NAFTA

1. NAFTA Kameno ili sirovo zemno ulje je smeđezeleno do smeđecrno obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82-0,94, koju većinom nalazimo u sedimentnim slojevina Zemlje. Postoje i svjetlije i skoro bezbojne vrste nafte. To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežito ugljikovogvodikaalkanskog,cikloalkanskog i aromatskog reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta.

2. Postanak: Postoji više teorija o postanku nafte: organska, anorganska i anorgansko-organska. Danas prevladava mišljenje da je nafta organskoga podrijetla nastala od supstancija različitih sitnih životinjskih i biljnih morskih organizama, tj. planktona, algi i kopnenoga bilja. Pod povoljnim uvjetima koji su vladali u većini geoloskih doba, živjele su i razmnažale se u toplim morskim zaljevima goleme količine tih organizama; uginuvši, one su se taložile na morsko dno. Sastav:Po svomkemijskom sastavu nafta je mješavina velikog broja različitih ugljikovodika i malih količina spojeva  U sredinima siromašnim kisikom počelo je, zbog djelovanja anaerobnih bakterija, truljenja i temperaturnih promjena razaranje bjelančevina, lipida i drugih lako raspadljivih sastojakaorganskih tvari, prelazeći postupno u sapropel. Pretvorba je rezultat nagloga zatrpavanja organske tvari (anaerobni uvjeti), povećanja tlaka (istiskivanje) i najvažnije porasta temperature. Smatra se da procesi pretvorbe organske tvari u naftu, ali i ugljikovodični plin, započinju na oko 65oC, te prestaju oko 160oC, kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljikovodika, poput metana. Najveći dio organske tvari prešao je u netopivi ostatak nazvan kerogen, manji dio u bitumen koji je topiv, a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin. Općenito:

3. Nalazišta i vađenje nafte:njezina se ležišta mogu očekivati u sedimentnim stijenama koja su povezana migracijskim putom s područjima gdje je u geološkoj prošlosti taložena velika količina organske tvari u anaerobnim uvjetima. No, nisu samo sedimentne stijene ležišta nafte. To mogu biti i magmatske i metamorfne, no kako one nisu izgrađene od zrna te nemaju primarni porozitet, uvjet je da su one tektonski razlomljene u toj mjeri da se razvio značajan sekundarni porozitet u kojemu se onda mogu nakupljati fluidi, pa i nafta. • U teoriji naftno-plinski sustav sastoji se od ležišnih stijena, matičnih stijena (generiraju ugljikovodika), migracijskog puta (povezuje matične i ležišne stijene), zamke (povoljan oblik stijene da se u vrhu nakupe ugljikovodici koji su lakši od vode), izolatorskih stijena (koja spriječavaju da ugljikovodici napuste zamku). Na kraju, moraju biti što duže očuvani uvjeti da se ležište očuva, tj. da u njega ne prodire površinska voda i zrak (donose kiskik koji razgrađuje naftu), bakterije (koje se mogu hraniti ugljikovodicima) te da nafta ne može rasjedom migrirati na površinu i time zapravo nestati. • Dubina naftonosnih slojeva različita je; od nekoliko desetaka metara do preko 5 kilometara. Što je veća dubina, veći je i tlak pod kojim se nafta nalazi. Sa stajališta očuvanja ležišta nafte veća dubina je prednost jer sprječava "dotok" kisika koji može degradirati naftu u ležištima. S druge strane povećani tlak (posebno nadtlak) može uzrokovati velike probleme kod bušenja zbog pojava erupcije nafte i poglavito plina. Najdublja do sada postignuta istraživačka bušotina od 9169 m nalazi se u Oklahomi (SAD).

4. Opasnost od zagađenja mora naftom • bušotine na morskoj površini, transport nafte tankerima i podvodnim naftovodima samo su neki od potencijalnih opasnosti za svjetske oceane i mora • 60% svjetskog transporta nafte ide morskim putem, zato su mora i oceani najugroženiji kada je riječ o takvoj vrsti zagađenja

5. Rezerve nafte u svijetu • 6% uSjevernoj Americi, 9% u Srednjoj i Južnoj Americi , 2% u Europi, 4% u Pacifičkoj Aziji, 7% u Africi, 6% u bivšem Sovjetskom savezu. Najveći dio - 66% svjetskih rezervi nafte nalaze se u rukama srednje azijskih država: Saudijska Arabija (25%), Irak (11%), Iran (8%), Ujedini Arapski Emirati (9%), Kuwait (9%) i Libija (2%).

6. O crnom zlatu • nalazimo ga u sedimentnim slojevima Zemlje, a rjeđe i u metamorfnim i magnetskim stijenama • po kemijskom sastavu nafta je smjesa velikog broja ugljikovodika • može sadržavati i manje količine spojeva kisika (2 %), sumpora (0.15-6 %), i dušika (0.05-0.4 %), asfaltno smolaste tvari, mineralne tvari te tragove kovina

7. Dokazane naftne rezerve po svjetskim regijama • ___

8. Prezentaciju pripremio: Martin Azinović, 2.f razred