Učestalost vršnjačkog nasilja kod učenika s ADHD-om

1. Učestalost vršnjačkog nasilja kod učenika s ADHD-om Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Ena Šifner, mag.rehab.educ. doc.dr.sc. Anamarija ŽicRalić doc.dr.sc. Snježana Sekušak-Galešev Zagreb, studeni2013.

2. Sadržaj • Uvod ADHD poremećaj Vršnjačko nasilje • Problem i cilj istraživanja • Metode istraživanja • Rezultati istraživanja i rasprava • Zaključak

3. ADHD poremećaj DSM-IV razlikuje: • ADHD – kombinirani tip • ADHD – predominantno nepažljiv tip • ADHD – predominantno hiperaktivno-impulzivni tip Ustrajnost: ponašanje traje najmanje šest mjeseci. Rani početak: simptomi su prisutni prije 7. godine. Učestalost i težina: nepažljivost i/ili hiperaktivnost-impulzivnost krajnje su izrazite u odnosu na dob osobe. Očiti dokaz smetnje: ADHD uzorak ponašanja mora značajno ometati sposobnost funkcioniranja pojedinca. Smetnje u dva ili više okružja: simptomi uzrokuju ozbiljne teškoće u više situacija.

4. ADHD poremećaj • uzrok – neurološka disfunkcija pod utjecajem naslijeđa ili okolinskih činitelja; zahvaćeni frontalni režnjevi/centri mozga • učestalost (Barkley, 2000) • 3-5% sve djece, odnosno 2-4% školske djece • tri puta češći kod dječaka nego kod djevojčica • postoji u svakoj zemlji i u svakoj etničkoj skupini NEPAŽNJA HIPERAKTIVNOST IMPULZIVNOST

5. Odnosi s vršnjacima • obilježja ponašanja – odbojna drugoj djeci stavljaju djecu u povećani rizik za razvoj socijalnih deficita • deficiti na tri područja funkcioniranja (Dumas, 1998): agresivno ponašanje, komunikacija, procesiranje socijalnih informacija pred. nepažnja – povučeni, često ostaju zanemareni kombinirani tip – visoka razina soc. interakcija, češće odbacivani (Diamond, 2005) • krajnji rezultat problema u odnosima s vršnjacima – negativni vršnjački status

6. Rizik za pojavu vršnjačkog nasilja • ADHD poremećaj – rizičan faktor za uključivanje u vršnjačko nasilje (Bacchini i sur., 2008) • u većem riziku da postanu žrtvom (Holbmer, Hjern, 2008; Wiener, Mak, 2009; Taylor i sur., 2010) • ta vjerojatnost veća kod djevojčica • posljedica iskustva vršnjačkog nasilja ► različiti internalizirani i eksternalizirani problemi karakteristike poremećaja, loš socijalni status, manji broj (bliskih) prijatelja, nedovoljno razvijene socijalne vještine, provokativno ili neprikladno ponašanje, problemi s učenjem, nisko samopouzdanje…

7. Vršnjačko nasilje nasilje negativni postupci asimetričan odnos snaga opetovano i trajno • izravno neizravno • verbalno, psihološko, socijalno, fizičko, seksualno, nasilje putem elektronskih medija • učestalost varira u odnosu na zemlje; istraživanje u Hrvatskoj pokazalo da je 16% djece gotovo svakodnevno nasilno prema drugoj djeci • sudionici nasilja: NASILNIK-ŽRTVA ŽRTVA PROMATRAČ NASILNIK

8. Vršnjačko nasilje i djeca s teškoćama u razvoju • djeca s teškoćama – u povećanom riziku da postanu žrtvama (Carter, Spencer, 2006) • studija Unnevera i Cornella (2003) pokazala da učenici s ADHD-om imaju veću vjerojatnost postati žrtvom, ali i nasilnikom ADHD bez ADHD-a 34% 22% ADHD bez ADHD-a 13% 8% PROTEKTIVNI FAKTORI: socijalna kompetencija prihvaćenost među vršnjacima prijateljstvo

9. Problem i cilj istraživanja • nedostatak istraživanja • ADHD – rizičan čimbenik za uključivanje u vršnjačko nasilje Cilj: utvrditi učestalost vršnjačkog nasilja opisivanjem osjećaja prihvaćenosti/odbačenosti od strane vršnjaka, osjećaja sigurnosti u školi te osjećaja doživljenoga odnosno počinjenoga nasilja, s obzirom na podtip ADHD-a

10. Metode istraživanja • Sudionici istraživanja: 59 dječaka od prvog do osmog razreda, s dijagnozom ADHD-a Mjerni instrument: UŠN-2003(Buljan Flander, Karlović, Štimac) ►Skala doživljenoga nasilja ►Skala počinjenoga nasilja

