200 likes | 471 Views
CEFTA (Central European Free Trade Agreement). Srednjoeuropska zona slobodne trgovine. Povijest. Pad berlinskog zida- raspad socijalističkog bloka u Europi, raspad SEV-a 1991.godine Tranzicija – reforme usmjerene uspostavi tržišnog gospodarstva Politička i ekonomska sfera
E N D
CEFTA (Central European Free Trade Agreement) Srednjoeuropska zona slobodne trgovine
Povijest • Pad berlinskog zida- raspad socijalističkog bloka u Europi, raspad SEV-a 1991.godine • Tranzicija – reforme usmjerene uspostavi tržišnog gospodarstva • Politička i ekonomska sfera • Gospodarska sfera: pretvorba vlasništva, privatizacija, tržišno gospodarstvo… • Institucije (osnovna prava i slobode čovjeka, zaštita manjina, sloboda medija, uspostava parlamentarne demokracije – višestranačje i parlamentarni izbori • Dugotrajan proces
Osnivanje CEFTA-e • Preusmjeravanje trgovinskih tijekova na EU • Tranzicijske zemlje žele surađivati s EU • EU predlaže da tranzicijske zemlje uspostave međusobnu suradnju • Inicijalni susret vodstava Poljske, Mađarske i Čehoslovačke održan je 1990.godine – izražen je negativan stav • 15.veljače 1992.godine prihvaćena je deklaracija o suradnji između Poljske, Čehoslovačke i Mađarske u cilju približavanja europskim integracijama • 21.prosinca 1992. godine u Krakovu (Poljska) potpisan je Sporazum o slobodnoj trgovini između ovih triju zemalja (stupio na snagu 1.siječnja 1993.)
Predviđeno vrijeme za trgovinsku liberalizaciju bilo je 8 godina, odnosno do 2001.godine za industrijske proizvode • Liberalizacija trgovine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bila je umjerena i djelomična • Ciljevi CEFTA-e: 1. harmonizirati razvoj ekonomskih odnosa kroz ekspanziju trgovine, 2. ubrzati razvoj trgovinskih aktivnosti, 3. porast životnog standarda, 4. osiguranje bolje zaposlenosti, 5. rast proizvodnosti i 6. osiguranje financijske stabilnosti.
Sporazum o CEFTA-i sastoji se od tri dijela : 1. Sporazum : ciljevi, metode i propisi zone slobodne trgovine 2. Protokoli - definiraju brzinu i područja smanjenja i ukidanja necarinskih barijera; predstavljaju sustav mreže bilateralnih ugovora, te definiraju ostale ciljeve trgovinske liberalizacije kao npr. zajednička modernizacija infrastrukture, suradnja u području energetskog sektora i sektora telekomunikacija kao i suradnja u privlačenju FDI. 3. Aneksi.
Pozitivne i negativne implikacije CEFTA-e • Pozitivne implikacije: porast (međusobne) trgovine, zaštita skretanja trgovine, ublažavanje segmentacije tržišta Srednje Europe, porast stabilnosti u regiji • Negativne implikacije: zemlje članice bore se za bolju poziciju u odnosu na EU, povijesne i etničke tenzije, nesrazmjer u veličini zemalja i gospodarskom razvoju te privlačenju stranih investicija • Cilj svih zemalja članica CEFTA-e je ulazak u EU, pa se stoga CEFTA tretira kao privremeni sporazum i članice ne ulažu previše truda u njen razvoj
Usporedba EA i Sporazuma o osnivanju CEFTA-e: EA su složeniji jer predstavljaju širi spektar povezivanja (financijska, gospodarska i kulturna suradnja te politički dijalog), dok je Sporazum o osnivanju CEFTA-e ograničen na stvaranje zone slobodne trgovine među članicama • 1995.godine dolazi do definiranja uvjeta za ulazak novih članica u CEFTA-u: članstvo u WTO i pridruženo članstvo EU-a, bilateralni trgovinski sporazumi sa svim članicama CEFTA-e • 1.siječnja 1996.godine Slovenija je postala članica CEFTA-e • 1.srpnja 1997.godine Rumunjska je postala članica CEFTA-e • 18.srpnja 1998.godine Bugarska je postala članica CEFTA-e • 1.ožujka 2003.godine Hrvatska postaje punopravna članica CEFTA-e • Pred vratima CEFTA-e nalaze se:Estonija, Latvija, Litva i Makedonija • Trenutno CEFTA ima 8 članica: Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska
OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZEMALJA ČLANICA CEFTA-e za 2001. zemlja BDPmlrd USD BDPper capita rast% inflacija% nezaposlenost% izvozmlrd USD uvozmlrd USD trgovin.bilancamlrd USD DSU*mlrdUSD vanjski dug mlrd USD Bugarska 12,7 1.508 4,5 10,5 16,4 4,81 6,49 -1,68 1,0 10,37 Češka 56,4 5.487 3,6 4,7 9,4 31,7 35,6 -3,9 24,5* 21,69 Mađarska 50,7 5.012 2,2 9,2 5,5 28,07 30,09 -2,02 2,44 32,9 Poljska 176,26 4.566 8,9 5,5 18,0 30,27 41,95 -11,68 6,96 70,82 Rumunjska 38,70 1.633 1,6 37,5 9,9 11,38 14,35 -2,97 6,1* Slovačka 20,1 3.728 3,0 7,3 18,9 12,50 14,60 -2,1 4,7 4,38 Slovenija 18,12 9.105 3,0 8,4 11,6 8,73 10,12 -1,39 442 mil 6,71 Hrvatska 20,26 4.604 4,1 2,6 22,0 4,65 9,04 -4,38 1,4 11,4
Bugars. Češka Mađar. Poljska Rumu. Slovač. Sloven. Hrvatska BDP (mrd) 8,1 25,4 33,4 76,4 28,9 10,8 12,7 16,8 BDP per capita 940 2466 3228 1998 1244 2052 6331 3867 izvoz (mrd) 3,4 7,9 10,2 14,9 4,3 3,3 3,9 3,3 uvoz (mrd) 2,7 7,1 11,4 15,5 5,8 3,6 4,1 3,8 trgov. bilanca (mrd) 0,7 0,8 -1,2 -0,6 -1,5 -0,3 -0,2 -0,5 inflacija % 338,5 56,6 35,0 70,3 170,2 61,2 115,0 123,0 vanjski dug (mrd) 12,3 - 22,8 48,4 1,1 - 1,9 2,8 stopa nezap. % 11,1 4,1 7,8 11,8 3,0 11,8 10,1 - Temeljni makroekonomski pokazatelji u zemljama CEFTA-e za 1991. godinu(uz usporedbu s Hrvatskom) - podaci u US dolarima: Izvor: WIIW Handbook of Statistics: Countries in Transition 1997, str. 50-53.
