340 likes | 532 Views
EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA). ZAPADNI BALKAN= BIVŠA SFRJ-SLOVENIJA+ALBANIJA= Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija (FYROM) i Albanija Interes EU-a: očuvanje mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe (koje graniči s EU)
E N D
EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA)
ZAPADNI BALKAN= BIVŠA SFRJ-SLOVENIJA+ALBANIJA= Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija (FYROM) i Albanija • Interes EU-a: očuvanje mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe (koje graniči s EU) • Interes zemalja WB: sudjelovati u bogatoj i velikoj europskoj obitelji, primati pomoć od EU, koristi od liberalizacije vanjske trgovine (EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner ovih zemalja)
Raymont proces 1996. godine- prva inicijativa EU-a s ciljem stabiliziranja jugoistočne Europe (potpora Daytonskom mirovnom sporazumu; poticanje regionalnih projekata u području civilnog društva, kulture i ljudskih prava) • Vijeće ministara EU 29. travnja 1997. godine usvojilo je REGIONALNI PRISTUP (kao politički okvir za razvoj odnosa i suradnje s državama Jugoistočne Europe) • ističe se mogućnost uspostave institucionalne suradnje s ovim državama • EU je uspostavila i tzv. politiku uvjetovanosti (conditionality) koja uključuje specifične zahtjeve u smislu rješavanja posljedica sukoba i uspostave regionalne suradnje (demokratska načela, ljudska prava i vladavina zakona, poštivanje prava i zaštita manjina, regionalna suradnja, reforme gospodarstva, ispunjavanje obveza iz Daytonskog sporazuma)
U svibnju 1999. godine EU je modificirala regionalni pristup i usvojila Proces stabilizacije i pridruživanja za države Jugoistočne Europe • Unaprijeđuje se postojeća politika EU-a prema zemljama regije • Proces stabilizacije i pridruživanja uključivat će: 1. potpisivanje SAA (Stabilization and Association Agreements) - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2. asimetričnu trgovinsku liberalizaciju, 3. ekonomsku i financijsku pomoć (za uravnoteženje proračuna i bilance plaćanja) 4. pomoć za uspostavu demokracije i civilnog društva, 5. humanitarnu pomoć, 6. suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima, 7. razvoj političkog dijaloga.
Cilj SAA je stabilizacija zemalja u regiji putem njihova približavanja europskim integracijama - Prilagođeni su okolnostima u pojedinoj zemlji • Zemlje WB moraju postići stabilne makroekonomske politike, stabilnu političku situaciju i izvršiti strukturne reforme • Do danas EU je potpisala SAA s Makedonijom i Hrvatskom • 1999. godine Europsko vijeće potvrđuje pripravnost EU-a za pružanje mogućnosti državama regije da se potpuno integriraju u njezine strukture i daje izglede za punopravno članstvo prema Amsterdamskom ugovoru i kriterija iz Kopenhagena • 1999. godine donesen ja Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu s ciljem postizanja mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja u regiji (okvir za suradnju između EU-a, Europske komisije, SAD-a, Rusije, Japana, WB zemalja, Turske i ostalih zemlja regije) • 2000. godine Europsko vijeće je zaključilo da su sve države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU, kao i da je cilj EU-a što potpunija integracija država regije u političku i gospodarsku maticu Europe
EU i Makedonija • q 1996. godine Makedonija je postala korisnica Phare programa; • q 1997. godine započeo je regionalni pristup EU ovoj grupaciji zemalja; • q 1998. godine Sporazum o suradnji i Sporazum o transportu između EU-a i Makedonije stupa na snagu; • q 1999. godine donosi se SAP; • q 2000. godine započinju pregovori o sklapanju SAA; • q 9.travnja 2001. godine završili su pregovori te je potpisan SAA u Luksemburgu (potpisan je i Prijelazni sporazum koji se počeo primjenjivati 1. lipnja 2001. godine) • U 2002. i 2003.godini E. Komisija izdaje “Stabilisation and Association Report” (first and second) • U travnju 2003. godine- misija “Concordia”- vojna misija EU-a sa šetomjesečnim mandatom.
Ciljevi pomoći EU-a Makedoniji • demokracija i jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta države; • tranzicija ka tržišnom gospodarstvu, • približavanje EU standardima i principima.
