih, a da se pri tome ne naruši i ne uništi nastavna cjelina.

13. PROBLEMSKA NASTAVA • U suvremenoj metodici problemsko-stvaralački nastavni sustav poznat je kao problemska nastava. • To je nastava u kojoj se pred učenike postavlja problem i potiče na samostalno istraživanje. • Problem stvara problemsku situaciju, izazva dvojbe, iziskuje postavljanje teze. • Učenici uče znanstveno misliti, otkrivaju putove kojima dolaze do spoznaja. • Problemska nastava potiče istraživačku metodu

14. ISTRAŽIVAČKA NASTAVA • Vrsta nastave u kojoj učenici samostalni istraživanjem dolaze do novih spoznaja. na taj način, osim novih spoznaja, učenici upoznaju i putove kojima dolaze do znanja.

15. PROJEKTNA NASTAVA • Vrsta nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima. Projekti mogu biti različiti, a vrste projekata ovise o stupnju školovanja te nastavnim ciljevima i sadržajima. • Projekt može trajati dan, mjesec i duže.

16. PROJEKT • Nastavni rad u kojemu stvaramo nešto što prije nije postojalo. Polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrađuju pisani plan rješavanja problema. Planiraju se potrebna sredstva, slijed poslova, vrijeme potrebno za rad i cilj koji se želi postići. • Nakon toga se radi prema zacrtanom planu u većim ili manjim skupinama. • Stečena se iskustva usustavljuju, izvode se zaključci na temelju rezultata do kojih smo došli. O svemu se može napisati i kraće izvješće.