170 likes | 658 Views
Svjetska književnost. Srednjovjekovna književnost. Feudalizam – Crkva - antika. FEUDALIZAM Velike seobe: Huni (sjever), Vandali (jug), Hrvati (istok) – 4.st. Nakon smirenja, prvi preduvjeti za društvenu organizaciju – 5.st. Franačka država – dinastija Merovinzi – prelazak na katoličanstvo
E N D
Svjetska književnost Srednjovjekovna književnost
Feudalizam – Crkva - antika FEUDALIZAM • Velike seobe: Huni (sjever), Vandali (jug), Hrvati (istok) – 4.st. • Nakon smirenja, prvi preduvjeti za društvenu organizaciju – 5.st. • Franačka država – dinastija Merovinzi – prelazak na katoličanstvo • Feudalizam na antičkim ruševinama, umjesto rodovskog društva • Gradovi iz rimskih logora, utvrda i trgovačkih križišta
Autonomija gradova i vlastele, stvaranje seljačkog sloja (doseljenici, siromašni) i plemstva (vojni zapovjednici, seoske poglavice) • Doseljavanje Arapa – 7.st. prvo preko Gibraltara u Španjolsku (na istoku priječi Bizant, do 15.st) • Arapski utjecaj – prirodne znanosti i umjetnost - matematika, medicina, filozofija
CRKVA • Prihvaćaju i šire prvi kraljevi i feudalni gospodara • Već početkom srednjeg vijeka – visok stupanj organizacije, uređeni hijerarski odnosi • Crka se postavila kao ujedinitelj i nositelj razvoja • Križarski ratovi – 11.st. – Bizant traži pomoć od pape Urbana II. – prijeti opasnost turskog prodiranja u Europu • Vrhunac moći Crkve – 12./13.st – istovremeno razvitak heretičkih pokreta – bosanski krstjani - franjevci
Srednjovjekovna kultura i književnost • Naslijeđe antike,dominacija Crkve, utjecaj arapske znanosti i kulture • Antički uzori + kršćanska etika i pristup • Razvijena latinska srednjovjekovna književnost, naznake književnosti na narodnim jezicima • Crkvena književnost kao širenje dogme; ali svećenici kao čuvari pisane riječi • Kulturno nazadovanje sve do 12.st i pojave prvih sveučilišta (Bologna, Pariz, Prag, Oxford) • Od Augustina do Dantea
Aurelije Augustin – najava sr.vijeka • Rimski književnik (filozof i retoričar) iz afričkog kraja (Alžir) nekadašnje rimske provincije – 4./5.st. • Protiv poganskih vjerovanja i različitih pokreta iz kršćanskog nauka • Duhovni orac srednjeg vijeka • O DRŽAVI BOŽJOJ – novo shvaćanje povijesti i odnosa prema Bogu • ISPOVIJESTI – prva autobiografija, put od krivovjernika do kršćana, osim književnog djela i život kao srednjovjekovni ideal
Lirska poezija LIRIKA RANOG SREDNJEG VIJEKA • KALIDASA – indijski književnik (4./5.st.) – važan umjetnik – legende i predaje o njegovom životu – dar pjesništva kao božji dar – ljubavno-religiozne teme • LI TAI PO (TAI PE) – kineski pjesnik (8.st.) – lutanje – progonstvo – teme sloboda i hedonizam • MAN JOŠU – najveća i najstarija antologija japanske poezije (8.st.) • -- (kasnije) OMAR HAJAM – perzijski pjesnik (12.st) – rubajie (katreni s rimom aaba) – nejasne poruke
TRUBADURSKA LIRIKA • BERNART DE VENTADORN – francuski pjesnik (12.st.) – najveći trubadurski pjesnik – miljenik dvora – tema ljubavna bol – o plemstvu za plemstvo • WALTER VON DER VOGELWEIDE – njemački trubadurski pjesnik (13.st.) • BERNAL DE BONAVAL – španjoski trubadur rodom iz Galicije (13.st.) – pratitelj kastiljanskog kralja – slobodniji izraz (satiričkog karaktera) • ROMAN O RUŽI – francuski didaktičko-alegorijski spjev (13.st.) – viteško umijeće ljubavi – alegorija sna
CARMINA BURANA • Zbornik srednjovjekovne lirike • Pronađen 1803.g., u bavarskom samostanu, nikad prije spominjan • Satirične, ljubavne, erotske, podrugljive i religiozne pjesme – autori klerici i samostanski učenici francuskog, njemačkog i engleskog porijekla • Školovani pjesnici – poznavanje forme i bogatsvo metaforike • Slava nakon Carla Orfa i istoimene kantate 1937.g.