EU i BiH • 2001. godine CARDS program • 2003. godina- izrađuje se Studija izvodljivosti o mogućnosti otvaranja pregovora o potpisivanju SAA • Cilj suradnje je: izgradnja stabilne socijalne i političke infrastrukture kao i funkcioniranje tržišnog gospodarstva ; uspostava mira u BiH i približavanje BiH EU
Ciljevi pomoći EU-a BiH: • 1. pomoć u održavanju mira i bližoj suradnji između entiteta; • 2. pomoć povratku prognanika i izbjeglica; • 3. uspostava institucija, demokracije i poštivanje ljudskih prava; • 4. približavanje BiH standardima EU-a.
EU i Srbija i Crna Gora • Nije potpisan SAA • Ukinute su sve sankcije prema SiCG osim onih koje se odnose na bivšeg predsjednika • Buduća suradnja i otvaranje pregovora o potpisivanju SAA ovisi o SiCG i rješavanju unutarnjih problema
EU i Albanija • 1992. godine Sporazum o trgovini i suradnji • 2003. godine započeli su pregovori o SAA
Ciljevi pomoći EU-a Albaniji • Približavanje Albanije standardima EU-a • Pomoć u uspostavi demokratizacije i vladavine prava • Pomoć u administrativnim i institucionalnim reformama • Doprinijeti transformaciji gospodarstva prema uspostavi efikasnog tržišnog gospodarstva
CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) • Ustanovljen 2000. godine • Zamijenio je programe OBNOVA i PHARE • Svrha: potpora reformama i izgradnji institucija potrebnih za izvršenje obveza iz SAA • Prema SAA CARDS će financirati investicije, izgradnju institucija i ostalih programa u četiri glavna područja: • Obnova, stabilizacija demokracije, povratak izbjeglica i prognanika • Razvoj institucija i legislative (harmonizacija s EU normama i pristupima, demokracija i vladavina prava, ljudska prava, civilno društvo i sloboda medija…) • Održiv ekonomski i socijalni razvoj, uključujući strukturne reforme • Poticanje bliže suradnje između SAP zemalja i između njih i EU-a
Figure 5. The EU aid to the Western Balkan countries in the period 1991 to 2001 in EUR millions Source: The EU's relations with Southeastern Europe (Western Balkans), http://europa.eu.int/comm/external_relations.
U razdoblju od 2000. do 2006. godine kroz CARDS je osigurano ukupno 4,65 milijardi eura • do 2000. godine ukupno je bilo investirano 5,89 milijardi eura
EU i Hrvatska - povijest • 1980. godine potpisan je Sporazum o suradnji između EZ-a i bivše Jugoslavije • Ciljevi: unapređenje ukupne suradnje između EZ-a i bivše Jugoslavije i poticanje međusobnih odnosa • U trgovinskoj sferi: cilj je bio omogućiti lakši pristup proizvoda iz SFRJ na tržište EU-a • Tijekom 1980.-ih godina potpisan je i veći broj protokola (trgovinskih i financijskih) • 1990. godine SFRJ je zatražila pridruženi status u EZ-u • Istovremeno je i EFTA otvorila mogućnost stvaranja FTA sa SFRJ i bili su otvoreni pregovori o ulasku SFRJ u Vijeće Europe • Zbog rata Vijeće ministara EU-a 1991. godine donijelo je odluku kojom se ukida Sporazum o suradnji između EZ-a i SFRJ • Pregovori o potpisivanju novog Sporazuma o suradnji između RH i EU održavali su se do 1995. godine kada je nakon oslobađajućih akcija EU zamrznula daljnje krugove pregovora, a te je godine RH bila vrlo kratko i korisnica Phare programa
EU i Hrvatska- 1990-tih godina • Ulazak u EU – strateški cilj vanjskotrgovinske politike Hrvatske od njenog osamostaljenja i međunarodnog priznanja • Za započinjanje pregovora o sklapanju Sporazuma o trgovini i/ili suradnji s EU bilo je potrebno da RH postane članica Vijeća Europe i WTO • Proces uključivanja u Vijeće Europe započeo je 1991. godine, 1992. godine odobren je status posebnog gosta pri Parlamentarnoj skupštini • 1996. godine Hrvatska postaje punopravna članica Vijeća Europe • Krajem 2000. godine Hrvatska je postala i punopravna članica WTO-a • Do 2000. godine nije došlo do značajnijih pomaka u suradnji između EU i RH • Razlozi: gospodarska i politička situacija, nedefiniran stav EU-a prema ratnoj situaciji u RH
U studenom 2000. godine hrvatska vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om • Održano je nekoliko krugova pregovora (devet tehničkih radnih skupina) • SAA između EU i RH potpisan je 29.10.2001. godine s prijelaznim razdobljem od šest godina za provedbu sporazuma • Ciljevi SSP-a jesu: 1. Pružiti prikladan okvir za politički dijalog i time omogućiti razvitak bliskih političkih odnosa između stranaka; 2. poduprijeti napore Hrvatske u razvijanju gospodarske i međunarodne suradnje; 3. poduprijeti nastojanje Hrvatske da završi prijelaz u tržišno gospodarstvo, 4. promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti područje slobodne trgovine između Zajednice i Hrvatske; 5. poticati regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom.
