170 likes | 375 Views
OKRUGLI STOL O PREPOZNATLJIVOSTI STUDIJA GEOGRAFIJE NA TRŽIŠTU RADA Geografski odsjek PMF-a 17. veljače 2011. Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM voditelj smjera: Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr. ZAŠTO?.
E N D
OKRUGLI STOL O PREPOZNATLJIVOSTI STUDIJA GEOGRAFIJE NA TRŽIŠTU RADAGeografski odsjek PMF-a17. veljače 2011. Diplomski studij geografije smjer: BAŠTINA I TURIZAM voditelj smjera: Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr
ZAŠTO? • Turizam - jedna od vodećih i dugoročno najperspektivnijih grana hrvatskog gospodarstva • Hrvatska – turistička zemlja u iznimno zahtjevnom okruženju turističkih velesila na turističkom tržištu europskoga Sredozemlja • Potreba konstantnog oplemenjivanja postojeće turističke ponude kreiranjem novih turističkih proizvoda kako bi sintagma o cijeloj Hrvatskoj kao turističkoj zemlji uistinu zaživjela u praksi
ZAŠTO? • Raznolikost, ljepota i očuvanost okoliša uz vrijednu materijalnu i nematerijalnu kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu među najvažnijim su privlačnim faktorima hrvatskoga turizma • Realno je očekivati da će značenje baštine, kao izraza nacionalnog, regionalnog i lokalnog identiteta prostora, kao sve važnijeg temelja hrvatske turističke ponude u uvjetima globalizacije i dalje rasti
ZAŠTO? • I prirodna i kulturna baština izrazito su prostorno ukorijenjene te prepoznate kao vrijednosti koje smo naslijedili od predaka, a koju želimo sačuvati za buduće generacije • Prilikom daljnjeg upravljanja baštinom potrebno primijeniti pristup sukladan postulatima održivog razvoja vodeći računa o njezinom ekološkom, kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom značenju
ZAŠTO? • Smatramo da upravo geografija kao interdisciplinarna znanost optimalno može odgovoriti na navedene izazove jer su i baština i turizam fenomeni koji objedinjuju prirodnu i društvenu sferu uz istodobnu neodvojivost od prostornoga okvira u kojemu se javljaju
STRUKTURA PROGRAMA • Obvezni kolegiji: Uvod u istraživački rad Metode istraživanja u društvenoj geografiji Turistička valorizacija baštine Povijest okoliša Prirodna osnova u turizmu Geografija kulturne ponude Urbana historijska geografija Oblici turizma
STRUKTURA PROGRAMA • Izborni kolegiji (student bira 7 od ponuđenih 16 kolegija): Klima i turizam, Geomorfologija i hidrografija krša, Turizam i rekreacija u prostornom planiranju, Analize u GIS-u, GIS analiza kulturnog pejsaža, Menadžment turističke destinacije, Socijalna ekologija, Gradske regije, Urbano-socijalna geografija, Trgovinska geografija, Geografski aspekt rekreacije, Baština i turizam u ruralnim područjima, Kulturni pejsaži: zaštita i upravljanje, Upravljanje priobaljem, Hrvatsko otočje - sociogeografske teme, Geografija krša
STRUKTURA PROGRAMA • Podjednaka zastupljenost obveznih i izbornih predmeta omogućuje oblikovanje dijela studijskog programa prema vlastitim interesima • Primijenjeni karakter studija ogleda se i u obveznoj terenskoj nastavi tematski vezanoj za specifičnosti studijskog programa na smjeru i obveznoj radnoj praksi koja se održava izvan Geografskog odsjeka u partnerskim ustanovama • Studij završava izradbom istraživački strukturiranog diplomskoga rada kojim student dokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada iz geografije s tematskim naglaskom na teorijsko-aplikativnu problematiku smjera
KOMPETENCIJE • Poznavanje i razumijevanje: • Teorijskih i metodoloških osnova društvene geografije • Procesa istraživačkog rada općenito i u geografiji • Odgovarajućih statističkih i grafičkih metoda • Povijesti okoliša i slučajeva modifikacija velikih razmjera • Pitanja obnavljanja, očuvanja i oblikovanja krajolika • Turističkog vrednovanja prirodnih elemenata i društvenih sastavnica te kulturne ponude • Važnosti klime u turizmu
KOMPETENCIJE • Poznavanje i razumijevanje: • Važnosti pojavnih oblika vode u turizmu i vodnih resursa kao limitirajućeg čimbenika • Geoekološkog vrednovanja reljefa s aspekta turizma • Kulturne baštine kao opće pojave (ekološko, kulturno, socijalno, ekonomsko, političko značenje) • Oblika turizma i njihovih značajki • Međuodnosa kulturne baštine i turizma • Baštine i turizma urbanih sredina • Koncepta održivog razvoja u turizmu i rekreaciji
KOMPETENCIJE • Kognitivne sposobnosti i vještine: • Primjena znanja pri utvrđivanju, određivanju i rješavanju prostornih problema visoke složenosti • Sposobnost prepoznavanja i izdvajanja pojava i procesa presudnih za stabilnost geosustava • Sposobnost tumačenja i diskutiranja relevantnih i aktualnih geografskih pojava i procesa • Vještine potrebne za vrednovanje, tumačenje i sintezu informacija i podataka • Vještine u prezentaciji znanstvenih sadržaja i argumentacija, pisano i usmeno
KOMPETENCIJE • Praktične sposobnosti i vještine: • Orijentacija u prostoru i vještine potrebne za terenski rad • Kartiranje geografskih sadržaja, georeferenciranje • Primjena odgovarajućih statističkih i grafičkih metoda u analizi i prezentaciji rezultata • Primjena odgovarajućih karata i kartografskih metoda u analizi i prezentaciji rezultata • Primjena odgovarajućih GIS-tehnika
KOMPETENCIJE • Generičke sposobnosti i vještine: • Rješavanje zadataka vezanih uz kvalitativne i kvantitativne geografske informacije • Informatičko-tehnološke vještine • Učinkovit rad, samostalno i u timu • Samostalan rad potreban za stručni napredak
PROFESIONALNI STATUS • Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti zakonskizaštićen akademski naziv magistar geografije (mag. geogr.) te izvršavati stručne poslove u području za koje je stekao naziv
PROFESIONALNI STATUS • Magistri geografije koji su završili smjer Baština i turizam, između ostalog, kvalificirani su za rad u: • turističkim organizacijama (gradske/općinske, županijske i državna turistička zajednica) • zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine • javnim ustanovama za zaštitu prirode, uključujući nacionalne parkove i parkove prirode • odgovarajućim znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama • leksikografiji • izdavaštvu • medijima • drugim javnim i privatnim institucijama i tvrtkama