200 likes | 798 Views
Antonimi, 1. Jednom rukom daje , drugom ________. U svakoj ________ pola istine . I crne krave daju ________ mlijeko. Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti. Tko nije probao ________, ne zna što je dobro . Ni previše ni ________ nije dobro. Iz smijeha – ________.
E N D
Antonimi, 1. • Jednom rukom daje, drugom ________. • U svakoj ________ pola istine. • I crne krave daju ________ mlijeko. • Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti. • Tko nije probao ________, ne zna što je dobro. • Ni previše ni ________ nije dobro. • Iz smijeha– ________. • Što jedan lud pokvari, stotinu pametnih ne može popraviti. • čuvati (skupljati) bijele novce za crne dane • Itd.
Antonimi, 2. • leksemi: značenjska suprotnost • nebo : zemlja • dan : noć • svijetlost : tama • antonimi • leksičko-semantička pojava značenjske opreke između 2 leksema; leksemi suprotnih značnja
Antonimi, 3. • Karakteristike antonimskih parova • Ista vrsta riječi • Stoje u svim kontekstima • Podjednako česta upotreba • Antonimija svojstvena • Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi mali - velik; kratak - dugačak; mršav -debeo; blagost - strogost; gorostas -patuljak; ljubav - mržnja ljubazan - neljubazan; skroman – neskroman dati – uzeti; jasno – nejasno; od – do...
Podjela antonima • Samardžija • Po podrijetlu • Istokorijenski: upisati se – ispisati se • Raznokorijenski: istina – laž; ružnoća – ljepota... • Po naravi značenjske opreke • Binarni (komplementarni): život – smrt; muže – žena... • Stupnjeviti: hladan – mlak – vruć... • Obratni: Milivoj je Vedranov djed. Vedran je Milivojev unuk. • Po usvojenosti • Općejezični: crn – bijel; starost – mladost... • Individualni ili kontekstualni: “samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat.” (Slamnig)
Podjela antonima • Samardžija • Djelomična (parcijalna) • dan – noć • Višestruka • On je star. On je mlad. • Televizor je star (= rabljen). – Televizor je nov. • U stara vremena (= prošla) – u moderna vremena
Polarna suprotnost antonima • visok - niti visokniti nizak - nizak • Ovaj čovjek je visok. • Ovaj čovjek nije nizak. • Ovaj čovjek je visok. • Ovaj čovjek je normalne /srednje visine. nizak visok • "niži od normalne visine" "viši od normalne visine" • + visina ispod norme + visina iznad norme • Ovaj čovjek je nizak. • Ovaj čovjek je niži nego što je obično (za čovjeka).
Stupnjeviti antonimi (SA) vruć - vreo - topao - mlak - prohladan - hladan - studen - mrzao - leden • 4 tipa pojačanja • pojačanje stupnja svojstva do maksimuma • srednja vrijednost svojstva s dvojakim • usmjeravanejm prema središtu ljestvice • umanjivanje stupnja svojstva • minimaliziranje stupnja svojstva
Srednji član u SA • izražava seleksičkim, tvorbenim i sintaktičkim sredstvima topao - mlak - hladan; mokar - vlažan - suh predratni/prijeratni - ratni - poratni/poslijeratni Pitanje je jasno. Pitanje je nejasno // nije jasno. dobar - ni dobar ni loš - loš
Međučlanovi u antonimiji • izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 1.jednak - nejednak - različit lije - nelijep - ružan 2.dobroćudan - nedobrućudan - zloćudan kratkovidan - nekratkovidan - dalekovidan 3.tvrd - polutvrd - mek mastan - polumastan - postan
Međučlanovi u antonimiji • izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 4. mlad - mlađi - star velik - veći mali 5. nizak - oniži - visok debeo - podeblji - mršav 6. istina - ni istina ni laž – laž
Terminološki antonimi, 1. • kvalitativni antonimi • filozofijsko nazivlje aktivan – pasivan, dinamičan – statičan, optimizam – pesimizam... • lingvističko nazivlje deminutivni – augmentativni glagoli, tipičan – atipičan, artikulirani – neartikulirani glas... • bankarsko i financijsko nazivlje aktivno osiguranje – pasivno osiguranje, bruto proračun – neto proračun
Terminološki antonimi, 2. • vektorni antonimi • filozofijsko nazivlje analiza – sinteza, integracija – dezintegracija • lingvističko nazivlje teza – antiteza, dedukcija – indukcija • bankarsko i financijsko nazivlje slobodno za izvoz – slobodno za uvoz • informatičko nazivlje uzlazni redoslijed – silazni redoslijed
Terminološki antonimi, 3. • komplementarni antonimi • filozofijsko nazivlje skeptik – dogmatik, aktivan – inaktivan • lingvističko nazivlje afirmativna rečenica – niječna rečenica glagolska radnja – glagolsko stanje • bankarsko i financijsko nazivlje neopozivni – opozivni, neizravni – izravni porezi
Terminološki antonimi, 4. • kordinacijski antonimi • filozofijsko nazivlje finalan – kauzalan, ekstrasubjektivni – intrasubjektivno • lingvističko nazivlje antepozicija – postpozicija • bankarsko i financijsko nazivlje noćni novac – dnevni novac
Terminološki antonimi, 5. • konverzivni antonimi • filozofijsko nazivlje mazohizam – sadizam • bankarsko i financijsko nazivlje prodajni tečaj – kupovni tečaj
Lj. Šarić: Antonimija u hrvatskome jeziku, 2007. • poglavlja • pojam suprotnosti u filozofiji i logici – put ka leksičkoj antonimiji • razlike među tipovima suprotnih odnosa među leksemima • struktura i semantička klasifikacija antonima • Kvalitativne, koordinacijske, komplementarne, vektorne i konverzivne • kontekstualna antonimija, antonimja u frazeologiji te leksikografski pristup obradi antonima i njihova uloga u leksikografksom opisu