830 likes | 3.1k Views
PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE HRVATSKE. Inga Panza,8.b. Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske. Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom Ima 5 nacionalnih parkova,a to su: N.P. Paklenica N.P. Krka N.P. Mljet N.P. Kornati N.P. Brijuni. N.P. Paklenica.
E N D
PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE HRVATSKE Inga Panza,8.b
Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske • Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom • Ima 5 nacionalnih parkova,a to su: • N.P. Paklenica • N.P. Krka • N.P. Mljet • N.P. Kornati • N.P. Brijuni
N.P. Paklenica • Proglašena nacionalnim parkom 19.10.1949. • Ime je dobila po smoli crnog bora, paklini • Nalazi se na gotovo nešumskom dijelu Velebita • Izrazito bogata šumska zajednica • Stanište je endemske biljke pljeskarice (Arenaria Orbicularis) • Najviši vrhovi su Vaganski vrh(1757m) i Sveto brdo(1753m)
N.P. Krka • Proglašen nacionalnim parkom 1985. • Najljepši slapovi su Skradinski buk i Roški slap
N.P. Mljet • Proglašen nacionalnim parkom 11.11.1960. • Nalazi se na zapadnoj strani otoka Mljeta • Čine ga dva duboka zaljeva s vrlo uskom vezom s otvorenim morem i otočićem na sredini jednog zaljeva na kojemu se nalazi samostan
N.P. Kornati • Proglašen nacionalnim parkom 1980. • Najrazvedenija skupina otoka u Sredozemlju • Sastoji se od 140 nenaseljenih otočića, hridi i otoka
N.P. Brijuni • Proglašeni nacionalnim parkom 27.10.1983. • Očuvana sredozemna vegetacija, zoološki vrt u prirodi te bogato kulturno nasljeđe iz doba Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije
Parkovi prirode u Primorskoj Hrvatskoj • Ima 6 parkova prirode, a to su: • P.P. Biokovo • P.P. Telašćica • P.P. Učka • P.P. Vransko jezero • P.P. Lastovsko otočje • P.P. Velebit
P.P. Biokovo • Proglašen parkom prirode 16.6.1981. • Najviši vrh je Sveti Jure (1762m) • Stanište više od 40 biljnih endemičnih vrsta, npr. biokovsko zvonce
P.P Telašćica • Zaljev na Dugom otoku • Najsigurnija i najveća prirodna jadranska luka • Najviši hrvatski klifovi
P.P Učka • Proglašen parkom prirode u travnju 1999. • Najviši vrhovi su Vojak (1401m) i Veli Planik (1272 m)
Najveće jezero u Hrvatskoj, rijedak primjer kriptodepresije, krško polje ispunjeno vodom KRIPTODEPRESIJA= jezero čija se površina nalazi iznad, a dno ispod razine mora P.P Vransko jezero
P.P. Lastovsko otočje • Proglašen parkom prirode 29.9.2006. • Park obuhvaća 44 otočića, hridi i grebena, najveći od njih su Lastovo i Sušac
P.P. Velebit • Najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj • U njemu se nalaze dva nacionalna parka- Sjeverni Velebit i Paklenica
Kulturna baština Primorske Hrvatske • Najvrijedniji dijelovi kulturne baštine Primorske Hrvatske su: • Stari grad Dubrovnik • Dioklecijanova palača u Splitu • Povijesni Trogir • Eufrazijeva bazilika u Poreču • Šibenska katedrala sv. Jakova Svi su pod zaštitom UNESCO-a
Stari grad Dubrovnik • Gradske zidine su građene od 13. do 17. stoljeća • Kula Minčeta-na sjeveru dovršena 1464.,gradio ju Juraj Dalmatinac • Kula Bokar-na zapadu građena prema nacrtima firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija • Utvrda sv.Ivan-na jugoistoku, gradio ju Paskoj Miličević • Tvrđava Lovrijenac-na zapadu povijesni simbol otpora Mletačkoj republici, Gibraltar Dubrovnika • Tvrđava Revelin-na istoku građena je 1462. • Gradska vrata od Pila-zapadna vrata,sagrađena 1537.,na njima je bio pokretni most • Gradska vrata od Ploča-istočna gradska vrata iz 15. stoljeća
Dioklecijanova palača • Građena je od bijelog vapnenca dopremanog s Brača i Trogira, sedra koji se vadio iz korita obližnjih rijeka i opeke koja je izrađivana u radionicama smještenim u blizini • Ne zna se kad je počela izgradnja palače, pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine
Trogir • Osnovali su ga Grci s otoka Visa u 3.st. prije Krista • Najznačajniji spomenik je trogirska katedrala čiji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan
Eufrazijeva bazilika • Nastala u 6.st za vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana 1. • Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina počela se graditi 553. godine • Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom izdanju ranokršćanske crkve stoji crkva u gotičkom izdanju
Šibenska katedrala • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536 . • U njezinoj izgradnji su sudjelovali Juraj Dalmatinac, Nikola Ivan Firentinac, Francesco di Giacomoiz, Antonio di Pierpaolo Busato i Lorenzo Pincino