Potpisivanjem SSP-a RH postaje pridružena članica EU-a i potencijalni kandidat za punopravno članstvo • Naglašava se individualni pristup prema Hrvatskoj • U razdoblju od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostavit će se područje slobodne trgovine.
Sastavnice SSP-a • opća načela • politički dijalog • slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi • Pravo poslovnog nastana • Usklađivanje zakonodavstva • Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova • Politike suradnje • Financijska suradnja • Institucionalne, opće i završne odredbe.
Opća načela • Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, međunarodnog prava i vladavine prava te tržišnog gospodarstva • Sadržava temeljne vrijednosti kojima su stranke privržene • uspostava i konsolidacija europskog poretka, razvoj civilnog društva i demokratizacija;veće političke i gospodarske slobode, pravo na povratak izbjeglica i prognanika • Slobodno tržišno gospodarstvo • Slobodna trgovina itd.
Ciljevi političkog dijaloga • puna integracija RH u zajednicu demokratskih država i postupno približavanje EU-u • Usklađivanje stavova RH i EU o međunarodnim pitanjima • Razvoj regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i drugih zemalja regije • Stvaranje zajedničkih pogleda na sigurnost i stabilnost u Europi, uključujući suradnju na područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a
Regionalna suradnja • Hrvatska se obvezala potpisati sporazume o regionalnoj suradnji sa zemljama potpisnicama SAA (RH je potpisala Ugovore o slobodnoj trgovini sa svim zemljama WB) • Kroz te se sporazume mora uspostaviti politički dijalog, zona slobodne trgovine uzajamne koncesije za kretanje radnika, pravo poslovnog nastana • Suradnja i na područjima izvan Sporazuma, npr. u području pravosuđa i unutarnjih poslova
Slobodno kretanje roba • Do kraja 2000. godine, EU je imala strogi bescarinski režim (plafoni, kvote) na uvoz određenih osjetljivih industrijskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i tekstilnih proizvoda iz Hrvatske • prema SAA (i Privremenom sporazumu) EU je za većinu industrijskih proizvoda ukinula sve carine i količinska ograničenja s 01.01.2002. godine • Za osjetljive proizvode carine će biti ukinute u roku 2 odnosno 5 godina • Za poljoprivredne i tekstilne proizvode trgovina će se liberalizirati u roku od 6 godina • Istovremeno RH je također počela smanjivati carine na uvoz iz EU-a, a postupno će ih ukinuti do 1. siječnja 2008. godine
Slobodno kretanje radnika • Pravo boravka i zapošljavanja u svakoj od zemalja članica • Zabrana diskriminacije u zapošljavanju i odabiru zanimanja • Puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti • Pravo ostanka u zemlji posljednjeg zaposlenja • Ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne zaštite.
Krajem 2002. godine Hrvatska je prihvatila “Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji” • On uključuje godišnje planiranje zadataka i ciljeva za pojedina područja zakonodavstva i državne uprave kako bi RH bila spremna za ulazak u EU 2007. godine (?) • 21. veljače 2003. godine Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU (zahtjev prati i promotivni CD “RE: member CROATIA”) • Početkom listopada 2003. godine RH je odgovorila na upitnik Europske komisije • RH je dobila status kandidata 18.lipnja 2004. godine • Početak pregovora o ulasku u EU najavljen je za početak 2005. godine • Pretpristupna strategija: otvaraju se “novi” oblici pomoći kroz Phare, ISPA-u i SAPARD • Proturječne izjave: RH punopravna članica EU 2007. godine ili poslije 2011. godine • Učinci potencijalnog ulaska u EU: trgovinska razmjena, monetarna i fiskalna politika… • Konkurentnost hrvatskih proizvoda ???
