490 likes | 2.77k Views
Opatija. Turizam primorske Hrvatske. Zašto turizam – njegovi počeci i budući razvoj. Uz Grad Zagreb gotovo sva turistička djelatnost se odvija u Jadranskoj turističkoj regiji . U njoj je smješteno: 85 % turističkih mjesta i 95 % smještajnih kapaciteta naše domovine
E N D
Opatija Turizam primorske Hrvatske Zašto turizam – njegovi počeci i budući razvoj
Uz Grad Zagreb gotovo sva turistička djelatnost se odvija u Jadranskoj turističkoj regiji. • U njoj je smješteno: • 85 % turističkih mjesta i 95 % smještajnih kapaciteta naše domovine • -premalo turizma u Gor. i Niz.(zimski,seoski,toplice) • To su omogućili prirodne i društvene pretpostavke razvoja.
Razvoj organiziranog turizma započinje u 19. st. kada sjeverni Jadran zbog ugodne klime , blizine Beča,izgradnje želj. i ulaganja postaje zimovalište, lječilište i ljetovalište bogatog plemstva i građanstva. • Prvi turistički objekt je Vila Angiolina (1844.) u Opatiji. • Prvi hotel je “Kvarner” u Opatiji. • Turistička središta postaju Crikvenica, Rab, Mali Lošinj, kultiviraju se i Brijuni
. Mnogi predstavnici tih slojeva društva grade u Opatiji svoje vile okružene zelenilom i parkovima, sa šetnicama, cvjetnim alejama, kipovima, sjenicama i paviljonima - nečim što i danas Opatiji daje poseban ugođaj.
Rovinj i Poreč su vodeća turistička središta po broju noćenja,svaki više od 2,5mil.
Krajem 19. i početkom 20. st. turizam zahvaća priobalje Dalmacije (Hvar, Kaštela, Makarska, Korčula). • Od 1960-ih godina Hrvatska doživljava turistički procvat duž cijele obale-,MASOVNI TUR. • -otvara granice strancima-devize
-preduvjeti za razvoj : • 1.položaj-blizina,susjedi i dostupnost-promet(autocesta→P,želj,zračni , pomorski) • 2.stabilna politička situacija(kod nas i vani) • 3.povijesni razvoj-bogata kult.pov.baština • 4.reklama • 5.
-prirodni preduvjeti za razvoj • 1.klima-sredozemna=topla ,sunčana,suha • 2.more-toplo 6.-9.mj.≥20˚C ,čisto(struje,ind) • 3.obala-raznolika,razvedena -plaže ↓ nautički turizam • 4.vegetacija-dosta očuvana usprkos sječi,ispaša,požarima,izgradnji → hlad,kampovi, FKK(naturizam,15%gostiju) • 5.podmorje • 6.priroda-očuvana,netaknuta, zaštićena→NP,PP • 7.
Privlačno more ljeti omogućuje razvoj kupališnog turizma, ali zbog ljekovitosti morskog zraka i vode u primorskoj Hrvatskoj je zastupljen i lječilišni turizam (Crikvenica,Lošinj),anetaknuti i divlji dijelovi prirode omogućuju razvoj avanturističkog turizma.
Slapovi Krke - raznovrsnost prirodne baštine i raskošnih pejzaža Šume na Biokovu
Bogatstvo prirodnog svijeta jadranskog podmorja, te brojnost arheoloških ostataka brodova i njihovog tereta omogućuju razvoj ronilačkog turizma.
društveni preduvjti za razvoj • 1.ostaci iz prošlosti-antika,srednji vijek:spomenici,crkve,gradovi, • 2.kulturno-zabavna događanja:pučke igre, festivali (filmski,glazbeni,kazališni),izložbe… • 3.vjerski objekti- crkve,samostani→ (duhovne vježbe, hodočašća) Jupiterov hram u Puli
Dopisati:spomenike pod zaštitom UNESCO-a Bogata kulturna baština i kulturno – zabavne manifestacije omogućavaju razvoj turizma gradova ili kulturnog turizma. Filmski festival u Puli (Arena) Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku
. • 4.smještaj-hoteli******* kampovi, privatno, -marine (zimski vez) • 5.voda-vodovod→tuširanje,piće • 6.zabava svih vrsta za sve tipove gostiju (oko 10mil.)
. • 7.usluga-kod svih djelatnosti stručnost, ljubaznost i brzina • 8.restorani:hrana i pića-domaće,zdravo… • 9.sportski sadržaji • 1o.novo u ponudi • 11.ponuda agencija, reklame,vodiči, putokazi -kod njh i kod nas • 12.kupovina-suveniri,shopping • 13.
Zašto turizam? Važnost za RH • Zašto turizam? • odlični preduvjeti razvoja • privlači strani kapital • turistički prihodi utječu na • povećanu zaposlenost i rast • standarda • -promjene : deagrarizacija, tercijarizacija, litoralizacija,depopulacija otoka i unutrašnjosti-negativni procesi mogu se pozitivno iskoristiti • prožimanje s ostalim gospodarskim djelatnostima (promet, trgovina, poljoprivreda, obrti, industrija ,građ,obrazovanje,…)
loše? strane turizma • deagrarizacija, deruralizacija • litoralizacija • betonizacija i izgradnja • prometne gužve, buka, • povećane količine otpada • -porast kriminala
Kakav turizam želimo sutra? • raznovrsan i kvalitetan • domaći i autohton – prepoznatljiv izvozni proizvod na globalnom tržištu • ne masovni, već u granicama održivog razvoja • - povezan s ostalim gospodarskim granama Republike Hrvatske