11. Metode istraživanja • Način provođenja istraživanja: • istraživanje se provodilo: • tijekom svibnja i lipnja 2013. god. • grupno ili individualno • uz manju ili veću podršku • ispunjavanje upitnika ≈ 15 minuta • školska dokumentacija – dodatne informacije o učeniku

12. Metode istraživanja • Skala doživljenog nasilja • Netko te vrijeđao na ružan način. • Netko ti je govorio ružne riječi. • Netko ti je prijetio da će ti nešto ružno napraviti. • Netko te udario ili gurnuo. • Netko te jako istukao. • Netko je namjerno izgubio ili uništio tvoje stvari. • Netko je tražio tvoj novac na silu. • Netko te ozlijedio. • Isključivali su te iz igre ili nisu obraćali pažnju na tebe. • Netko je govorio drugima ružno o tebi. • Netko te dodirivao po tijelu na neugodan način. • Skala počinjenog nasilja • Vrijeđaš drugu djecu na ružan način. • Govoriš ružne riječi. • Prijetiš drugima. • Udariš ili gurneš nekog. • Nekog jako istučeš. • Izgubiš ili uništiš tuđe stvari. • Tražiš tuđi novac na silu. • Nekog ozlijediš. • Izbacuješ druge iz igre ili ne obraćaš pažnju na njih. • Govoriš ružno o nekome. • Dodiruješ nekog po tijelu na neugodan način. • Varijable istraživanja: • zavisne – čestice Skale doživljenog nasilja (11) i Skale počinjenog nasilja (11) • nezavisna – podtip ADHD poremećaja • Metoda obrade podataka: kvantitativna - metode deskriptivne statistike

13. Rezultati i rasprava

14. Osjećaj prihvaćenosti/odbačenosti u školi • najveća sigurnost u blagovaonici škole, najmanja na školskom hodniku u obje skupine Osjećaj sigurnosti u školi

15. Skala doživljenoga nasilja • učenici s ADHD poremećajem učestalije doživljavaju nasilje u školi nego učenici bez teškoća u razvoju (iz uzorka Poliklinike – 15,6) • kombinirani tip znatno češće doživljava vršnjačko nasilje od predominantno nepažljivoga tipa • najučestaliji verbalan oblik nasilja

18. Skala doživljenoga nasilja - Vršitelji nasilja - • u visokom postotku dječaci su označeni kao izvršitelji nasilja u objema skupinama ispitanika • u većini čestica najčešće je biran odgovor nitko • jedina razlika među podtipovima u čestici „Udarili ga ili gurnuli“ (komb. – 65,9%, pažnja – 46,7%) • najveći broj učenika u objema skupinama označio da nasilnik ide u njegov razred, odnosno da je stariji od njega

19. Skala doživljenoga nasilja - Načini suočavanja s nasiljem - • učenici u objema skupinama najčešće biraju strategiju „Kažem mu da prestane.“ • vidljiva razlika među podtipovima je u odabiru strategije „Potučem se.“ • strategiju “Kažem odraslom.” u obje skupine biralo manje od polovice učenika KOMB. – 47,7% (21 učenik) PAŽNJA – 20%(3 učenika)

20. - Osobe od povjerenja - • kombinirani tip → roditelji – 61,4% (27) • predominantno nepažljiv tip → nastavnici – 53,3% (8) • učenici samo s poremećajem pažnje manje se povjeravaju prijateljima, te manje i primaju njihovu pomoć • u obje skupine vršnjačko nasilje više nije događalo ili se manje događalo • 31,8% učenika kombiniranog tipa – “Ništa se nije promijenilo.” u obje skupine su roditelji ti koji će i pružiti pomoć, kod predominantno nepažljivog tipa to su i nastavnici - Nakon traženja pomoći -

21. Skala počinjenoga nasilja • učenici kombiniranoga tipa ADHD-a vrše više nasilja nad drugom djecom nego učenici predominantno nepažljivog tipa • učenici s ADHD poremećajem učestalije čine nasilje u školi nego učenici bez teškoća u razvoju (Poliklinika – 14,1) • najučestaliji verbalan oblik nasilja češće žrtve nego nasilnici

24. S v a k o d n e v n o n a s i lj e

25. Najučestaliji oblici nasilja

26. Zaključak Učenici s ADHD-om: • učestalijedoživljavajuvršnjačko nasilje nego učenici bez teškoća - kombinirani tip češće • učestalije vrše nasilje nad drugom djecom nego učenici bez teškoća - kombinirani tip češće • općenito više doživljavaju vršnjačko nasilje nego što ga čine - učenici kombiniranog tipa svakodnevno učestalije žrtve važnost razvoja prevencijskih i intervencijskih programa

27. H v a l a n a p a ž n j i !