EUROPSKI PARLAMENT PRIHVATIO REZOLUCIJU O PSP-U 20.11.2003. • Europski parlament "ponavlja svoju uvjerenost da postoji europska perspektiva samo ako te zemlje ispune kopenhaške kriterije, te traži od Vijeća i Komisije da uvjetuje pomoć zemljama PSP-a i njihovo moguće napredovanje u Procesu", kaže se u rezoluciji. • Parlament traži da se kao uvjeti postave: suradnja s Haškim sudom, provedba učinkovite politike u korist povratka prognanika i izbjeglica; provedba aktivne politike protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, oružjem i drogama.
"izražava žaljenje zbog odluke hrvatskih vlasti o proglašenju ekološke i ribolovne zone bez odgovarajućeg dijaloga i koordinacije sa susjednim zemljama" te ističe da se kroz "intenzivni dijalog" i "diplomatskim instrumentima" postigne dogovor o granicama. Također se izražava očekivanje da će se sporazum o daljnjim koracima postići na skorašnjoj konferenciji o ribolovu u Mediteranu 25. i 26. studenoga u Veneciji. • U rezoluciji se pozdravlja donošenje ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te pohvaljuje odluka Hrvatske da ne potpiše bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama o ICC-u, "unatoč gubitku znatne američke novčane pomoći".
Istraživanje javnog mnijenja MEI i GFK srpanj 2003./lipanj 2004. • Za Europsku su uniju čuli gotovo svi odrasli građani Hrvatske (98,8%)- 100% • Tri četvrtine građana (75%) ima pozitivno mišljenje o EU, podjednako danas kao i prije dvije i pol godine (78,7%)- 55,6%. U 5. valu istraživanja, srpanj 2002., pozitivan stav o EU izrazilo je 79,3% građana.
ZA uključivanje Republike Hrvatske u Europsku uniju je vrlo visok (prvi val istraživanja: 77,6% - sedmi val istraživanja: 73,6%); 51% (2004.) ZA, 39% PROTIV. • Prema rezultatima posljednja dva vala istraživanja u primjetnom je porastu postotak neopredijeljenih građana - 5. val istraživanja 6,7% neopredijeljenih, dok je u 6. valu taj postotak iznosio 11,4%, a u 7. valu istraživanja 12,9%.(10,2%) • U porastu je udio onih građana koji su PROTIV uključivanja RH u EU. Prema 1. istraživanju, iz srpnja 2000. godine, protiv uključivanja RH u Europsku uniju izjasnilo se 7,9% građana, dok se u zadnjem ispitivanju protiv uključenja izjasnilo 39% građana.
Rang pozitivnih posljedica koji je gotovo nepromijenjen u svih sedam valova istraživanja je sljedeći: • Utjecaj na osobni svakodnevni život 89% • Zajedničko tržište i otvorene granice (od 80% prije tri godine do 83,9% u posljednjem valu) • Suradnju i napredak RH u području znanosti i obrazovanja (od 78,% prije tri godine do 79,4% u sedmom valu istraživanja) • Razvoj i napredak gospodarstva (od 79% prije tri godine do oko 75% u posljednjem valu istraživanja) • Veliki napredak općenito (od oko 80% prije tri godine do oko 75% danas) • Viši životni standard - danas nešto manji postotak građana očekuje viši životni standard, 65,9%, nego prije tri godine kada je viši životni standard očekivalo 74,8% građana.
Negativne posljedice pridruživanja EU • značajne su i dvije moguće posljedice pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. To su djelomični gubitak samostalnosti, te mogući problemi u gospodarstvu. • Djelomični gubitak samostalnosti Hrvatske, od oko 1/3 građana prije tri godine (35,7%), danas predviđa nešto više od polovice odrasle populacije (55,4%). • Probleme u gospodarstvu, nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, prema istraživanju iz srpnja 2000. godine, očekivalo je 53,3% građana. Prema zadnjem valu istraživanja probleme u gospodarstvu očekuje 63% građana.
Ima li dovoljno informacija o EU • Prema zadnjem istraživanju 44,6% građana smatra da u medijima postoji dovoljno informacija o EU, naspram 34,3% u srpnju 2000. godine, dok 50,3% građana smatra da u medijima nema dovoljno informacija o europskim integracijama, naspram 62,8% u 5. valu istraživanja. • Istraživanje je pokazalo da građane najviše zanimaju informacije o: • 1. Utjecaju pridruženog članstva RH u EU na gospodarstvo • 2. Prava i obaveze koje proizlaze iz članstva Hrvatske u EU • 3. Uvjeti za ulazak RH u EU • 4. Utjecaj članstva u EU na međunarodni položaj RH
Problemi u integriranju WB zemalja u EU • Nestabilna politička scena • Područje sklono ratnim sukobima • Razlike u gospodarskoj razvijenosti