100 likes | 328 Views
SPRINT. SPRINT. Sprinteri se ne traže prema veličini ili građi tijela, već na temelju “sirove brzine”. Sprintera ima svih veličina i oblika, velikih i malih, mršavih i okruglih. Premda sprinteri moraju biti rođeni za tu disciplinu, nije ih moguće ugurati u nekakav kalup. SPRINT.
E N D
SPRINT • Sprinteri se ne traže prema veličini ili građi tijela, već na temelju “sirove brzine”. • Sprintera ima svih veličina i oblika, velikih i malih, mršavih i okruglih. • Premda sprinteri moraju biti rođeni za tu disciplinu, nije ih moguće ugurati u nekakav kalup.
SPRINT • Sprinterski trening zahtijeva istu dosljednost kao i svaka druga disciplina: • trening mora biti stalan krozu čitavu godinu, a ne trajati samo 4 do 6 mjeseci • treniranost mora cijele godine biti na visokoj razini • moraju se razmotriti i vanjski utjecaji na trening atletičara
SPRINT • Dobar start je temelj uspješnog sprinta. • Postoje tri tipa starta , nazvana prema pložaju stopala trkača : • zbliženi start:Stopala su blizu, atletičar je bliže startnoj crti. • srednji start: Stopala su nešto udaljenija, atletičar je dalje od startne crte • rastegnuti start:Stopala su još razmaknutija, sprinter nije blizu startne crte.
SPRINT Dobro sprintersko trčanje karakterizira: • veća horizontalna brzina • veće faze leta • manje vrijeme kontakta s tlom tijekom trčanja • minimalna ekstenzija natkoljenice tijekom oslonca • veća kutna brzina natkoljenice zamašne snage • veća kutna brzina potkoljenice u trnutku dodira druge noge s tlom • minimalna vertikalna kolebanja težišta tijela • velika brzina kretanja stopala prema natrag u odnosu na tijelo tijekom faze stražnjeg zamaha.
SPRINT • Vrijeme oslonca na tlu je glavni dio uspješnog sprintanja. • Visoka učestalost koraka elitnog sprintera posljedica je kratkotrajnog oslonca. • Prosječni sprinter postavlja stopalo predaleko ispred tijela, s prevelikom ekstenzijom natkoljenice i potkoljenice tijekom oslonca. • To je posljedica nepravilnog dodira s tlom i male jačine zamašne noge, zbog čega se i povećava vrijeme oslonca, te skraćuje faza leta.
SPRINT • Vježbama za poboljšanje mehanike sprinta može se utjecati na poboljšanje jačine nogu ili tehnike. • Vježbe za jačinu uključuju i skokove (pliometrija) te tradicionalan trening jačine. Cilj vježbi tehnike sprinta je poboljšanje opće mehanike, odraza, zamaha i pripreme noge za dodir s tlom.
SPRINT Na Sveučilištu Tenessee u dvostrukoj periodizaciji treninga sprintera naglasak je na šest glavnih faktora u treningu : 1. Brzinski trening usmjeren na apsolutnu brzinu 2. Trening brzinske izdržljivosti s tri tipa treninga : trening s niskim anaerobnim opterećenjem trening sa srednjim visokim opterećenjem trening s visokim opterećenjem 3. Trening s utezima : razvija opće i specifične sposobnosti 4. Pliometrija : povećava sposobnost vrlo brze primjene sile na podlogu 5.Rad na tehnici : više se koristi pri zagrijavanju, razvijaju osjećaj za čistu kretnjui jačanje potrebnih mišića. 6. Opuštanje: opuštanje tijekom odmora (za umirivanje i vizualizaciju) i trčanja.
SPRINT • Tehničke komponente su: Brzinski korak : razvoj djelotvorne mehanike sprinta Ubrzanje : razvoj tehnike starta i ubrzanja • Komponente energetskog sustava su : Brzina ( apsolutna brzina ) Brzinska izdržljivost : - kratka brzinska izdržljivost (alaktalna i glikolitička) - duga brzinska izdržljivost • laktatna tolerancija Tempo izdržljivosti : - ekstenzivna (aerobni kapacitet) - intenzivna (anaerobni kapacitet)