Junačka epika • BEOWULF – staroengleski ep (10.st.) – djelo mnogih autora, nastajalo tri stoljeća – engleska osvajanja protiv Danaca i Šveđana – sam lik izmišljen – mitski elementi, ali i kršćanski moral • PJESAN O ROLANDU – francuski junački ep (11.st.) – nepoznati autori, folklorna predaja – pjesnička obrada povijesne građe – kralj Karlo I. Veliki i borba s Arapima ili Saracenima oko grada Zaragoze • PJESAN O CIDU – španjolska epopeja (12.st.) – od tri kraća pjevanja – povijesni lik velikaš Don Rodrigo (Cid = gospodin) – nacionalni junak kao utjelovljnje hrabrosti i poštenja
SAGA O NIBELUNZIMA – njemački junački ep (12.st.) – nepoznat autor – ponegdje opjevani povijesni događaji – germanska mitologija – doživljaji junaka Siegfrieda – ideal kršćanskog viteza • SLOVO O VOJNI IGOREVOJ – istočnoeuropski ep (12.st.) - (ukrajinsko/bjelorusko/ruska knj.) – rukopis otkrio Puškin – o junaku Igoru koji vodi bitku s turskim plemenima s obale Crnog mora • KALEVALA – finski ep – nastajao od mitskih pjesama iz 9.st. – one novijeg datuma kršćanske tematike
Viteški roman ROMAN O TRISTANU I IZOLDI • Žanr osnovao francuski autor romana o kralju Arthuru i vitezovima Okruglog stola, Cheretien de Troyes (12.st.) • Keltska mitologija (sporedni likovi, fantastični motivi) i kršćanski motivi (vrline, simbolika) • Cjelovitu verziju pripisujemo autoru Thomasu • O ljubavi junaka Tristana i irske kraljevne Izolde koja je obećana kralju Marku; oboje završavaju mrtvi na odru
Ostale vrste NABOŽNA TEMATIKA • Upute za kršćanski nauk, spajanje lokalne tradicije i učenog kršćanstva • LEGENDE – zapisi o ljudima koji su se odrekli svjetovnog života i posvetili onostranome • CRKVENE DRAME – crkvena prikazanja, teme Isusova muka i uskrsnuće, te život svetaca
PIERRE ABELARD • Francuski filozof, teolog, književnik (12.st.) • Kršćanstvo u kontekstu – usporedba s drugim etičkim sustavima. Sukob sa svećenstvom, spaljena djela • PISMA ABELARDA I HELOISE – ljubav prema učenici Heloisi (tajni brak i dijete), njega su kastrirali i protjerali, ona odlazi u samostan, a on se pridružuje benediktincima – iz samostana izmjenjuju ljubavna pisma koja je poslije Abelard preradio i objavio – strastvena ljubav i tragični usudi
TISUĆU I JEDNA NOĆ • Arapski zbornik priča: bajke, legende, didaktične priče, stihovi nepoznatih autora • Indijsko-perzijska jezgra nadograđena bagdadskim i egipatskim ciklusima • Nastanak od 9.st., iz indijskog okvira o odgađanju smrti pričanjem • Tisuću i jedna označava beskonačnost – egipatska verzija iz 15.st ima doista toliko priča