Grafikon 10. BDP per capita u zemljama kandidatima u PPS 2000. godine EU=100 Izvor: Eurostat.
BDP (1993.) kao udio u prosjeku EU Scenarij Vrijeme dostizanja 70% razine EU prosjeka Vrijeme dostizanja 90% razine EU prosjeka Stope rasta BDP Češka 53 I 23 56 3,64 II 36 111 3,48 III 10 20 6,58 Mađarska 48 I nikad nikad 1,91 II 45 120 2,81 III 13 23 4,61 Poljska 36 I 194 nikad 3,53 II 65 141 4,30 III 21 31 6,10 Tablica 24. Tri scenarija dostizanja razine razvijenosti zemalja Europske unije Izvor : Ahec-Šonje, A. (1998) : Gospodarski rast u zemljama u tranziciji : dosadašnja iskustva i prognoze do kraja desetljeća, Privredna kretanja i ekonomska politika, EIZ i MFRH, br.65, str.68, originalni izvor- Sachs i Warner (1996).
CEFTA i Hrvatska • RH punopravna članica WTO-a krajem 2000.godine • Travanj 2001.godine – parafiran SAA između EU i RH • 9.srpnja 2001.godine Hrvatska je podnijela službenu kandidaturu za punopravno članstvo u CEFTA-i • 11.listopada 2001.godine u Bukureštu usvojena je odluka o prihvaćanju kandidature RH i započinjanju pregovora s ciljem punopravnog članstva u CEFTA-i • 8.listopada 2002.godine RH je parafirala Sporazum o ulasku u CEFTA-u, Sporazum je potpisan 5. prosinca 2002.godine, a počeo se primjenjivati nakon ratifikacije u nacionalnim parlamentima 1. ožujka 2003.godine
Država IZVOZ u 000 USD INDEKSI 1998. 1999. 2000. 2001. 97/96 00/99 01/00 Bugarska 5.202 2.036 4.150 8.566 39,1 203,9 205 Češka 39.013 30.570 29.225 34.496 78,4 95,6 117,7 Mađarska 51.835 39.642 59.707 56.728 76,5 150,6 94,6 Poljska 46.302 39.642 22.480 19.971 85,6 56,7 88 Rumunjska 6.732 2.945 3.305 4.952 85,6 112,2 149,2 Slovačka 21.584 12.698 12.991 15.013 58,8 102,3 113,5 Slovenija 432.435 454.150 475.908 426.135 105,0 104,8 88,8 Ukupno 603.102 581.683 607.765 565.682 96,4 104,5 92,4 Tablica. Izvoz Hrvatske u zemlje CEFTA-e u razdoblju od 1998. do 2001. godine Izvor: Državni zavod za statistiku
Tablica. Uvoz Hrvatske iz zemalja CEFTA-e u razdoblju od 1998. do 2001.godine Država UVOZ iz 000 USD INDEKSI 1998. 1999. 2000. 2001. 97/96 00/99 01/00 Bugarska 9.375 8.481 7.029 12.111 90,5 82,9 172,3 Češka 181.399 148.437 178.961 209.267 81,8 120,6 116,8 Mađarska 212.089 174.075 183.657 238.039 82,1 105,5 129,5 Poljska 63.277 72.581 93.855 176.322 114,7 29,3 187,5 Rumunjska 14.766 12.751 19.099 21.829 86,4 149,8 113,9 Slovačka 65.185 47.183 59.829 51.095 72,4 126,8 83,6 Slovenija 721.924 616.219 625.770 711.558 85,4 101,6 113,6 Ukupno 1.268.016 1.079.727 1.168.202 1.420.220 85,2 106,8 121,3 Tablica. Uvoz Hrvatske iz zemalja CEFTA-e u razdoblju od 1998. do 2001.godine Izvor: Državni zavod za statistiku
Budućnost CEFTA-e • 1.svibnja 2004.godine u EU ulaze Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska (uz ostale zemlje koje nisu članice CEFTA-e) • CEFTA će imati samo tri članice: Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku